Novac za manjine bez političkog upliva: Mišljenje VK na nacrt izmjena Zakona o manjinskim pravima i slobodama

Venecijanska komisija (VK) ocijenila je da postoji nedovoljna transparentnost i pravičnost u raspodjeli sredstava Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, kao i rizik od političkog uticaja na odlučivanje o finansiranju projekata, te je preporučila otklanjanje neprimjerenog uticaja izvršne vlasti, jačanje nezavisnosti Fonda i pojednostavljivanje, modernizaciju i preciznije uređenje postupka dodjele sredstava.

To je navedeno u mišljenju VK na nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama, koje je ta međunarodna institucija usvojila 10. oktobra.

U dokumentu se podsjeća da je nacrt zakona pripremljen na inicijativu Ministarstva za ljudska i manjinska prava, čiji se resorni ministar Fatmir Đeka (Albanska alijansa) u maju obratio VK sa zahtjevom za mišljenje, te da nacrt propisa tek treba da bude upućen Skupštini na razmatranje.

Komisija u mišljenju ukazuje da postoji široko rasprostranjeno uvjerenje da raspodjela sredstava za manjinske projekte nije pravična, navodeći da je potrebno obrazlagati odluke o prihvatanju, odbijanju i ocjenjivanju projekata.

“Imajući u vidu da je prepoznato široko rasprostranjeno uvjerenje da raspodjela sredstava za projekte namijenjene manjinama nije pravična, uspostavljanje transparentnog sistema dodjele sredstava za projekte, kojim bi se od Komisije za ocjenjivanje zahtijevalo da obrazloži prihvatanje, odbijanje i ocjenu predloga projekata, doprinijelo bi ponovnoj izgradnji povjerenja pripadnika nacionalnih manjina i njihovih predstavnika u postupak dodjele sredstava iz Fonda”, piše u mišljenju.

Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava izdvojio je prošle godine 1,69 miliona eura za finansiranje 221 projekta - gotovo 99 hiljada eura više nego 2024.

Prema Izvještaju o radu Fonda za prošlu godinu, koji je usvojila Skupština, najviše novca dato je za multinacionalne projekte, pa onda za one koje su kandidovale bošnjačka i srpska nacionalna zajednica. Najmanje je izdvojeno za projekte hrvatske zajednice.

JAČATI NEZAVISNOST FONDA

Komisija smatra problematičnim to što Ministarstvo propisuje način ocjenjivanja projekata i sadržaj dokumentacije, jer se time izvršnoj vlasti omogućava uticaj na pristup subvencijama, pa su zato preporučili otklanjanje takvog uticaja radi jačanja nezavisnosti Fonda i pojednostavljivanja postupka.

“Venecijanska komisija i DGII (Generalni direktorat za demokratiju i ljudsko dostojanstvo pri Savjetu Evrope) stoga ponavljaju raniju preporuku da se otkloni svako neprimjereno uplitanje izvršne vlasti u postupak dodjele subvencija iz sredstava Fonda”, dodaje se.

Iz VK su ukazali na nepreciznu formulaciju u vezi sa razrješenjem članova Komisije za ocjenjivanje projekata zbog “neprimjerenog ponašanja”, pojašnjavajući da je potrebno jasnije definisati osnov za razrješenje kako bi se spriječilo proizvoljno postupanje.

“Pojam ‘neprimjereno ponašanje’ ostaje neodređen i nedovoljno definisan. Stoga bi trebalo uvesti jasniju definiciju ili upućivanje na konkretan kodeks ponašanja kako bi se izbjegla proizvoljna razrješenja”, navodi se u mišljenju.

VK, u cjelini, ocjenjuje nacrt zakona kao pozitivnu inicijativu, ali navodi da je potrebno dodatno unaprijediti zakonska rješenja kako bi zaštita manjinskih prava bila djelotvornija, transparentnija i inkluzivnija.

Komisija navodi da zakon treba izričito da garantuje pravo na slobodno izjašnjavanje o pripadnosti manjini, uključujući mogućnost pripadnosti više od jedne manjinske grupe i promjene pripadnosti.

“Bilo bi primjereno da se u zakon unese izričito upućivanje na načelo slobodnog samoidentifikovanja... uz odgovarajuće garancije, uključujući mogućnost da se, pod utvrđenim uslovima, pojedinac izjasni kao pripadnik više od jedne manjinske grupe, kao i mogućnost promjene pripadnosti”, navodi se u mišljenju.

Komisija smatra problematičnim to što Ministarstvo propisuje način ocjenjivanja projekata i sadržaj dokumentacije, jer se time izvršnoj vlasti omogućava uticaj na pristup subvencijama, pa su zato preporučili otklanjanje takvog uticaja radi jačanja nezavisnosti Fonda i pojednostavljivanja postupka

RIZIK OD POLITIZACIJE MANJINSKIH SAVJETA

Komisija navodi da manjinski savjeti treba prvenstveno da zastupaju interese zajednica koje predstavljaju, a ne političke interese. Stoga VK preporučuje da se razmotri pitanje politizacije manjinskih savjeta i dodatno unaprijedi zastupljenost različitih stavova unutar jedne manjine u tim savjetima.

“Venecijanska komisija i DGII smatraju da manjinski savjeti nijesu državni organi i da prvenstveno treba da zastupaju interese zajednice koju predstavljaju, umjesto da samo slijede političke interese”, piše u dokumentu.

Navodi se da se u pisanom podnesku od 5. oktobra ove godine, organi Crne Gore pozivaju na zakonske odredbe kojima su uređeni sastav manjinskih savjeta, prisustvo članova po službenoj dužnosti i način izbora članova koje bira izborna skupština.

“Organi vlasti naglašavaju da činjenica da članovi po službenoj dužnosti ne učestvuju u radu izborne skupštine ‘garantuje depolitizaciju Savjeta’. Venecijanska komisija i DGII smatraju da se ovo ne može smatrati dovoljnom garancijom, imajući u vidu da se, kako je već navedeno, izvještava da su manjinski savjeti pod snažnim uticajem političkih interesa i da se kao takvi i doživljavaju”, piše u mišljenju.

Komisija je ukazala i na nedostatak mjera kojima bi se obezbijedila rodna ravnoteža u sastavu manjinskih savjeta i preporučila preduzimanje odgovarajućih mjera.

“Venecijanska komisija i DGII preporučuju preduzimanje odgovarajućih mjera radi obezbjeđivanja rodne ravnoteže u manjinskim savjetima. U pisanom podnesku od 5. oktobra 2026. godine, organi Crne Gore izrazili su namjeru da podnesu predlog za sprovođenje ove preporuke”, navodi VK.

Nedovoljna uključenost Roma i Egipćana

Venecijanska komisija je ukazala da postojeći mehanizmi zaštite nijesu dovoljno djelotvorni za romsku i egipćansku zajednicu, te da prag od pet odsto (u odgovarajućim jedinicama lokalne samopuprave) u pojedinim slučajevima ograničava njihovu zastupljenost.

Zbog toga VK preporučuje razmatranje alternativnih mjera.

“Kad se tradicionalne mjere za uključivanje manjinskih grupa pokažu nedjelotvornim, kao što se čini da je slučaj sa romskom i egipćanskom manjinom u Crnoj Gori, odgovarajuće rješenje moglo bi biti utvrđivanje alternativnih mjera koje prevazilaze prag od pet odsto”, ističe se u mišljenju.

VK navodi da bi olakšavanje učešća Roma i Egipćana u procesima donošenja odluka i javnom životu uopšte, kao i uključivanje njihovih predstavnika u javne strukture i institucije, vjerovatno doprinijelo njihovoj integraciji i boljem usmjeravanju mjera na njihove potrebe.