Milatović u četvrtak organizuje okrugli sto o "Euro modelu", zvaće Spajića

Šef države Jakov Milatović najavio je danas da će u četvrtak organizovati u Podgorici okrugli sto o "Euro modelu", ekonomskom programu premijera Milojka Spajića, kojim se predviđa rast plata i penzija.

Milatović je nakon otvaranja skupa o antikorupciji, koji u glavnom gradu organizuju Građanska alijansa i BIRN Crna Gora, rekao novinarima da će na okrugli sto pozvati Spajića i sve druge zainteresovane iz ekonomskog i društvenog života, kako bi mogli da sagledaju cjelokupnu sliku o "Euro modelu".

"Rekao sam u svom osvrtu (na program) da je dobro što smo fokus vratili na povećanje zarada i penzija. Čini mi se da teme koje su bile aktuelne u prethodnom periodu, nisu vodile Crnu Goru naprijed. Mislim na (Ratka) Mladića i sve te neke stvari koje su dio jedne ružne prošlosti ovog regiona. A Crna Gora u odnosu na sve druge zemlje Zapadnog Balkana danas ipak izgleda malo drugačije i ide snažnijim koracima naprijed. Zato sam smatrao da je potez predsjednika Vlade da vrati fokus na povećanje plata i penzija - dobar potez", istakao je Milatović.

On je kazao da postoje tri pitanja o "Euro modelu" na koje nije dat adekvatan odgovor. Prvo je da li je program fiskalno neutralan i održiv, dok se drugo, kako je naveo, tiče politike zarada.

"Ono što sam vidio, čini mi se, na prvu loptu, da je dio premijuma na obrazvanje jako mali u odnosu na minimalnu zaradu - i za one koji su završili osnovnu školu, i za one koji su završili srednju. Na taj način se šalje loša poruka prema našem obrazovnom sistemu i motivaciji ljudi da se obrazuju", dodao je predsjednik, aludirajući na male razlike u minimalcu između onih s fakultetskim obrazovanjem i onih sa srednjim i nižim.

Treće pitanje je, kako je rekao Milatović, najkompleksnije - pitanje penzionog sistema.

"Penzija koja, očigledno, iz ekonomske kategorije prelazi u socijalnu kategoriju", dodao je on.

Spajić je prije desetak dana najavio da će od 1. januara naredne godine minimalne zarade za zaposlene na radnim mjestima s osnovnim i nižim obrazovanjem biti 1.000 eura, za zaposlene sa srednjim obrazovanjem 1.250, dok će minimalna zarada za radna mjesta s visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura. Trenutna minimalna zarada u Crnoj Gori je 600 eura, odnosno 800 za one pozicije za koje se traži fakultetsko obrazovanje.

Programom koji predlaže, a čiji detalji i mehanizmi održivosti nisu poznati, biće, kako tvrdi, obuhvaćeno više od 250 hiljada zaposlenih.

Premijer nije zaboravio ni penzionere, rekavši da će se njihova primanja od 2027. usklađivati četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratila rast zarada.

"Pograšna teza da sam Spajićev kritičar"

Komentarišući ocjenu da je oštar kritičar premijera i njegovih poteza, a da u slučaju "Euro modela" nije nastupio tako, Milatović je izjavio da je pogrešna teza da je bilo kad bio Spajićev kritičar.

"Stvari u politici ne treba da se posmatraju tako lično. Ono što su bile politike s kojima se nijesam slagao, to sam vrlo jasno komentarisao... Znam da novinari žele da naš odnos stave u kontekst ličnog, ali tu, makar s moje strane, nije bilo bilo čega ličnog", tvrdi on.

Milatović je podsjetio da je prošle sedmice imao obaveze u Njujorku, gdje je predstavljao zemlju na zasjedanju Generalne skupštine UN-a, rekavši da mu je bilo potrebno vrijeme da zauzme stav o "Euro modelu". Kaže da se juče, po povratku u Crnu Goru, dodatno upoznao sa šest zakona koji se tiču tog programa, a koji su prošli Vladu.

"Naredni korak je da oni budu poslati u skupštinsku proceduru. Ono što nije dobro je što su oni usvojeni tako naprasno i što nije postojala bilo kakva javna rasprava", ocijenio je on.

"Na neodgovornost ne odgovarati neodgovornošću"

Govoreći o tome što vladajuća većine nije prošle sedmice omogućila kvorum za sjednicu na kojoj je trebalo da se raspravlja o razrješenju šefa parlamenta Andrije Mandića i što oni nije dozvolio javnosti da u direktnom prenosu sazna ko (ni)je bio u plenarnoj sali, zbog čega je opozicija poručila da neće podržati izmjene Ustava - Milatović je kazao da sve što se desilo nije dobro.

"Svaki poslanik ima pravo na stav, ali ono što smo vidjeli je bio jedan, po meni, jako neodgovoran odnos prema novinarima, a na taj način i neodgovoran odnos prema javnosti... To nije dobro. Izbjegnuta je diskusija o pitanju povjerenja predsjedniku Skupštine. Ni to nije dobro, i na taj način se poslala loša poruka građanima, koji su birali te predstavnike. Trebalo je da poslanici imaju diskusiju i da imaju stav. Kakve statove treba da imaju - to je na njima, ali nije dobro da se izbjegava rasprava o nečemu", tvrdi on.

Podsjetio je da to nije prvi put da se uskrati kvorum za sjednicu, navodeći kao primjer vanredne sjednice čije je održavanje on bio inicirao.

"Na ovu institucionalnu odgovornost ne treba odgovarati institucionalnom neodgovornošću. Mislim da se na taj način produbljuje kriza, da to nije dobro za parlamentarnu demokratiju, a nije dobra poruka ni prema našim evropskim partnerima", konstatovao je šef države.

Povod za tu inicijativu za razrješenje Mandića je njegov javni telegram saučešća povodom smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine. Zahtjev za smjednu podnijela je opozicija predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS).

Iz DPS-a su juče "Vijestima" rekli da ne odstupaju od svojih stavova.

"Stav je ostao isti - nema institucionalne saradnje s Vladom i parlamentarnom većinom dok se ne održi sjednica na kojoj će poslanici moći slobodno da se izjasne o smjeni Mandića", podvukli su oni, odgovarajući na pitanje o podršci izmjenama Ustava.

U skupštinskoj proceduri su dva predloga za izmjene najvišeg pravnog akta - o provjeri integriteta prije ulaska u izvršnu vlasti i onaj kojim se traži da se ukine imunitet članovima Vlade za krivična djela u oblasti korupcije.