Crna Gora kao „apsolutni predvodnik“ u procesu pristupanja EU sada ulazi u presudan period svojih nastojanja da do 2028. godine postane 28. članica Unije, ali se čini da joj ističe vrijeme za ispunjenje tog cilja, ocjenjuje se u biltenu „Šira Evropa“ RSE/RL.
Podsjećajući da je Crna Gora ove sedmice zatvorila još tri pregovaračka poglavlja, RSE prenosi da u nacrtu zaključaka koji treba da budu usvojeni na Samitu EU 15. i 16. oktobra piše da „Evropski savjet pozdravlja rad na izradi pristupnog ugovora sa Crnom Gorom i prima k znanju namjeru irskog predsjedavanja da do kraja ove godine postigne dogovor o privremenom zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja, na osnovu sprovođenja odgovarajućih reformi“.
Ukazuje se, međutim, da izrada pristupnog ugovora, čije potpuno usaglašavanje Evropska komisija i Podgorica očekuju do proljeća, a potpisivanje do ljeta 2028, za sada ne napreduje dovoljno brzo.
Radna grupa zadužena za izradu ugovora i dalje se sastaje samo jednom sedmično u Briselu, iako bi u ovoj fazi sastanci već trebalo da se održavaju češće. To, dodaje se, ukazuje da nijesu sve države članice EU podjednako zainteresovane za ubrzavanje procesa pristupanja Crne Gore.
RSE ocjenjuje da i cilj da sva poglavlja budu zatvorena do kraja godine takođe djeluje neizvjesno, jer, iako je Crna Gora ove sedmice broj zatvorenih poglavlja povećala na 21 od ukupno 33, taj proces ipak kasni.
Za većinu ovih kašnjenja odgovorna je Hrvatska, jer još ima mnogo spornih bilateralnih pitanja koja želi da riješi sa svojim manjim susjedom, dodaje RSE.
Zagreb je, na primjer, izrazio zabrinutost zbog „kabotaže“, odnosno prava prevoznika iz jedne članice EU da pruža usluge u drugoj članici, strahujući da bi crnogorski prevoznici, sa nižim cijenama, mogli da potisnu hrvatsku konkurenciju.
To pitanje je u međuvremenu riješeno, ali Zagreb sada izražava zabrinutost zbog načina na koji funkcioniše crnogorska pomorska uprava.
Većina sporova, međutim, odnosi se na istorijska pitanja, koja bi se u normalnim okolnostima razmatrala u okviru Poglavlja 31, koje obuhvata spoljnu politiku, ali budući da Crna Gora još nije zatvorila to poglavlje, postoji opasnost da se ovi sporovi preliju i na pregovore o drugim poglavljima.
Zabrinjavajuće je to što pregovori o zatvaranju Poglavlja 31 još nijesu ni počeli.
Zahtjevi Hrvatske obuhvataju nekoliko pitanja iz ratova na prostoru bivše Jugoslavije tokom devedesetih godina prošlog vijeka, kao što je, na primjer, ime plivačkog bazena „Zoran Gopčević“ u Kotoru.
Zagreb zahtijeva da se tom objektu promijeni ime, budući da je Gopčević bio stražar u logoru Morinj tokom sukoba, u kojem su držane stotine hrvatskih zarobljenika u nehumanim uslovima, a neki od njih bili su i mučeni.
Tu je takođe pitanje jedrenjaka „Jadran“, trojarbolnog broda izgrađenog 1933. godine, koji je tradicionalno bio stacioniran u Splitu, ali se 1991. godine, na početku rata, zatekao u Crnoj Gori, gdje je i ostao. Zagreb želi da vrati brod pod hrvatsku kontrolu, dok Crna Gora tvrdi da joj pripada pravo vlasništva nad brodom jer se nalazio na njenoj teritoriji u trenutku raspada Jugoslavije.
Pored toga, dvije zemlje imaju i neriješene sporove u vezi sa kopnenom i pomorskom granicom, kao i razgovore o ratnoj odšteti u iznosu od više milijardi dolara, što bi moglo dodatno da uspori pristupne pregovore, zaključuje RSE.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
