Juronjuz: Njemačka vlada vrši pritisak na Hrvatsku da što prije riješi bilateralne sporove sa Crnom Gorom

Njemačka vlada vrši pritisak na Hrvatsku da što prije riješi bilateralne sporove sa Crnom Gorom, koji bi u suprotnom mogli da ugroze proces pristupanja Podgorice Evropskoj uniji (EU), piše danas portal Juronjuz.

Berlin se uključio u rješavanje ovog pitanja, pozivajući Hrvatsku da konstruktivno pristupi rješavanju bilateralnih sporova koji prijete da ugroze pristupanje Crne Gore, zemlje koja je najviše odmakla u procesu pridruživanja EU, izjavila su za Juronjuz četiri zvaničnika direktno upoznata sa ovim pitanjem.

Zagreb je ranije ove sedmice dostavio spisak od osam tačaka koje smatra spornim i čije rješavanje zahtijeva prije nego što Podgorica bude mogla da okonča proces pristupanja EU. Istovremeno, Berlin iza kulisa nastoji da obezbijedi da proces proširenja EU ne izgubi zamah.

Berlin je nedavno ponudio i posredovanje, ali ta ponuda još nije sprovedena u djelo. Vlada njemačkog kancelara Fridriha Merca nastoji da se pozicionira kao nepristrasan posrednik, strahujući da bi neriješena bilateralna pitanja mogla da ugroze proces proširenja EU.

"Postoje pitanja na koja godinama ukazujemo našim crnogorskim susjedima", izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković novinarima u četvrtak, uoči samita Evropskog savjeta u Briselu.

"U posljednje dvije godine nije ostvaren apsolutno nikakav napredak", rekao je Plenković, tvrdeći da je njegova zemlja bila "izuzetno konstruktivna" u pristupnim pregovorima sa Crnom Gorom.

Evropska komisija (EK) posljednjih sedmica učestvuje u razgovorima između dvije zemlje, dok je nekoliko država članica radilo na tome da spriječi zastoj u procesu proširenja zbog bilateralnih pitanja, piše Juronjuz.

Francuska posebno želi da izbjegne komplikacije u procesu proširenja zbog unutrašnjopolitičkih razloga, dok je Luksemburg kritikovao korišćenje pristupnog procesa za rješavanje bilateralnih sporova.

Sve tri evropske vlade aktivno razgovaraju sa Hrvatskom, vršeći pritisak na Zagreb da riješi bilateralna pitanja. Ipak, najsnažniji pritisak dolazi iz Njemačke, koja nastoji da obezbijedi nastavak procesa proširenja.

Sporovi uglavnom proizlaze iz nasljeđa ratova na prostoru bivše Jugoslavije početkom devedesetih godina, uključujući imovinske zahtjeve i sporna granična pitanja. Oni prijete da ugroze ambiciju Crne Gore da do 2028. godine postane 28. članica EU, navodi Juronjuz u tekstu.

Stav Hrvatske izazvao je i javne kritike, uključujući one koje je iznijela visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas, koja je na marginama Evropskog savjeta poručila da bilateralna pitanja ne bi smjela da budu zloupotrijebljena za blokiranje pristupnog procesa.

Zagreb je optužen da je sporna pitanja pokrenuo u posljednjem trenutku kako bi izvršio maksimalan pritisak na Crnu Goru. Hrvatska, s druge strane, tvrdi da je riječ o dugogodišnjim problemima i da je iznijela svega nekoliko simboličnih zahtjeva.

Zagreb ističe da su istrage ratnih zločina i obeštećenje žrtava među obavezama koje Podgorica mora da ispuni kako bi zatvorila pristupna poglavlja.

Ipak, zvaničnici EU strahuju da bi se raspoloženje prema proširenju moglo brzo promijeniti ukoliko pristupanje Crne Gore uskoro ne bude završeno.

Naredne godine planiran je niz izbora u ključnim državama članicama, uključujući Francusku, gdje se liderka krajnje desnice Marin Le Pen, koja je tradicionalno skeptična prema proširenju EU, smatra favoritkinjom na predsjedničkim izborima.

Njemačka se zalaže za nove modele proširenja EU, uključujući poseban status "pridruženog kandidata" za Ukrajinu, koncept "postepene integracije“ država kandidata i snažnije demokratske zaštitne mehanizme za nove članice.

Crna Gora bi ujedno bila prva država koja bi pristupila EU prema važećoj metodologiji proširenja.

Berlinskim procesom, međuvladinom inicijativom pokrenutom 2014. godine radi podsticanja regionalne saradnje među zemljama Zapadnog Balkana, ove godine predsjedava Podgorica, koja je posljednjih mjeseci u okviru tog foruma blisko sarađivala sa njemačkom vladom, navodi Juronjuz.

Zvaničnici EU potez Njemačke u vezi sa bilateralnim sporovima tumače kao znak da Berlin preuzima odgovornost za proces proširenja.

Pristupanje Crne Gore odvija se i u širem geopolitičkom kontekstu, u kojem Brisel sve više koristi proširenje kako bi svoje neposredne susjede čvršće vezao za Zapad, u uslovima rastućih tenzija sa Rusijom.

Budući da je Podgorica prva na redu za članstvo, zastoj izazvan bilateralnim pitanjima koja pojedini smatraju bespredmetnim mogao bi da ima razorne posljedice po ostale države koje prednjače u pristupnom procesu, prije svega Albaniju, Moldaviju i, naročito, Ukrajinu, čiji će put ka članstvu vjerovatno biti tijesno povezan sa eventualnim mirovnim pregovorima sa Moskvom.

Drugim riječima, Njemačka smatra da je vrijeme da se krene naprijed sa pristupanjem Crne Gore, imajući u vidu napore koje je Podgorica uložila, kao i geopolitičke okolnosti koje zahtijevaju da proces proširenja zadrži zamah.