„Dan D” za vlast i opoziciju: Hoće li kolegijum šefa Skupštine „naći“ većinu za izmjene Ustava ključne za EU integracije

Od ishoda kolegijuma šefa parlamenta, zakazanog u 11 časova, zavisi hoće li se danas glasati o predloženim izmjenama Ustava, važnim za proces evropskih integracija države.

Promjene najvišeg pravnog akta umnogome zavise od toga šta vlast ponudi opoziciji u vezi sa inicijativom za smjenu Andrije Mandića, a prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, opozicija razmatra odgovor na tri moguća scenarija koja bi mogla uslijediti nakon kolegijuma, a svaki od njih uključuje i varijacije poteza vlasti kad je u pitanju razrješenje predsjednika Skupštine.

Na dnevnom redu sjednice koja je počela prošle sedmice nalaze se predlog za promjenu Ustava u dijelu provjere integriteta, kao i tekst nacrta amandmana kad je u pitanju ukidanje imuniteta članovima Vlade za koruptivna krivična djela.

Kako je listu pojašnjeno, danas ističe rok za pokretanje procesa uvođenja provjere integriteta. Ako taj predlog danas ne dobije potrebnu podršku - poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava), jedno od najvažnijih u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) - neće moći da bude zatvoreno do kraja godine, što bi značajno usporilo evropske integracije države.

Za promjene Ustava potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu (54 poslanika), što znači da vlast taj posao ne može obaviti bez “ruku” opozicije. Većina ima 47 poslanika, ali je izvjesno da može računati i na nezavisnog poslanika Dragana Bojovića i parlamentarca Ujedinjene Crne Gore Danila Jokića, a vrlo je moguće da će im se u glasanju pridružiti i nezavisne poslanice Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur. Ipak, i s takvom računicom fale barem još tri glasa.

Ustavom je propisano da se, ako izmjene tog akta budu odbijene, godinu dana ne mogu ponoviti, odnosno ponovo naći u parlamentu.

Vlast i opozicija nedavno su izmijenili Ustav u dijelu koji se tiče sastava Sudskog i Tužilačkog savjeta, te nezavisnosti Centralne banke, ali je do “razlaza” došlo u dvije faze - prvo zbog predloga o provjeri integriteta, koji je problematizovala čitava opozicija, a potom i zbog odluke vlasti da ne obezbijedi kvorum za raspravu o Mandićevoj smjeni.

Nakon te sjednice održane 24. septembra, iz opozicije su poručili da neće sarađivati s većinom i Vladom dok se ne obezbijedi održavanje rasprave i glasanja o razrješenju šefa parlamenta, zbog Mandićevog saučešća povodom smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Da Brisel očekuje da se danas pokrene proces izmjena Ustava, jasno je i iz sinoćnje poruke komesarke za proširenje Marte Kos. Ona je na konferenciji za medije nakon međuvladine konferencije, na kojoj je Crna Gora zatvorila još tri poglavlja u pregovorima sa EU, kazala da izmjene Ustava u oblasti antikorupcije ne mogu da čekaju, poručujući da poziva sve političke snage, i u vlasti i u opoziciji da stave državni interes na prvo mjesto.

“To znači saradnja, pravljenje kompromisa i preuzimanje odgovornosti za odluke koje se hitno moraju donijeti. Ako se to ne uradi, rizikuje se zadržavanje evropske budućnost Crne Gore u trenutku kad je država najbliža članstvu. Političko jedinstvo i isporučivanje reformi i dobri komšijski odnosi su ključni da bi se prešla finiš linija... Nije samo pitanje šta Vlada isporučuje, već i šta opozicija u parlamentu isporučuje - osnova demokratije je da se pravi kompromis za najbolji interes Crne Gore”, navela je ona.

Diplomatski izvor rekao je da je izjava Marte Kos “podsjetnik opoziciji”.

Nakon njene izjave, sagovornik “Vijesti” iz opozicije kazao je da ako ne bude glasanja o Mandiću, neće biti ni glasanja o izmjenama Ustava.

“Ako oni žele da se samo raspravlja o Mandiću, možemo i mi samo da raspravljamo o promjenama Ustava”, dodao je.

Tri scenarija

Prema informacijama redakcije, generalni sekretar Boban Stanišić juče je obavijestio šefove poslaničkih klubova da je Mandić zakazao kolegijum, te da će tema biti vezana za održavanje sjednice o predlogu za njegovo razrješenje.

Kako “Vijesti” saznaju, u opoziciji očekuju jedan od tri moguća scenarija koja bi se mogla odigrati nakon kolegijuma.

Izvor lista iz opozicije kazao je da bi prvi scenario podrazumijevao da Mandic na kolegijumu, u ime parlamentarne većine, ponudi održavanje rasprave i izjašnjenje o inicijativi za sopstvenu smjenu, ali da zauzvrat od opozicije, ili njenog dijela, zatraži garancije da će se nakon te sjednice, tokom istog dana, otvoriti rasprava i glasati o izmjenama Ustava u dijelu provjere integriteta.

Opozicioni poslanici ranije su poručivali da im sadržaj tih izmjena nije prihvatljiv, a o tome su predstavnici vlasti, opozicije i Vlade sredinom septembra imali sastanak u Delegaciji EU. Izvor iz vlasti tvrdi da se opozicija nije pojavila na tri slična sastanka.

Drugi scenario bi, prema riječima sagovornika iz opozicije, mogao biti da Mandić i većina ponude da se održi rasprava i sprovede glasanje o njegovoj smjeni, ali da nakon završetka rasprave i određivanja pauze, neposredno prije glasanja, ponovo dođe do situacije slične onoj od 24. septembra - da u sali ne bude prisutan neophodan 41 poslanik i da zbog nedostatka kvoruma izjašnjenje ne bude moguće.

“Suštinski, takav rasplet ne bi predstavljao nikakav pomak u odnosu na prethodnu situaciju. Naprotiv, mogao bi biti protumačen kao još jedno izbjegavanje demokratskog izjašnjavanja o inicijativi za smjenu. Ne vidim kakvu bi konkretnu političku korist parlamentarna većina mogla ostvariti takvim pristupom, osim eventualnog dodatnog odgađanja odluke”, naveo je.

On je kazao da treći scenario, koji djeluje kao moguć pokušaj da se formalno zatvori pitanje Mandićeve smjene, bio bi da se omogući i rasprava i glasanje, ali da poslanici većine, umjesto glasanja protiv, predaju prazne, odnosno nevažeće glasačke listiće.

Glasanje o smjeni čelnika Skupštine sprovodi se tajno.

“Na taj način većina bi mogla da tvrdi da je omogućila demokratsko izjašnjavanje i da je procedura sprovedena do kraja, dok bi istovremeno pokušala da izbjegne eksplicitno glasanje protiv smjene. Međutim, ključni uslov za uspjeh takvog scenarija bio bi broj prisutnih poslanika u trenutku glasanja”, ocijenio je sagovornik iz opozicije.

Pojasnio je da bi, ukoliko npr. 39 poslanika glasa za smjenu, većina bi morala obezbijediti da u sali bude prisutno najmanje 79 poslanika, da takav predlog ne bi dobio potrebnu većinu, kao i da pretpostavlja da bi išli na to da imaju makar 41 poslanika koji bi ubacio prazan listić, jer je za razrješenje potrebna većina od broja prisutnih skupštinara.

“Prazan listić bi mogao da im radi kao taktika, da se potencijalno zaštite od straha da bi neko od poslanika DNP-a mogao glasati za njegovu smjenu”, rekao je on.

EK će saslušati sve predloge

Šefovi poslaničkih klubova većine tražili su u subotu od GP URA da ispostavi eventualne zahtjeve kako bi podržali izmjene Ustava, a juče je iz te partije saopšteno da to neće uraditi, te da će o promjeni najvišeg pravnog akta glasati na osnovu kvaliteta predloga. Time nisu “zatvorli vrata” mogućnosti da glasaju za izmjene Ustava.

Izvor redakcije iz GP URA rekao je da ne razumije zašto Evropska komisija (Ek) insistira na provjeri integriteta, dodajući da to pitanje nije jedinstveno riješeno ni u zemljama EU. Naveo je da smatraju da bi to pitanje trebalo da se rješava kroz zakon o Vladi, a ne kroz Ustav, te da predloženo rješenje nije dovoljno dobro.

“Ne može se integritet određivati samo putem mogućeg konflikta interesa, već bi moralo da se utvrdi da li neko ima državljanstvo druge države, vojne obaveze prema drugoj državi, kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama...”, rekao je sagovornik.

On nije direktno odgovorio na pitanje da li bi toj stranci bilo prihvatljivo da glasa za taj predlog, ukoliko bi on bio izmijenjen da sadrži i njihove sugestije.

U vlasti su navodno spremni za izmjene tog predloga. Izvor “Vijesti” je rekao da je većini prihvatljiv svaki predlog koji je prihvatljiv i Briselu, pojašnjavajući da EK traži tzv. otklonjive i neotklonjive smetnje za funkcije u izvršnoj vlasti.

“EK će biti ‘onlajn’ cijeli dan, odmah će odgovarati na svaki predlog...”, kazao je on.

Nedostatak odgovornosti

Govoreći o porukama vlasti da oni koji ne glasaju za promjene najvišeg pravnog akta preuzimaju odgovornost za usporavanje borbe protiv korupcije i evropskog puta, politikolog Miloš Perović rekao je “Vijestima” da situacija u kojoj se izmjenama Ustava odlučuje u posljednjim trenucima, prije svega govori o nedostatku političke odgovornosti i pokušaju da se sopstveni problem sa obezbjeđivanjem većine predstavi kao odgovornost drugih.

“Ako je vlast određene ustavne promjene proglasila evropskim prioritetom, onda je njena obaveza da na vrijeme pripremi kvalitetan predlog, obezbijedi politički dijalog i dođe do potrebne većine. Suštinski problem je što se evropski put koristi kao argument za prebacivanje odgovornosti, umjesto da bude povod za ozbiljan politički dogovor”, rekao je on.

Ocijenio je da se ne može pred istek roka od drugih očekivati da preuzmu odgovornost za proces koji vlast nije uspjela da dovede do kraja, a da pritom izostane analiza sopstvenih propusta, dodajući da je posebno problematično kad se svaki izostanak podrške automatski predstavlja kao opstrukcija evropskih integracija, bez ozbiljne rasprave o sadržaju predloga i političkim okolnostima u kojima se o njemu odlučuje.

Prema njegovim riječima, to ne znači da opozicija treba da bude oslobođena odgovornosti za svoje odluke.

“Svaki politički subjekt mora da obrazloži svoje stavove i preuzme odgovornost za njih. Ali ista mjerila moraju važiti za sve. Ako je evropski put zaista iznad partijskih interesa, onda je potrebno pokazati spremnost na dijalog, a ne samo javno prozivati one od kojih zavisi potrebna većina”, podvukao je Perović.

Radulović: Iz ovog problema se lako izlazi - Mandić da podnese ostavku

Novinar nedjeljnika “Monitor” Zoran Radulović rekao je “Vijestima” da činjenica da se promjene najvišeg pravnog akta pokušavaju dogovoriti u posljednji trenutak govori da vlast nije sposobna da radi svoj posao.

“Iz ovoga problema se lako izlazi - Andrija Mandić podnese ostavku i nema problema. Ako su saopštenja svih vladajućih partija tačna, da su institucije važnije od svakog pojedinca, onda se taj problem rješava za minut”, ocijenio je on.

Govoreći o predlogu za provjeru integriteta, Radulović je kazao da to nije prvobitno predstavljeno kao zahtjev za zatvaranje poglavlja, nego da je javnosti rečeno da vladajuća većina toliko poštena da su se dosjetili da otežaju svoju poziciju.

“Šta je provjera integriteta? Da li onaj ko ima ljubavnicu pada na tom ispitu ili ne? Ko ima vanbračno dijete, je li on prolazi ili ne? A kakve to veze ima s politikom i podrškom glasača? Hoćemo da mijenjamo Ustav nečim što nismo definisali kao pojam, jer integritet nije mjerljiva kategorija”, ocijenio je Radulović.

Perović: URA ostavila prostor za unaprijeđeno rješenje

Komentarišući odluku GP URA da ne ispostavi zahtjeve za podršku izmjenama Ustava, Miloš Perović je rekao da je ta stranka pokušala da zauzme poziciju koja joj omogućava da izbjegne političku trgovinu, a da istovremeno ne dovede u pitanje svoju deklarisanu podršku evropskim integracijama.

"Odbijanje da u posljednjem trenutku ispostavlja političke zahtjeve vlasti, posebno kad se razgovor može protumačiti kao pregovaranje o protivuslugama, može se predstaviti kao principijelan stav. S druge strane, poruka da će se o ustavnim promjenama odlučivati na osnovu kvaliteta ostavlja prostor za podršku rješenju koje će unaprijediti provjeru integriteta", istakao je on.

Perović je kazao da će konačan sud zavisiti od konkretnog postupanja, napominjući da je, ako GP URA podrži unaprijeđeno rješenje zato što smatra da je ono dobro za institucije i državu, to sasvim drugačije od podrške koja bi bila uslovljena partijskim ili kadrovskim ustupcima.