Kockali se, ali dobro prošli: Da li su DPS i GP URA pogriješili što nisu podržali nove izmjene Ustava

Demokratska partija socijalista (DPS) i Građanski pokret (GP) URA preuzeli su rizik neglasanjem za nove izmjene Ustava, prije svega zato što Evropska unija (EU) više cijeni direktno učešće u završnici pregovora s njom, nego uskraćivanje podrške tom procesu. Međutim, ne treba ignorisati argumente kojima su dvije stranke pravdale odbacivanje rješenja o provjeri integriteta prije ulaska u Vladu, a treba imati u vidu i da su izvojevale važnu stvar - da se zakon o tome ne može donijeti bez njih.

To poručuju sagovornice “Vijesti” odgovarajući na pitanja da li su DPS i GP URA pogriješili što početkom (ove) sedmice nisu u parlamentu podržali predlog Vlade da se provjera integriteta propiše najvišim pravnim aktom, te da li su time izgubili “poene” kod partnera iz EU.

Predlog da se Ustav mijenja usvojen je u noći između ponedjeljka i utorka (19. i 20. oktobar), glasovima 56 poslanika.

Osim vlasti, predlog su podržali predstavnici opozicionih Evropskog saveza (jedan od njihova tri poslanika), Hrvatske građanske inicijative, Demokratske unije Albanaca, kao i poslanici posebnog kluba i nezavisni skupštinari.

Iz DPS-a su poručili da neće pristati da se Ustav mijenja “zarad političkih trgovina, posebno kad se ciljevi predloženih promjena mogu ostvariti odgovarajućim zakonskim rješenjima”, dok je GP URA saopštio da neće glasati za izmjene jer je predloženi tekst amandmana “korak unazad” u odnosu na prvobitno rješenje.

To rješenje sadržalo je opštu odredbu prema kojoj kandidat ne može biti predložen za mandatara za sastav Vlade i njenog člana ako ne ispunjava zakonom propisane uslove provjere integriteta. Međutim, Vlada je prošle sedmice podnijela novi predlog, koji provjeru integriteta izričito vezuje za utvrđivanje rizika od sukoba interesa i preduzimanje mjera za njihovo otklanjanje. To znači da samo postojanje rizika ne bi automatski diskvalifikovalo kandidata da “konkuriše” za mjesto u izvršnoj vlasti.

Da bi se Ustav izmijenio, potrebno je napraviti tri koraka. Prvo se podnosi i usvaja predlog za promjenu odredbi tog akta, zatim slijedi izrada i utvrđivanje nacrta amandmana, a završna faza je izglasavanje predloga akta o izmjeni Ustava. Za “štrikliranje” svake od tih stavki potrebna je dvotrećinska većina - podrška najmanje 54 parlamentarca.

Zakonodavni dom napravio je prvi od tri koraka.

U skupštinskoj proceduri je i predlog kojim se traži ukidanje imuniteta članovima Vlade za krivična djela u oblasti korupcije, a što su DPS i GP URA podržali.

NENEZIĆ: RAZLIČITI POTEZI

Viša saradnica na Institutu za napredne studije Univerziteta Crne Gore Ana Nenezić ocijenila je da su i DPS i GP URA svojim postupanjem preuzeli određeni politički rizik, ali da ne bi njihove odluke izjednačavala niti bi svako protivljenje konkretnom ustavnom rješenju automatski tumačila kao protivljenje EU integracijama države.

“Crna Gora je ušla u završnicu pristupnih pregovora s pozitivnim izgledima i snažnom podrškom EU partnera, i u takvim okolnostima partije više ne mogu svoje odluke posmatrati isključivo kroz prizmu unutrašnjih političkih odnosa jer svako odgađanje reformi koje su važne za završetak pregovora ima visoku cijenu za državu i društvo”, navela je Nenezić.

Ona je kazala “Vijestima” da kod GP URA vidi prije svega problem političke dosljednosti. Oni su, podsjeća, sa Evropskim savezom i nezavisnim poslanicima inicirali rješenje kojim se za donošenje zakona o integritetu zahtijeva dvotrećinska većina, što, tvrdi, predstavlja važnu dodatnu zaštitu od jednostranog odlučivanja parlamentarne većine.

Akt kojim je detaljnije propisano kako se vrši provjera integriteta je zakon o Vladi, koji se (u formi predloga) pola godine nalazi u fioci prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića.

Nenezić ističe da je, kad je taj zahtjev dijela opozicije prihvaćen, izostanak podrške ustavnim promjenama zahtijevao mnogo uvjerljivije obrazloženje, posebno od stranke koja borbu protiv korupcije i jačanje integriteta javnih funkcionera predstavlja kao jedno od svojih ključnih političkih opredjeljenja.

Kad je riječ o DPS-u, sagovornica ukazuje da je kod njih situacija politički složenija, navodeći da njihove primjedbe da se ustavnim promjenama potencijalno otvara prostor za ograničavanje političkih prava i zloupotrebu provjere integriteta - ne treba unaprijed odbacivati.

“Naprotiv, pitanje ko utvrđuje integritet, prema kojim kriterijumima, u kakvom postupku i uz kakvu pravnu zaštitu mora biti razjašnjeno prije usvajanja konačnog rješenja. Međutim, DPS, kao najveća opoziciona partija koja evropske integracije predstavlja kao svoje strateško opredjeljenje, ima posebnu političku odgovornost da ne ostane samo na odbijanju ponuđenog teksta, već da aktivno doprinese pronalaženju prihvatljivog rješenja”, ocijenila je Nenezić.

Iz DPS-a su u više navrata tvrdili da bi uvođenje provjere integriteta prije ulaska u Vladu ukinulo podjelu vlasti i demokratiju.

Ta partija je ljetos podržala izmjene najvišeg pravnog akta u dijelu Sudskog i Tužilačkog savjeta i Centralne banke.

Iz DPS-a i GP URA nisu odgovorili na pitanja redakcije da li odluka da ne podrže nove izmjene najvišeg pravnog akta može uticati na kredibilitet tih partija kod evropskih partnera i poslati poruku o njihovoj neposvećenosti evropskim integracijama.

VUKSANOVIĆ: NIJE GREŠKA, ALI...

Izvršna direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović rekla je listu da poteze DPS-a i GP URA ne bi nazvala političkom greškom u prostom smislu, navodeći da je opozicija imala svoju računicu.

“Znala je da vlast ima dovoljno glasova i bez nje, pa je mogla da ostane pri svom stavu, a da evropski put ne bude ugrožen. Uz to je dobila nešto važno: zakon o provjeri integriteta sad se mora usvojiti dvotrećinskom većinom. To znači da će o pravilima igre morati da se dogovaraju i vlast i opozicija”, napominje ona.

Vuksanović je kazala da su DPS i GP URA iznijeli argumente koji nisu bez osnova - da se materija o pitanju integriteta mogla urediti zakonom i da provjera treba da obuhvati i druge funkcije.

“Ipak, u završnici pregovora EU će cijeniti više direktno učestvovanje, a ne izostanak s glasanja. U tom smislu su možda propustili priliku da kroz učešće u procesu dodatno utiču na konačna rješenja”, ocjenjuje ona.

Vuksanović je saopštila da je za evropski put države važnije šta slijedi, dodajući da je bez šireg konsenzusa o zakonu o integritetu, za šta je neophodna dvotrećinska podrška, teško zamisliti ispunjenje ove obaveze.

“Zato bih prije govorila o odgođenom testu odgovornosti za sve aktere, nego o izgubljenim poenima”, podvukla je sagovornica.

IMA LI NOVE VEĆINE

Ana Nenezić je kazala da ne misli da glasanje za ustavne izmjene ukazuje na formiranje nove vladajuće većine.

“Prije bih rekla da pokazuje koliko su parlamentarni odnosi u Crnoj Gori postali fleksibilni, što jeste demokratski iskorak, ali i koliko je teško obezbijediti politički konsenzus, čak i oko pitanja koja bi trebalo da budu zajednički prioritet i za koja se gotovo sve parlamentarne partije deklarativno zalažu”, navela je.

Nenezić je rekla da se potrebna većina formira od slučaja do slučaja, zavisno od konkretnih političkih interesa i spremnosti pojedinih aktera na dogovor, uz brisanje granice između legitimnog političkog kompromisa i političke trgovine.

“U ponedjeljak smo svjedočili otvorenom uslovljavanju podrške strateški važnim odlukama ostvarivanjem partikularnih partijskih interesa, kroz zahtjeve za izmjene izbornog zakonodavstva, bez ozbiljne javne rasprave o njihovim posljedicama”, navela je, aludirajući na to što su manjinske stranke tražile četiri garantovana mandata za Albance i jedan za Hrvate u zamjenu za podršku ustavnim promjenama.

Nenezić je ocijenila da je takva praksa posebno problematična u najosjetljivijoj fazi evropskih integracija, kad bi strateški državni interes morao imati prednost nad kratkoročnim partijskim kalkulacijama.

“Ipak, mislim da pravi test političkih odnosa tek slijedi, kroz obezbjeđivanje dvotrećinske većine za konačne ustavne amandmane i druga ključna reformska rješenja. Tada će se vidjeti postoji li stvarna spremnost na kompromis i da li je strateški cilj Crne Gore, članstvo u EU, zaista prioritet”, konstatovala je ona.

Odgovarajući na pitanje o potencijalnoj novoj većini, Nevenka Vuksanović je rekla da bi za sada to vidjela kao poklapanje interesa oko konkretnih evropskih obaveza, a ne kao najavu nove, stabilne većine.

“Manjinske partije su jasno uslovile podršku određenim garancijama, a nezavisni poslanici i dio opozicije odlučuju od slučaja do slučaja. Takva konstelacija može da funkcioniše za pojedinačne odluke, ali je za trajniju većinu potrebno više od zajedničkog cilja zatvaranja poglavlja”, istakla je Vuksanović, dodajući da će pravi pokazatelj stanja stvari biti drugi krug izbora članova Sudskog savjeta i rasprava o zakonu o integritetu.

Iz dijela partija većine, Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata, nisu odgovorili “Vijestima” šta misle o odlukama DPS-a i GP URA da ne podrže ustavne izmjene, kao i da li je eventulno formirana nova parlamentarna većina koja bi mogla da obezbijedi podršku i za “prolaz” drugih važnih odluka.

Nenezić: Odgovornost je na Vladi

Ana Nenezić je kazala “Vijestima” da odgovornost za izostanak šireg konsenzusa o izmjeni Ustava ne bi pripisivala isključivo opoziciji. Vlada i parlamentarna većina, kako je naglasila, imaju primarnu odgovornost za pripremu kvalitetnih reformskih rješenja i stvaranje uslova za njihovo usvajanje.

“Ustavne promjene svakako ne bi trebalo dogovarati pod pritiskom rokova, kroz višesatne prekide sjednica i naknadne političke ustupke. Takav način rada može proizvesti potrebnu većinu, ali ne doprinosi povjerenju među političkim akterima niti kvalitetu institucionalnih reformi”, navela je ona.

Nenezić je poručila da, u konačnom, cilj evropskih integracija nije samo zatvaranje pregovaračkih poglavlja - koliko god njihovo zatvaranje u ovom trenutku djelovalo kao apsolutni prioritet - već izgradnja institucija koje će funkcionisati nezavisno od toga ko je na vlasti.

Đukanović: Diletantizam Spajića

Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović kritikovao je juče premijera i lidera PES-a Milojka Spajića zbog stavova o ustavnim promjenama i evropskim integracijama, poručujući da je pokazao - "politički diletantizam".

Spajić je prethodno objavio da mu je "posebno žao što je nova generacija političara iz redova DPS-a, na javni mig (ne)formalnog šefa, javno štitila ugovor kojim se on obavezao Jedinstvenoj Rusiji prije 15 godina", aludirajući na Đukanovića i navodni tajni sporazum DPS-a s Jedinstvenom Rusijom o tome da Crna Gora neće ulaziti u EU.

Đukanović je napisao na društvenoj mreži "Iks" da se na glasanju o ustavnim promjenama nije odlučivalo samo o izmjenama najvišeg pravnog akta, već i o "dostojanstvu Crne Gore". On je istakao da je članstvo u EU strateški cilj Crne Gore, ali je ocijenio da taj cilj ne opravdava pristajanje na, kako je naveo, kolonijalni odnos prema našoj državi s bilo koje adrese, pa ni iz EU.