Poslanica Demokrata Anđela Vojinović je rekla da "niko ne smije biti iznad zakona".
"Kriminalne organizacije se ne uništavaju zatvorskim kaznama, već kad im uzmete moć i imovinu. Usvojili smo novi anti-mafija zakon. Bilans rada govori da je Specijalno državno tužilaštvo samo u prethodnoj godini blokiralo preko dva miliona kvadrata imovina, a da je ranije podnijelo zahtjeve Višem sudu za blokadu nekretnina i oduzimanje luksuznih vozila", rekla je.
Vajc je poručio da je finansijska forenzika "od ključnog značaja".
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović je poručio da je njegova stranka podržala svaki zakon sa plavom zastavicom, ali i dala kvorum da se izglasaju EU zakoni, dodavši da nisu dio vlasti jer "nisu procesuirani ljudi koji su ključni bili u prošlom režimu".
"Umjesto da se uspostave mehanizmi koji će omogućiti veću kontrolu tužilaštva i potencijalnu smjenu ključnih ljudi u tužilaštvu ukoliko nema rezultata, mi smo došli u situaciju da je njihova uloga ojačana i da postaju četvrta grana vlasti. Još uvijek imamo nereformisano tužilaštvo i sudstvo. I dalje je značajan uticaj struktura bivšeg režima - i po vertikali i po horizontali - na pravosuđe. Vrhovni državni tužilac štiti porodicu Đukanović, a po ovim izmjenama, Skupština ne može da ga smijeni ako ne ispostavi rezultat", rekao je.
Bojović je poručio da su "urađeni koraci unazad" - umjesto veće, dobijena je manja kontrola sudstva i ANB-a.
Sljedeća tačka je stanje u pravosuđu.
Ministar pravde Bojan Božović (PES) je rekao da će u Budvi biti održana konferencija evropskih ministara pravde.
"Kad govorimo o poglavljima 23 i 24 - urađeno je mnogo... Danas je poseban dan - organizacija POSP-a je na isti dan kad i Dan crngorskog sudstva... Standardi koje očekujemo da se usvoje su viši i od EU standarda. Ja, kao ministar, više nisam član Sudskog savjeta, što znači da nijedan politilar više ne može da utiče na izbor sudija. Znate da je u svim vašim državama situacija drugačija, ali smo poslali poruku da tako treba", rekao je.
Dodao je da je popunjenost sudova 91 odsto, što je više nego prije četiri ili pet godina.
Poslanik PES-a Boris Pejović je istakao da "prethodne garniture nisu imale političku volju, ali jesu evropsku retoriku".
"U izvještajima Evropske komisije često se naglašavala endemska korupcija. Takđe, imali smo problematičan treći mandat tadašnjoj vrhovnoj sutkinji Vesni Medenici. Partija koju predstavljam je nastala 2023. godine, ali sa logičke pozicije - žao mi je što se neki zakoni koji zahtijevaju prostu većinu nisu bili izglasani", rekao je.
Kako je dodao, u Briselu se cijene konkretni rezultati.
Evropska poslanica Marion Valsman je poručila da se raduju što je Crna Gora blizu finiša.
"Ako imate 21 od 33 poglavlja, to je veliko postignuće. To je signal da se rad isplatio", kazala je.
Ona je pozdravila nedavne ustavne promjene.
Đurović je kazao da se on obraća na "čistom srpskom jeziku, te da njime priča većina građana".
"Kad smo preduzeli odgovornost za vođenje 28. saziva Skupštine, bili smo svjesni da je to istorijska prilika i da ćemo predanim radom ostvariti cilj - a taj cilj je nas predstavilo 80 odsto građana Crne Gore. Ne bih volio da neko konkretnim akcijama učini da taj pad sa tih 80 odsto bude značajan. A znate kako se desio pad podrške u Makedoniji - tako što su Grci uslovljavali imenom, Bugari jezikom i od 85 odsto, danas EU ima podršku od 27 odsto u Makedoniji. Tako da bih se unaprijed zahvalio onima koji uslovljavaju", poručio je.
"Živjela EU i Crna Gora u njoj kao 28. članica", istakao je.
Poslanik Evropskog saveza (ES) Boris Mugoša je rekao da je u politiku ušao 2010. i da je svjedočio raznim fazama evropskih integracija.
"Postojali su razni izazovi i unutar Crne Gore, i unutar EU. Imali ste opoziciju koja nije htjela da glasa ni za jedan zakon ili imenovanje. Nije bila konstruktivna. S druge strane, imali ste EU koja se bavila unutrašnjim izazovima. Sjećate se sekretara Žana Pola Junkera, koji je rekao da u njegovom mandatu neće biti proširenja", podsjetio je.
On je dodao da "ne bi bilo dobro da se neka rješenja isprobavaju u Crnoj Gori".
Glavak je odgovorila da je politiku proširenja na dnevni red vratila Hrvatska i njen premijer Andrej Plenković.
Poslanik Evropskog parlamenta Matjaž Nemec je rekao da je "sve što je Crna Gora uradila bio ozbiljan napor".
"Većina vas podržava evropski put i približavate se liniji cilja", rekao je.
Čarapić je "zahvalio na riječima povjerenja".
Đurović je odgovorio da se "nada će riješiti međususjedske probleme, kao što je i Hrvatska sa Slovenijom".
Božović je kazala da je u politici 20 godina, baš zato što je spremna na kritiku, a li da nije spremna za uslovljavanja.
"Ako postoje otovrena pitanja, treba da ih riješimo dogovorom, a ne uslovljavanjem", kazala je.
Poslanica Nove srpske demokratije (NSD) Jelena Božović je poručila da se nada da će se "u budućnosti srijetati u Evropskom parlamentu kao kolege".
"Očekujemo da se naši rezulztati vrednuju pravedno i da evropski put naše države ne zavisi od jednostranih zahtjeva", kazala je.
Poslanica Evropskog parlamenta Sunčana Glavak joj je poručila da "kad ulaze u porodicu, nije najbolji početak ako imaju neriješene odnose sa pola rodbine".
"Da nije bilo Hrvatske, ne biste možda došle ni dovde. Ako je bilo kritika, bile su opravdane. Nemojte gledati Hrvatsku kao susjeda, već kao članicu EU. Ako niste spremni na kritiku - nemojte se baviti politikom", rekla je.
Ona je dodala da postoje otvorena pitanja nezavisnosti pravosuđa.
"Ono što se očekuje je procesuiranje za korupciju i organizovani kriminal. Još uvijek smo suočeni sa dugotrajnim sudskim procesima... Nadam se da će se pitanje Centralne izborne komisije riješiti. Dogodine Crna Gora ima izbore, a bez tog tijela ne možemo jačati vjerodostojnost izbora. Dodatno zabrinjava istorijski revizionizam, veličanje ratnih zločinaca. Sve što se dogodilo u slučaju Ratka Mladića - potcrtavam kao neprihvatljivo. Kad su u pitanju otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske - neka su se riješila, poput bazena u Kotoru i ploče u Morinju, ali neka ostaju. To su pitanja međunarodnog prava, pravde i evropskih vrijednosti ", kazala je.
Glavak je dodala da je prije sat vremena sahranjen hrvatski branitelj i bivši zatočenik logora u Morinju Đuro Vitković Pipun.
Kako je istakla, evropski put ne smije biti samo zatvaranje poglavlja, već i put zatvaranja bolnih pitanja prošlosti.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je kazao da se Crna Gora nalazi pred istorijskom obavezom koju ne smije da propusti.
"Na izazove koji nam predstoje moramo odgovoriti odlučno i sinhronizovano. Geopolitičke okolnosti nam idu naruku. Plaši me to što jedini ko može usporiti taj proces - sjedi na vlasti. Sjetite se neustavnog penzionisanja sutkinje Ustavnog suda, zbog kog smo imali krizu u parlamentu, sjetite se neodgovorne provokacije u vidu Rezolucije o Jasenovcu, sjetite se kontroverznih zakonskih rješenja koja su se odnosila na Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB) koje su nam takođe uzele nekoliko mjeseci u radu. Sjetite se veličanja Ratka Mladića. Sve su ovo potezi koji su narušavali povjerenje evropskih partnera. Siguran sam da bi bez njih evropski put bio brži. Govorim u ime DPS-a, koji je bio na vlasti, ali nije imao konstruktivnu opoziciju", poručio je.
On je tražio da "kriterijumi budu stroži, kako se bude bliže EU".
Specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec je istakao da su "posljednji kilometri na putu presudni".
"Crna Gora, kad obavi posao, ne smije zaboraviti da ide proces ratifikacije u zemljama članicama... Ova delegacija je doprinijela tom procesu. Želim svima da koi se bave integracijama da nastavite istim tempom", kazao je.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić je poručio da ih "ništa neće spriječiti na putu ka ostvarivanju cilja".
Đurović je dodao da je "Čarapićevo obraćanje na engleskom kandidatura za Evropski parlament".
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler je poručio da će biti još međuvladinih konferencija do kraja godine.
Ambasador Irske u Crnoj Gori Kevin Kolgan je, u ime predsjedavanja te države Savjetom EU, kazao da je proširenje ključni prioritet njihovog predsjedavanja.
"Buduće članice moraju biti spremne za priključenje. Čestitam Crnoj Gori što je zatvorila još tri poglavlja prije nekoliko nedjelja", poručio je.
Prva tačka je stanje pristupnih pregovora Crne Gore sa EU.
U ime Vlade Crne Gore obratila se ministarka evropskih poslova Maida Gorčević (Pokret Evropa sad - PES).
Ona je istakla da na sastanak dolazi sa uvjerenjem da Crna Gora može do kraja godine zatvoriti sva poglavlja.
"Intenzivnim reformskim radom ispunili smo obaveze za zatavranje svih pregovaračkih poglavlja i dodatno ojačali zakonodavni i institucionalni okvir... Vjerujemo da ostavreni rezultati ovtaraju put završetka rpegovora do kraja 2026. da bismo 2028. postali naredna članica EU", rekla je.
Kako je dodala, ustavne promjene usvojene u avgustu ojačale su nezavisnost sudstva i tužilaštva.
"Ministar pravde nije više član Sudskog savjeta, povećan je broj sudija koje biraju njihove kolege, izbor članova, nadležnosti i mandat Tužilačkog savjeta uređeni su Ustavom. Promjene koje se odnose na imunitet članova Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti i provjeru integriteta budućih članova Vlade nalaze se u završnoj fazi", kazala je.
Ona je istakla da su "fiinansijske istrage postale sistemska praksa".
"Jednaku odgovornost pokazujemo i u borbi protiv klimatskih promjena, svjesni njihovog uticaja na javno zdravlje, kalitet života i očuvanje prirodnog naslijeđa", rekla je.
Đurović je poručio da "kad vidi Gorčević u Briselu, zna da je još jedno poglavlje zatvoreno".
Đurović je saopštio da šef parlamenta Andrija Mandić nije u mogućnosti da prisustvuje.
"Sada se približavamo trenutku kada bi prvobitni cilj rada našeg zajedničkog odbora mogao biti zaokružen - ne zato što je potreba za saradnjom naših parlamenata prestala, već zato što se otvara perspektiva da se ona nastavi u drugačijem okviru nakon pristupanja Crne Gore EU", poručio je.
Kako je dodao, za njima je godina u kojoj se ostvario napredak u ključnim poglavljima, pogotovo 23 i 24.
On je istakao da je cilj da Crna Gora uđe u EU kao "institucionalno spremna članica".
Vajc je rekao da "ima osjećaj kao da slave".
"Impresioniran sam brzinom reformi i usvajanja zakona koja se desila u prethodnih dvije-tri godine", poručio je.
Predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta je ukazao da je "pristup Crne Gore u EU dvosmjeran put".
"Držimo se zajedno, pomažemo jedni druge. Samo zajedno možemo biiti jači. Moj glavni posao, i svih nas iz Evropskog parlamenta biće da zastupamo da se zalažemo za brzo potpisivanje sporazuma o pristupanju i onda da se zalažemo za brzu ratifikaciju. Komisija je smislila novi modalitet, koji treba da bude usvojen, koji će vam omogućiti da učestvujete na evropskim izborima, čak i ako ratifikacija ne bude finalizovana - i da pošaljete poslanike u Evropski parlament koji neće moći da glasaju kao punopravna članica. Možda ćete moći i da imate komesara sa istim pravima", poručio je.
Sjednica Parlamentarnog odbora Evropske unije (EU) i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), na kojem će biti riječi o pristupnim pregovorima, vladavini prava i zaštiti životne sredine, održava se danas i sjutra u Podgorici.
To će biti 26. sastanak POSP-a, a kopredsjedavaće mu Dejan Đurović, predsjedavajući delegacije Skupštine Crne Gore, i Tomas Vajc, predsjedavajući delegacije Evropskog parlamenta.
Iz Skupštine je saopšteno da će poslanici razmijeniti mišljenja sa predstavnicima Vlade Crne Gore i institucija EU o stanju pristupnih pregovora, reformama u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i napretku u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena.
POSP je osnovan u junu 2010. godine, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a čini ga po 14 poslanika Skupštine Crne Gore i Evropskog parlamenta.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
