Mandić miran dok mu Knežević čuva leđa

I ako opet bude podnijet, predlog o razrješenju predsjednika Skupštine Andrije Mandića teško će se naći na dnevnom redu neke od redovnih sjednica parlamenta. Uprkos tome što Poslovnik zakonodavnog doma daje opoziciji mogućnost da u predlog dnevnog reda sjednice “ugura” jednu svoju tačku, gotovo je nemoguće da se u slučaju ponovnog podnošenja inicijative o Mandiću to desi, zato što o tom pitanju nema saglasnosti među opozicionarima.

Poslovnikom je propisano (član 85 stav 2) da predlog dnevnog reda redovne sjednice sadrži i jedan akt opozicije, ali pod jasnim uslovom: potrebno je da bude dostavljen “usaglašeni predlog svih predsjednika klubova poslanika parlamentarne opozicije”.

Upravo je ta formulacija prepreka strankama koje traže smjenu Mandića da njihov predlog dođe na dnevni red, zato što nemaju podršku svih kolega iz opozicije. U konkretnom slučaju, Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, koja je i dalje formalno u savezu s Mandićevom Novom srpskom demokratijom (NSD), iako se razilaze po brojnim pitanjima.

Vanredna sjednica na kojoj je trebalo da se raspravlja o Mandićevom razrješenju nije održana 24. septembra zbog toga što je vlast uskratila kvorum za nju. U plenarnoj sali Skupštine bilo je 39 poslanika, dok je za početak sjednice bio potreban najmanje 41. U plenumu nije bila većina predstavnika vlasti, ali ni poslanici DNP-a, koji su prethodno saopštili da su protiv “rušenja” Mandića.

Potez vladajuće većine da uskrati kvorum i odluka Mandića da ne dozvoli javnosti da u direktnom prenosu sazna ko (ni)je bio u sali, rezultirali su porukom Demokratske partije socijalista (DPS), koja je inicirala razrješenje šefa parlamenta, da prekida institucionalnu saradnju s Vladom i većinom dok se poslanicima ne omogući da se izjasne o predlogu.

Povod za inicijativu bio je Mandićev javni telegram saučešća povodom smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine.

“Vijesti” nijesu mogle juče da saznaju da li će opozicija predvođena DPS-om podnijeti novi predlog za smjenu Mandića.

Iz te stranke listu su prije nekoliko dana rekli da ne odstupaju od svojih stavova.

“Stav je ostao isti - nema institucionalne saradnje s Vladom i parlamentarnom većinom dok se ne održi sjednica na kojoj će poslanici moći slobodno da se izjasne o smjeni Mandića”, kazali su tada iz DPS-a, odgovarajući na upit da li se njihov stav o pitanju podrške drugom paketu izmjena Ustava promijenio nakon poruke Delegacije EU - da te amandmane treba što prije usvojiti uz široku političku podršku, kao i koji su uslovi opozicije da bi podržala izmjene najvišeg pravnog akta.

U skupštinskoj proceduri su dva predloga za izmjene Ustava: o uvođenju provjere integriteta prije ulaska u Vladu, i onaj kojim se traži da se ukine imunitet članovima izvršne vlasti za krivična djela u oblasti korupcije.

DPS TRAŽI DA STRANCI “PRITISNU” VEĆINU

Poslanik DPS-a Nikola Rakočević kazao je da ta partija očekuje “snažan pritisak međunarodne zajednice” na parlamentarnu većinu da se održi sjednica Skupštine na kojoj bi se raspravljalo i glasalo o smjeni Mandića.

“Očekujemo i da će tražiti da se smijeni Mandić koji veliča ratne zločince, da će se tako izaći iz krize i da ćemo se kad dođe vrijeme, izmjeriti na izborima”, rekao je Rakočević za TV Nova M.

Kako je dodao, kad god se napravi pomak prema EU, “pojavi se neko iz većine, potpuno nevjerovatno, ko podmetne klip pod točkove zajedničkog vozila koje ide prema EU”.

Tvrdi da je to postao svojevrsni obrazac, te da je to ovoga puta po zadatku uradio - Mandić.

DPS je napustio sjednicu Skupštine održanu u utorak, poručujući da stanje u parlamentu nije redovno i da neće pristati da se stvara privid da jeste.

“Ovdje smo da jasno kažemo: parlamentarna većina je uskraćivanjem kvoruma spriječila poslanike da se izjasne o odgovornosti predsjednika Skupštine. Parlament je zatvoren za javnost, novinarima i televizijskim ekipama nije omogućen ulazak, a odbijeno je i da se javno utvrdi ko je prisutan, a ko nije došao na sjednicu”, kazao je tada šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić.

Mandić je na to odgovorio riječima da je do izbora ostalo šest mjeseci, poručujući da niko neće destabilizovati parlamentarnu većinu koja je u prethodne tri godine “uradila mnogo po pitanju evropskih integracija”. Kazao je da je parlament usvojio oko 500 zakona koji su usklađeni “s tradicijom Evrope”, zahvaljujući upravo strankama parlamentarne većine.

“Najmanje je za evropske zakone glasao DPS, ali oni imaju najglasniju evropsku priču. Glasali su za 26 odsto evropskih zakona, ali drže predavanje kao da su glavni evropejci u parlamentu”, naveo je Mandić.

Kazao je da se izjavljujući saučešće Darku Mladiću nije nijednom riječju osvrnuo na njegovog oca Ratka Mladića, nego da je “slijedio tradiciju”.

“Ne želimo da štitimo bilo čiji zločin. Država Srbija je isporučila Ratka Mladića Haškom tribunalu. Haški tribunal je donio odluku i svi poštuju tu odluku. Ali njegov sin Darko Mladić je jedan čestiti i pošteni čovjek koji nikakav zakon nije prekršio”, naveo je predsjednik Skupštine.

EU ZOVE DA SE MIJENJA USTAV

Delegacija EU nedavno je poručila da drugi paket ustavnih izmjena spada među preostale ključne obaveze Crne Gore u oblasti vladavine prava i da bi trebalo da bude usvojen brzo i odgovorno, uz široku političku podršku. Iz Delegacije su tada naveli i da su u redovnoj komunikaciji s predstavnicima vlasti i opozicije.

Delegacija i dalje ne odgovara na pitanje “Vijesti” da li će ponovo posredovati i organizovati novi sastanak vlasti i opozicije.

Takav scenario ne bi bio nov. Predstavnici vlasti i opozicije već su 18. septembra razgovarali o novom paketu ustavnih izmjena upravo u prostorijama Delegacije EU, ali konkretan dogovor tada nije postignut. Prema tadašnjim informacijama, opoziciji je detaljno predstavljeno Vladino rješenje, uz mogućnost njegovog korigovanja. I tada se spekulisalo da opozicija podršku izmjeni najvišeg pravnog akta uslovljava kvorumom za sjednicu o Mandiću.

Ovo je druga ozbiljnija politička kriza u posljednjih nekoliko mjeseci. Prva je izbila tokom ljeta, nakon spora vlasti i opozicije o zakonima o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, ali i drugim pitanjima za koja je bila potrebna šira parlamentarna saglasnost. Dogovor je postignut početkom jula, uz posredovanje Delegacije EU.

Vlast i dio opozicije tada su potpisali Sporazum o prevazilaženju parlamentarne krize, kojim su se obavezali na izmjene propisa o unutrašnjim poslovima i ANB-u, formiranje posebnog tijela koje će pratiti njihovu primjenu, širi dogovor o skupštinskim imenovanjima i nastavak ustavnih reformi. Upravo je taj sporazum otvorio prostor da vlast i opozicija zajedno pokrenu tadašnji proces izmjena Ustava.