Pitanje priznavanja tri jezika: Španija bi mogla postati prepreka na putu Crne Gore ka članstvu u EU

Španija bi mogla postati iznenadna prepreka na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), zbog unutrašnje političke agende zvaničnog Madrida, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

Naime, pitanje priznavanja katalonskog, baskijskog i galicijskog kao zvaničnih jezika EU, Španija sada direktno povezuje sa predstojećim proširenjem evropskog bloka, navodi RSE u tekstu na svom portalu.

Španska vlada insistira da se status ta tri jezika riješi prije nego što u EU budu uvedeni novi zvanični jezici sa prijemom novih članica, među kojima je Crna Gora trenutno najbliža članstvu.

Iako Madrid formalno nije potvrdio da će blokirati proširenje, poruke španskih zvaničnika ostavljaju otvorenim pitanje da li bi ova tema mogla postati uslov za napredovanje procesa proširenja.

"Vrijeme je da se, 40 godina nakon što je Španija pristupila Evropskoj uniji, okonča diskriminacija kojoj je izloženo 20 miliona Španaca, odnosno 20 miliona Evropljana koji žive na teritorijama sa više od jednog zvaničnog jezika, u odnosu na druge Evropljane koji takođe imaju više od jednog zvaničnog jezika", izjavio je u Briselu španski državni sekretar za evropske poslove Fernando Sampedro Markos.

Španski ministar vanjskih poslova Hoze Manuel Albares još je 2023. godine Savjetu EU formalno podnio predlog da katalonski, baskijski i galicijski budu priznati kao zvanični jezici EU.

Madrid sada insistira da se pitanje tri španska jezika riješi pre narednog talasa proširenja, odnosno prije nego što se broj zvaničnih jezika EU dodatno poveća prijemom novih članica.

Španija naglašava da podržava proširenje i napredak kandidata, ali traži da njen zahtjev bude riješen prije nego što nove članice uvedu dodatne jezike u institucionalni sistem Unije.

"Tokom posljednje tri godine bavili smo se svim pitanjima, svim nedoumicama koje su se u vezi s tim pojavile, objasnili smo predlog i mislim da je sasvim jasno da apsolutno ne postoji razlog da se donošenje ove odluke i dalje odlaže", naveo je Sampedro.

"Jednostavno, uvjereni smo da će katalonski, galicijski i baskijski biti zvanični jezici Evropske unije i nadamo se da će se to dogoditi uskoro", dodao je on.

Španski zahtjev bio je jedna od tema jučerašnjeg sastanka ministara EU nadležnih za evropska pitanja.

Prema diplomatskim izvorima sa ministarskog sastanka, španski ministar iznio je svoj stav, iako tokom izlaganja, kako navode izvori RSE "nije uspostavio eksplicitnu vezu" između prijema novih članica i odluke o jezicima.

Španija je zatražila da se ovo pitanje nađe na dnevnom redu prvi put poslije više od godinu dana. Međutim, jučerašnja rasprava nije zamišljena kao glasanje niti se očekuje konačna odluka o zahtjevu.

To je potvrdio i domaćin sastanka, irski ministar nadležan za evropska pitanja Tomas Birn, čija zemlja predsjedava Savjetom EU.

"Imaćemo kratku raspravu koju će danas pokrenuti španski ministar u vezi sa pitanjem jezika. Ne očekujem da ćemo danas postići bilo kakav ishod po tom pitanju. Saslušaćemo šta će reći naš španski kolega i razmotriti to. Savjet je ranije dao pravno mišljenje u vezi sa ovim pitanjem. Pretpostavljam da ću, kao predstavnik predsjedavajuće zemlje, morati da ga prihvatim", izjavio je Birn.

Pravno mišljenje Pravne službe Savjeta EU o španskom predlogu iz 2023. godine zatraženo je nakon rasprave na sastanku EU Savjeta za opšte poslove koji je održan neposredno nakon podneska. Savjet, međutim, tada nije javno objavio detaljno pisano pravno mišljenje.

Na neformalnom ministarskom sastanku početkom septembra Španija je ponovo pokrenula i intenzivirala pitanje jezika.

Državni sekretar za evropske poslove Fernando Sampedro u podnesku predsjedavajućoj zemlji EU izričito je povezao pitanje jezika sa predstojećim proširenjem, navodeći da će EU uskoro imati više zvaničnih jezika i da se Španija nada da će pitanje katalonskog, galicijskog i baskijskog biti riješeno prije toga.

Radi se o značajnom pomaku nakon višemjesečnog zastoja u razmatranju španskog predloga. Poslednji put se o njemu na nivou ministara razgovaralo u julu 2025. godine, kada je zahtjev naišao na rezerve više država članica, među kojima je bila i Njemačka.

Prema izvorima RSE, Njemačka je bila eksplicitno protiv povezivanja dva procesa tokom rasprave među ministrima. Ovaj njemački stav su, kažu izvori RSE, podržale i najmanje dvije ostale zemlje članice EU.

Državni sekretar za evropska pitanja Ginter Kribaum rekao je novinarima uoči sastanka da se protivi, kako je naveo, "bilateralizaciji procesa integracije u EU".

"Moramo biti snažni zajedno. I tu jedinstvenost moramo staviti na vagu. To nam, prije svega, daje težinu koja nam je potrebna. A sve što ugrožava mogućnost da postignemo dogovor sa drugim državama koje žele da pristupe Evropskoj uniji nije od pomoći", rekao je Krihbaum novinarima.

Pozvao je kolege iz Madrida da pokažu "malo više evropskog duha".

Njemačka je među državama članicama koje su početkom septembra evropskim institucijama uputile predlog za ograničavanje upotrebe veta u pojedinim oblastima odlučivanja EU.

U predlogu se, između ostalog, navodi potreba da se spriječi korišćenje veta za ostvarivanje unutrašnjopolitičkih interesa država članica.

Ukoliko Španija ostane pri stavu da status katalonskog, baskijskog i galicijskog treba riješiti prije narednog proširenja, pitanje bi moglo imati direktne posljedice po dinamiku pristupanja Crne Gore.

Madrid, međutim, nije formalno saopštio da će blokirati članstvo novih država ukoliko njegov zahtjev ne bude prihvaćen.

Sampedro je, odgovarajući na pitanje da li to znači da bi Španija mogla usloviti prijem novih članica, uključujući Crnu Goru, rješavanjem pitanja jezika, ostavio mogućnost otvorenom, rekavši da je uvjeren da će pitanje biti riješeno "mnogo prije" prvog roka budućeg proširenja.

Potvrdio je, međutim, da Španija podržava prijem Crne Gore u EU.

Crna Gora je trenutno najnaprednija država kandidatkinja u procesu pristupanja EU. Do sada je privremeno zatvorila 18 od 33 pregovaračka poglavlja, a Podgorica ima za cilj da pregovore završi do kraja 2026. godine i postane 28. članica EU 2028. godine.

U Briselu je već počela i izrada nacrta pristupnog ugovora između EU i Crne Gore, što predstavlja važan korak u završnoj fazi pristupnih pregovora.

Irsko predsjedavanje Savjetom EU najavilo je da će završetak pregovora sa Crnom Gorom biti jedan od prioriteta u oblasti proširenja.

Kako EU odlučuje o svojim zvaničnim jezicima?

EU trenutno ima 24 zvanična jezika, koji imaju jednak status u institucijama Unije.

Zakoni i ključni dokumenti prevode na sve zvanične jezike, a građani mogu da se obraćaju institucijama EU na bilo kom od njih.

Prilikom svakog proširenja EU, države članice mogu zatražiti da njihov zvanični jezik bude dodat na listu jezika Unije.

Novi jezik ne postaje zvanični jezik EU automatski zato što je zvaničan u nekoj državi članici. O tome jednoglasno odlučuju države članice EU.

Istovremeno, više država članica EU ima dva ili više zvaničnih jezika na nacionalnom nivou.

Belgija ima tri – holandski, francuski i njemački; Luksemburg takođe tri – luksemburški, francuski i njemački; dok Finska ima finski i švedski, Malta malteški i engleski, a Irska irski i engleski.