Slijedi „legalizacija” ploče u Morinju: Izmjenama zakona rješavaju jedno od spornih pitanja sa Hrvatskom

Crnogorski parlament usvojio je prekjuče izmjene Zakona o spomen-obilježju koje predviđaju mogućnost naknadnog odobravanja spomen-obilježja koja su već podignuta, a za koja prethodno nije sproveden zakonom propisani postupak, čime se otvara mogućnost da Vlada donese odluku o naknadnom odobravanju spomen-ploče u Morinju, čije očuvanje je jedan od zahtjeva Hrvatske u rješavanju bilateralnih pitanja između Podgorice i Zagreba.

Hrvatska traži trajno očuvanje spomen-ploče postavljene 10. oktobra 2022. godine na bivšem sabirnom centru JNA u Morinju (Opština Kotor) posvećene hrvatskim zarobljenicima. Crnogorska inspekcija je ubrzo nakon postavljanja bila naložila njeno uklanjanje zbog nedostatka formalne saglasnosti Vlade Crne Gore i propisane procedure, što je postalo tačka sporenja.

Izmjene Zakona o spomen-obilježju prije dva dana podnijela je Bošnjačka stranka (BS) iz koje su “Vijestima” rekli da se to odnosi na spomen-ploču u Morinju.

“Nažalost, te izmjene su prošle bez glasova opozicije, a zalažu se za normalizovanje odnosa s Hrvatskom”, rečeno je iz BS-a.

Skupština je prekjuče na predlog poslanika Pokreta Evropa sad usvojila i izmjene Zakona o sportu, kojima se otvara mogućnost da Vlada iz naziva kotorskog bazena izbriše ime Zorana Gopčeviča, što je takođe jedan od ukupno osam otvorenih bilateralnih pitanja između Crne Gore i Hrvatske, koja njihovim rješavanjem uslovljava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.

Predlog zakona koji je BS predložila, a Skupština usvojila, predviđa uvođenje novog člana 16a, kojim bi se Vladi Crne Gore omogućilo da, u slučaju postojanja posebnog javnog interesa, donese odluku o naknadnom odobravanju takvih spomen-obilježja i njihovom zadržavanju na utvrđenoj lokaciji.

U obrazloženju predloga je navedeno da bi se posebni javni interes procjenjivao na osnovu istorijskog i društvenog značaja događaja, ličnosti ili okolnosti na koje se spomen-obilježje odnosi, značaja očuvanja sjećanja na žrtve i stradanja, doprinosa njegovanju kulture sjećanja i zaštiti ljudskog dostojanstva, kao i istorijske utemeljenosti i sadržaja samog spomen-obilježja.

Iz BS-a su obrazložili da su važećim Zakonom o spomen-obilježjima propisani uslovi, način i postupak podizanja, zaštite i održavanja spomen-obilježja, ali nije posebno uređena mogućnost naknadnog odobravanja već podignutih spomen-obilježja bez sprovođenja zakonom propisanog postupka, kada postoji poseban javni interes za njihovo zadržavanje.

“Sadržaj natpisa i javni interes”

Usvojenim zakonskim rješenjem predviđeno je da nadležni organ priprema predlog odluke na osnovu stručne procjene opravdanosti naknadnog odobravanja.

Prilikom procjene bi se, kako je obrazloženo u predlogu, posebno razmatrali istorijska utemeljenost i sadržaj natpisa, primjerenost lokacije i druge okolnosti značajne za zaštitu javnog interesa.

Odlukom Vlade bi se, kako se navodi, utvrdili spomen-obilježje koje se odobrava, njegova lokacija, vrsta, izgled i sadržaj, kao i organ odgovoran za njegovo održavanje.

Usvojenim predlogom je predviđeno da odluka Vlade ne zamjenjuje saglasnost vlasnika ili korisnika zemljišta i objekta, kada je ona propisana zakonom, niti druge dozvole i saglasnosti koje su obavezne prema propisima o zaštiti kulturnih dobara, zaštiti prirode i drugim posebnim zakonima.

Jedna od odredbi predloga odnosi se i na pravno dejstvo ranije donesenih rješenja o uklanjanju spomen-obilježja. Prema usvojenom tekstu, danom donošenja odluke Vlade takva rješenja ne bi proizvodila pravno dejstvo u dijelu koji se odnosi na neispunjavanje uslova za podizanje spomen-obilježja propisanih Zakonom o spomen-obilježjima.

U obrazloženju se navodi da je cilj predloženih izmjena uspostavljanje jasnog pravnog osnova i postupka za naknadno odobravanje već podignutih spomen-obilježja, uz utvrđivanje nadležnosti Vlade, primjenu objektivnih kriterijuma i očuvanje ograničenja koja proizlaze iz drugih zakonskih propisa.

Tablu u Morinju otkrili su početkom oktobra 2022. tadašnji ministri vanjskih poslova i odbrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević (obojica iz Socijaldemokratske partije) sa hrvatskim šefom diplomatije Gordanom Grlićem Radmanom i Tomom Medvedom, ministrom hrvatskih branitelja, u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.

Ploča je postavljena mimo procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima, odnosno bez odluke Vlade i saglasnosti Opštine Kotor. Zbog toga je nekadašnja Uprava za inspekcijske poslove sredinom oktobra 2022. donijela rješenje o uklanjanju table i obavezala Opštinu Kotor da ga sprovede. Međutim, uklanjanje su više puta spriječili pripadnici VCG.

Velikosrpska agresija

Na ploči piše: “Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj (3. 10. 1991 - 18. 8. 1992) za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi!”

U potpisu na ploči su ministarstva vanjskih poslova i odbrane Crne Gore i datum 10. 10. 2022.

Osnovno državno tužlaštvo u Kotoru je u avgustu 2023. odbacilo krivičnu prijavu protiv Krivokapića i Konjevića radi postavljanja ploče. Prijavu protiv njih Specijalnom tužilaštvu podnijela je bila tadašnja Uprava za inspekcijske poslove zbog sumnje da su izvršili krivično djelo koje se odnosi na povredu i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja.

Grlić Radman rekao je u martu iste godine “Vijestima” da je za Zagreb ploča u Morinju “iskaz svijesti naroda Crne Gore” i tačka početka novih odnosa nakon promjene vlasti 2020. u Crnoj Gori.

“... I ona upravo takva kakva jeste za nas predstavlja mjesto pijeteta i sjećanja. Bilo kakvo diranje u nju, bilo bi rušenje izgrađenih odnosa između naših zemalja”, poručio je tada Grlić Radman.

Predstavnici Udruženja boraca ratova devedesetih i organizacije Miholjski zbor protestovali su u oktobru prošle godine, pozivajući ministra odbrane Dragana Krapovića da sprovede rješenje resora kulture i ukloni spomen-ploču u Morinju.

Protestu u Morinju je tada prisustvovao i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, a okupljeni su poručili da su došli da “odbrane zakone i dostojanstvo naroda i države”.

U mjestu Morinj, u Kotoru, od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. Jugoslovenska narodna armija (JNA) organizovala je tzv. Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao “logor Morinj”, u kom je u nečovječnim uslovima bilo zatvoreno oko 300 osoba iz dubrovačke regije. Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske usaglašavala su spiskove zatočenika jer im se dokumentacija o tome ne podudara. O nečovječnom postupanju prema njima, svjedočilo je 169 zatvorenika.

Za taj ratni zločin, u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na 12 godina zatvora. Specijalno tužilaštvo saopštilo je početkom februara prošle godine da su po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića ponovo formirani krivični predmeti povodom, između ostalog, ratnih zločina u Morinju.

Hrvatska: Da ploča ostane i da se ne skriva

U non-paperu o osam preostalih bilateralnih pitanja sa Podgoricom, koji je Hrvatska u oktobru podijelila ostalim članicama EU, Zagreb “insistira na tome da spomen-ploča postavljena u nekadašnjem logoru Morinj, u znak sjećanja na hrvatske civile i ratne zarobljenike koji su tamo bili zatočeni i izloženi zlostavljanju, bude sačuvana i ostane trajno vidljiva”.

“Spomen-ploču, čiji je tekst predložila Crna Gora, zajednički su otkrili hrvatski i crnogorski ministri 10. oktobra 2022. godine, nakon zajedničke inicijative pokrenute još 2021. godine. To je predstavljalo značajan korak ka pomirenju, kao i otkrivanje spomen-ploče na ostrvu Vis, koju su hrvatski i crnogorski ministri zajednički posvetili admiralu Vladimiru Baroviću, koji je sebi oduzeo život umjesto da učestvuje u granatiranju hrvatskih gradova. Ubrzo nakon toga, dvojica crnogorskih ministara koji su učestvovali u inicijativi za postavljanje spomen-ploče u Morinju smijenjena su, što je navelo trećeg ministra da u znak protesta podnese ostavku”, piše u dokumentu u koji “Vijesti” imaju uvid..

“Uprkos ovim zajedničkim naporima usmjerenim ka pomirenju, nacionalističke grupe zahtijevale su uklanjanje spomen-ploče u Morinju. U međuvremenu je oko nje postavljen veći metalni okvir, očigledno namijenjen za postavljanje uklonjivog panela kojim bi ploča mogla biti zaklonjena, osim tokom zvaničnih komemoracija. Njeno zaklanjanje podrilo bi ovaj zajednički čin očuvanja sjećanja i pomirenja, kao i priznanje istorijske odgovornosti Crne Gore za zločine počinjene u Morinju”..