Evropska unija bliža od evropskog života

Iako je Brisel u svom novom izvještaju dao Crnoj Gori dosad najveću ocjenu napretka na putu ka Evropskoj uniji (EU), a njegovi zvaničnici poručili da se približio kraja pregovora, državi je u tom dokumentu isporučen i niz kritika kojim je ukazano da su neke prilike u njoj još daleko od standarda te zajednice i da ima štošta da se uradi da bi se došlo na “evropske grane”.

Sagovornici “Vijesti” poručili su da je juče predstavljenim izvještajem precizno ukazano na stvari koje Crna Gora još nije uradila, ali i da je Brisel njime poslao poruku kojom državi daje podstrek da pregovarački proces završi do kraja godine. Ističu da su upravo zbog te, političke odluke, neke ocjene bolje, a kritike blaže nego što bi bile u drugim okolnostima.

Komisija je u izvještaju istakla da je Crna Gora ispunila sva završna mjerila i došla u finalnu fazu pristupnih pregovora, odnosno - da su “na papiru” svi uslovi ispunjeni. No, Brisel je naveo da u praksi postoji veliki broj problema koje je potrebno rješavati.

Manjak presuda za visoku korupciju jedna je od najvažnijih opaski, a što je i u prošlogodišnjem izvještaju označeno kao velika boljka. Osim toga, poručeno je da raste zabrinutost zbog snažnog spoljnog uticaja na medije u državi, kao i da bi nedavno najavljeni ekonomski program, “Euro model”, koji uključuje diferencirano povećanje minimalne zarade i ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje, mogao predstavljati značajne rizike za održivost javnih finansija i eksterni bilans. Te rizike tek treba procijeniti nakon završetka konsultacija sa zainteresovanim stranama, koje su u toku.

Brisel je konstatovao i da je budžetski deficit Crne Gore premašio ciljnu vrijednost za prošlu godinu, a da fiskalne ranjivosti i dalje postoje zbog visokog nivoa mandatornih troškova i velikih potreba za refinansiranjem duga.

Poručili su i da bi trebalo obezbijediti da sprovođenje međudržavnih sporazuma s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i drugim zemljama (poput Mađarske i Sjedinjenih Američkih Država) ne bude u suprotnosti s pravnom tekovinom EU u oblasti javnih nabavki, niti da služi za njeno zaobilaženje.

Za razliku od prošle godine, kad je ocijenjeno da kvalitet optužnica nije bio na željenom nivou, Komisija je ove godine kazala da je on “značajno unaprijeđen”. Pohvaljen je i rad tužilaštva, uz ocjenu da je ostvaren napredak u reformi pravosuđa, procesuiranju ratnih zločina i borbi protiv korupcije, ali da su i dalje neophodni snažnija institucionalna nezavisnost, bolji kadrovski i infrastrukturni kapaciteti i dosljednija primjena zakona.

Iskazana je i zabrinutost u pogledu procesne dosljednosti sudskih odluka i institucionalne stabilnosti Javnog servisa zbog dugotrajnih sudskih postupaka i različitih sudskih odluka u vezi s imenovanjem generalnog direktora Radio televizije Crne Gore (RTCG) Borisa Raonića, a Komisija je, govoreći o komentarima političara na pojedine odluke tužilaštva, konstatovala da bi i izvršna i zakonodavna vlast trebalo da se uzdrže od postupanja kojima se narušava načelo podjele vlasti.

Izvještaj obuhvata period od septembra 2025. do septembra ove godine.

Nenezić: Čitati u cjelini

Viša saradnica na Institutu za napredne studije Univerziteta Crne Gore Ana Nenezić rekla je “Vijestima” da novi izvještaj EK predstavlja značajnu potvrdu napretka Crne Gore u EU integracijama, ali da je važno čitati taj dokument u cjelini, a ne samo kroz pozitivne ocjene i broj zatvorenih pregovaračkih poglavlja.

Navela je da za razliku od svih prethodnih godina, ovaj izvještaj sadrzi snažnu pozitivnu političku poruku, kojom se, pored svih notiranih nedostataka, daje podstrek Crnoj Gori da uspješno okonča pregovore u definisanom roku - do kraja ove godine.

Međutim, Nenezić je ocijenila da je najveća vrijednost izvještaja nije samo u potvrdi onoga što je Crna Gora uradila, već i u prilično preciznom ukazivanju na ono što još nije uspjela da promijeni, dodajući da je to posebno vidljivo u oblasti vladavine prava.

“EK pozitivno ocjenjuje ustavne i zakonodavne reforme usmjerene na jačanje nezavisnosti pravosuđa, unapređenje institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije i napredak u procesuiranju složenih predmeta. Međutim, istovremeno upozorava da je broj pravosnažnih osuđujućih presuda za visoku korupciju i dalje nizak, da krivični postupci predugo traju i da institucije koje bi trebalo da budu nosioci borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala još nemaju odgovarajuće kadrovske, finansijske i tehničke kapacitete”, podvukla je.

Sagovornica je rekla da su takve ocjene Komisije važna razlika koju se često gubi u javnoj raspravi. Prema njenim riječima, hapšenja, pokretanje istraga i podizanje optužnica jesu pokazatelji aktivnijeg institucionalnog djelovanja, ali nisu isto što i pravosnažne presude i djelotvorno sankcionisanje korupcije.

U izvještaju piše da su prostorni uslovi u kojima rade Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) i dalje znatno ispod minimalnih evropskih standarda, što tim institucijama onemogućava da svoje dužnosti obavljaju djelotvorno, efikasno i nezavisno.

“Isto se odnosi i na opremu i tehnološka sredstva, koja je potrebno dodatno unaprijediti, jer njihova neadekvatnost u cjelini ograničava efikasnost rada ovih institucija”, konstatuje se.

Nenezić je kazala da posebno zabrinjava što Komisija, uprkos pozitivnim ocjenama zakonodavnih reformi, i dalje bilježi političke pritiske na pravosuđe i javne napade visokih funkcionera na predstavnike tužilaštva.

“Nezavisnost pravosuđa ne može zavisiti od toga da li su politički akteri zadovoljni odlukama tužilaštva ili sudova, već se institucionalne granice moraju poštovati onda kad im konkretne odluke politički ne odgovaraju”, ustvrdila je.

U dokumentu se navodi da je nakon hapšenja bivše ministarke Vesne Bratić u februaru, rukovodstvo Skupštine, na čelu sa šefom parlamenta Andrijom Mandićem, javno kritikovalo rad Državnog tužilaštva, što je dovelo do podnošenja pritužbe Tužilačkom savjetu. To tijelo je, podsjeća se, donijelo odluku kojom je utvrđeno da takve javne izjave predstavljaju miješanje u nezavisnost državnog tužioca, na šta je Skupština, odnosno Mandić, reagovala kritikovanjem odluke Savjeta.

Muk: Pozitivne ocjene - politička odluka

Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk kazao je listu da su pozitivne ocjene EK u izvještaju dijelom rezultat političke odluke da se pregovori završe do kraja godine, zbog čega su neke ocjene bolje, a kritike blaže nego što bi bile u drugim okolnostima. Prema njegovim riječima, izvještaj, kao i ranijih godina, daje pregled ostvarenja, ali i ukazuje na prostor za dalje unapređenje u raznim oblastima.

“Naročito su vrednovane ustavne i brojne zakonske promjene koje je tražila EU, a koje je sprovela ili sprovodi Crna Gora”, dodao je Muk, podsjećajući da su preporuke sad vrlo usmjerene na primjenu zakona, jačanje kapaciteta i konkretne rezultate.

Crna Gora je usvojila izmjene Ustava kojima se jača nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta, u potpunosti u skladu sa preporukama EU i Venecijanske komisije. Usvojene su i izmjene zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Državnom tužilaštvu i SDT-u, kompletiran je i sastav Ustavnog suda, a imenovana su i dva člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i tri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika.

Kad su u pitanju izmjene Ustava, u Skupštini su već obavljena dva od tri potrebna glasanja o promjenI kojima se ukida imunitet predsjednika Vlade i ministara za sva krivična djela povezana s korupcijom, a parlament je sproveo i prvo od tri neophodna glasanja o izmjenama najvišeg pravnog akta koje se tiču uvođenja prethodne provjere integriteta kandidata za buduće članove Vlade.

Muk je naveo da se u izvještaju ukazuje na prostor za unapređenje efikasnosti, manjak kadra u institucijama zaduženim za borbu protriv korupcije i organizovanog kriminala, kao i posebno izazovne oblasti poput pranja novca, dodajući da je ponovo naglašen mali broj pravosnažnih presuda i trajnog oduzimanja imovine stečene kriminalom.

Pojačati kontrolu vlasti

Ana Nenezić kaže da se jedan od ozbiljnih problema koji notira EK odnosi na profesionalizaciju javne uprave. Rekla je da Komisija ponovo ukazala na potrebu smanjenja broja vršilaca dužnosti i dosljedne primjene zapošljavanja zasnovanog na stručnosti, navodeći da su to isti problemi koji se godinama ponavljaju u izvještajima.

“I zato je opravdano postaviti pitanje koliko smo zaista promijenili način upravljanja državom ako se, uprkos promjenama političkih većina, i dalje suočavamo s istim sistemskim slabostima”, istakla je.

Nenezić je kazala da je posebno važno i upozorenje Komisije na kvalitet zakonodavnog procesa, istakavši da je Crna Gora tokom prethodne godine usvojila izuzetno veliki broj zakona, ali bez uključivanje tzv. zainteresovane javnosti i civilnog društva.

“Pitanje je kako će se primjenjivati sve one novine koje sadrže nova zakonska rješenje, a o kojima javnost ne zna gotovo ništa. Ovdje je posebno indikativno što Komisija, s jedne strane, konstatuje postojanje formalno povoljnog okruženja za djelovanje civilnog društva, a s druge upozorava na nedovoljno uključivanje nevladinih organizacija u donošenje odluka”, konstatovala je sagovornica.

Poručila je da je poruka koja se time željela poslati - da konsenzus o članstvu u EU ne podrazumijeva obavezu političkog jednoumlja, naprotiv. Prema njenim riječima, upravo bi u ovoj fazi javna kontrola vlasti trebalo da bude intenzivnija, jer se sad usvajaju pravila i uspostavljaju institucionalni mehanizmi koji će određivati način funkcionisanja države nakon pristupanja.

Nenezić je podsjetila da je važno razumjeti da pozitivna ocjena Evropske komisije ne predstavlja automatsku garanciju završetka pregovora, niti unaprijed obezbijeđenu saglasnost svih država članica.

“Politička odluka o pristupanju zahtijeva saglasnost članica EU, a otvorena bilateralna pitanja, posebno ona u odnosima s Hrvatskom, ostaju važan dio ukupnog procesa”, napomenula je.

Pregovori o pristupanje Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja - 33, a privremeno zatvorila 21 (po jedno 2012, 2013. i 2017, tri 2024, šest prošle i devet ove godine).

Zagreb je krajem januara 2025. blokirao Crnoj Gori zatvaranje Poglavlja 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika). On traži da Crna Gora riješi pitanja obeštećenja logoraša iz Morinja, da pronađe 14 nestalih iz Domovinskog rata, da procesuira ratne zločine, riješi imovinsko-pravna pitanja hrvatskih porodica koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine, nastavi razgovore o granici na moru, te da vrati školski brod “Jadran”.

Usvajanjem odluke o legalizaciji spomen ploče u Morinju, ali i one da se promijeni ime bazena u Kotoru (donedavno se zvao “Zoran Džimi Gopčević”, a sada “Petar II Petrović Njegoš”), riješen je dio spornih pitanja s Hrvatskom.

Nenezić je naglasila da bi izvještaj trebalo razumjeti kao potvrdu da Crna Gora ima realnu priliku da u relativno kratkom roku završi pregovore, ali i kao upozorenje da se postignuti napredak mora očuvati kroz stvarnu primjenu reformi.

“Posebno je važno da završnica pregovora ne proizvede pogrešan zaključak da su ključni problemi vladavine prava riješeni samim usvajanjem evropski usklađenog zakonodavstva, i rekla bih da je to ključna poruka ovog izvještaja”, podvukla je ona.

Vlada može biti zadovoljna

Stevo Muk je ocijenio da Vlada Milojka Spajića može biti djelimično zadovoljna novim izvještajem i datim ocjenama, jer su neke u izvještaju bolje, a kritičke formulacije blaže nego što bi bile u drugim prilikama.

“Drugim riječima, date su u skladu s opštim političkim odlukama i ciljevima da se ova poglavlja i pregovori u cjelini završe do kraja godine”, smatra Muk.

Vlada i parlamentarna većina su, kako dodaje, završili veliki dio svog posla, a odgovornost za uspjehe i neuspjehe u konkretnim predmetima je na Državnom tužilaštvu i sudovima, SDT-u i Višem, odnosno Apelacionom sudu, u prvom redu.

“Vrijeme će pokazati da li su reforme Ustava omogućile veću efikasnost i odgovornost suda i tužilaštva”, rekao je.

Ističe da je dio odgovornosti koji ostaje na Vladi - da obezbijedi dalja strateška ulaganja u razvoj prostornih i IT kapaciteta pravosuđa, obezbijedi dalje kadrovsko popunjavanje u policiji, uključujući SPO, i izvrši odgovarajuću reorganizaciju odjeljenja za mjere tajnog nadzora u Upravi policije (UP).

U izvještaju EK se navodi da je u okviru UP-a sistematizovano 5.921 radno mjesto, od čega je trenutno popunjeno 3.756, dok je 2.165 radnih mjesta upražnjeno.

“Tokom 2025. godine sproveden je konkurs za zapošljavanje policijskih službenika, u okviru kog je zaposleno 350 službenika od predviđenih 815. Za 2026. godinu raspisana su dva konkursa za zapošljavanje 514 policijskih službenika, odnosno 500 mlađih policijskih službenika”, navodi se u dokumentu.

Komisija je naglasila da Crna Gora treba da obezbijedi da se konkursi za zapošljavanje koji su u toku sprovode na osnovu zasluga, kao i da postoje proceduralne garancije koje sprečavaju neprimjeren politički uticaj na organe za sprovođenje zakona.

Muk je upozorio da bi Vlada morala ozbiljno da se zabrine povodom ocjena da najavljeni “Euro model” može predstavljati značajan rizik za održivost javnih finansija, dodajući i da je naglašena zabrinutost i za izazove u oblasti javnih nabavki koje nose međuvladini ugovori koje je potpisala izvršna vlast u protekle dvije godine.

Komisija je u izvještaju upozorila i da fiskalne ranjivosti i dalje postoje zbog visokih obaveznih rashoda, nedjelotvornih fiskalnih pravila i velikih potreba za refinansiranjem duga. EK ukazuje i na visok deficit tekućeg računa, slabe izvozne rezultate i nedovoljnu konkurentnost domaće privrede, preporučujući vlastima da ograniče javnu potrošnju, povećaju prihode i obezbijede dosljedno poštovanje fiskalnih pravila.

Jedna od preporuka je da treba uvesti i primijeniti sistem “crvenih zastavica” u elektronskom sistemu javnih nabavki, radi otkrivanja nepravilnosti u postupcima javnih nabavki, uključujući prevare, nedozvoljene dogovore, prinudu, opstrukciju, sukob interesa i druge koruptivne radnje.

Đurović: Uljepšali stanje u medijima

Direktor Media centra Goran Đurović kazao je redakciji da je u izvještaju EK, u dijelu koji se odnosi na medije, naglašeno afirmativan, jer ne ukazuje precizno na probleme imenovanja članova Savjeta RTCG i pokrenutih krivičnih prijava.

Prema njegovim riječima, izvještaj ne ukazuje ni na kršenje Zakona o RTCG u procesu imenovanja članova Savjeta Javnog servisa, u proceduri kad je, umjesto pravosnažno osuđenog kandidata za člana Savjeta RTCG, bivšeg predsjednika tog tijela Veselina Drljevića, u Savjet morala biti imenovana kandidatkinja nevladinih organizacija koja je ispunjavala sve uslove.

“Tako je izvještaj propustio da, osim informacije o broju imenovanih članova, naglasi, u najmanju ruku, sumnju u politizaciju procesa. Izvještaj je morao da bude ovakav jer se u ovoj fazi pristupanja EU naprosto ne smiju davati oštrije ocjene u pogledu funkcionisanja RTCG ili napada na novinare i sramotnih prekršajnih sankcija za počinioce napada na novinare”, ocijenio je Đurović.

Pod tim misli na slučaj Podgoričanina Borisa Radosavovića koji je prošle sedmice kažnjen sa 400 eura jer je fotoreporteru “Vijesti” Borisu Pejoviću, dok je 12. oktobra obavljao novinarski zadatak ispred Suda za prekršaje u Podgorici, zaprijetio riječima: “Slomiću i tebe i aparat”.

Beranac Filip Cikić kažnjen je sredinom oktobra sa 300 eura zbog prijetnji smrću Pejoviću i novinaru “Vijesti” Balši Rudoviću, izrečenih tokom uklanjanja nelegalno postavljenog spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana, 8. avgusta prošle godine.

Đurović je naglasio je da pristupanje EU politički proces, te da tako “treba tumačiti sadržaj izvještaja”.

“Problem je što se namjernim nepreciznostima otvara prostor da neka nova vlast nakon izbora sljedeće godine slobodno prekrši zakone u procesu imenovanja članova Savjeta RTCG, pozivajući se na procese pred sudovima koji treba da ocijene da li je došlo do kršenja zakona”, smatra Đurović.

On poručuje da su “politički uticaji na RTCG očigledni” i da partije “beskrupulozno imenuju svoje dojučerašnje funkcionere”.

“…I sve se ostavlja tužilaštvu i sudovima koji pate od nedostatka hrabrosti da dovrše započete sudske procese. Izvještaj ne prepoznaje činjenicu da od 2021. godine nezakoniti generalni direktor RTCG zastupa interese partija vlasti koje ga kontrolišu i da će u izbornoj godini zastupati interese vlasti”, podsjetio je Đurović.

Za člana Savjeta RTCG nedavno je imenovan Miroslav Milanović, koji je bio član hercegnovskog odbora vladajućih Demokrata. Osim njega, u to tijelo imenovan je i advokat Nebojša Asanović, koji je zastupao RTCG i bivšeg predsjednika Savjeta Javnog servisa Veselina Drljevića na suđenju za zloupotrebu službenog položaja.

Drljević je, zajedno s još tri bivša člana Savjeta, pravosnažno osuđen na uslovnu kaznu zatvora u trajanju od sedam mjeseci jer su zloupotrijebili položaj prilikom nezakonitog reizbora Raonića za generalnog direktora RTCG-a 2023.

Braletić: Već realizujemo preporuke

Komisija je izvještaju konstatovala da su rezultati u oblasti prevencije korupcije nastavili da se poboljšavaju u kvantitativnom smislu, iako je ukupni učinak rada Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i dalje ograničen na administrativne provjere. Ističe se da je nakon imenovanja novog direktora u punom mandatu, rad Agencije unaprijeđen, uprkos nedovoljnim administrativnim kapacitetima.

Tokom 2025, ASK je, kako se navodi, sproveo administrativne i tehničke provjere 10.931 izvještaja o prihodima i imovini, dok je u prvom kvartalu 2026. primio 8.218 izvještaja. Komisija je navela da su unaprijeđene procedure za provjeru imovine i prihoda, u skladu s evropskim standardima.

Direktorica ASK-a Kristina Braletić izjavila je za “Vijesti” da je ta institucija usmjerila kapacitete na suštinske provjere imovine javnih funkcionera, te da već realizuju preporuke EK o potrebi prelaska s dominantno administrativnih na dublje kontrole.

“... Ipak, moram da pojasnim da se ovaj zaključak EK odnosi na analizu rada ASK tokom 2025, ali i da smo u neposrednom kontaktu s evropskim partnerima dobili pohvale baš u ovom smislu - da prepoznaju prelazak s kvantitativnog na kvalitativni pristup u oblasti provjere imovine javnih funkcionera”, rekla je Braletić.

Ona je rekla da Agencija s uvažavanjem prima ocjene iz izvještaja, navodeći da je posebno ohrabruje to što je prepoznat napredak u radu institucije nakon imenovanja direktora u punom mandatu, te dodajući i da je Agencija efikasno postupala u predmetima sukoba interesa i nespojivosti funkcija.

Braletić naglašava da je za ostvarivanje reformskih ciljeva neophodno unaprijediti unutrašnju organizaciju Agencije. Kazala je da je još u septembru pripremila i dostavila Savjetu ASK-a na usvajanje novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, za koji je dobijeno pozitivno mišljenje reprezentativnog sindikata.

“Ovaj akt odražava zajedničku viziju mene kao direktorice i zaposlenih u pogledu budućeg efikasnijeg i produktivnijeg funkcionisanja Agencije, imajući u vidu da postojeći model Pravilnika, koji smo naslijedili, predstavlja ozbiljno ograničenje u radu”, navela je.

Prema njenim riječima, novim pravilnikom trebalo bi da budu stvoreni bolji uslovi za sprovođenje novih nadležnosti i složenijih postupaka utvrđivanja kršenja zakona.

“Novim pravilnikom pravimo značajan iskorak u sprovođenju novih nadležnosti i složenijih postupaka utvrđivanja kršenja zakona i rješavamo pitanje ograničenih administrativnih i tehničkih resursa, na koje i sam izvještaj EK opravdano ukazuje”, kazala je Braletić.

Poslovni ambijent opterećen sivom ekonomijom

U izvještaju se navodi da je, iako je sprovođenje programa “Evropa sad 2” doprinijelo rastu zaposlenosti i djelimičnom uvođenju zarada u legalne tokove, poslovni ambijent u Crnoj Gori i dalje opterećen sivom ekonomijom.

“Siva ekonomija, koja čak i među registrovanim preduzećima čini 20,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), predstavlja značajan izazov za mala i srednja preduzeća i mikropreduzeća koja posluju legalno, posebno u uslužnom sektoru”, upozorava EK.

Njena rasprostranjenost, kako dodaje, povezana je s nedostacima institucionalnog i regulatornog okvira, slabostima tržišta rada, ograničenim kapacitetima državnih organa za sprovođenje propisa, kao i korupcijom i nepoštovanjem poreskih obaveza.

“Iako pokazatelji iz Akcionog plana za suzbijanje sive ekonomije za period 2024-2026. ukazuju na određeni napredak u uvođenju ekonomskih aktivnosti u legalne tokove tokom 2025. godine, na primjer u turizmu, kao i na širenje upotrebe digitalnih poreskih i carinskih alata, strukturni izazovi i dalje postoje”, navodi EK.

Ističe da su potrebni dodatni napori kako bi se ojačali institucionalna koordinacija i povjerenje između javnog i privatnog sektora, kao i kapaciteti inspekcijskih organa za sprovođenje propisa kroz korišćenje digitalnih alata.

Vlast se diči

Premijer Milojko Spajić kazao je juče kako vjeruje da je ovo posljednji izvještaj koji će Crna Gora dobiti kao država kandidat za članstvo u EU.

“Komisija je podržala ambiciju Crne Gore da zatvori sva poglavlja do kraja 2026, rad na ugovoru o pristupanju završi na proljeće 2027, a potpiše ga u junu 2027... EU se mijenjala, a naša zemlja prošla kroz političke promjene i brojne izazove, ali je podrška EU integracijama zadržala podršku građana. Naša obaveza bila je da toj podršci odgovorimo rezultatima”, rekao je na predstavljaju izvještaja EK u Evropskoj kući u Podgorici.

On je naveo da će u narednim danima prioritet biti postizanje dogovora o finansijskom paketu i institucionalnim aranžmanima, dodajući da Crna Gora od država članica traži da napredak Podgorice vrednuju prema rezultatima.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler istakao je da je Komisija po prvi put nakon 15 godina objavila izvještaj u kom je rekla da je neka država spremna da zatvori sva poglavlja u pregovorima o pristupanju EU.

“Članstvo je nadomak ruke. Ne govorimo više o Crnoj Gori koja teži EU. Tokom ove godine Crna Gora je zatvorila 14 poglavlja, pa im je broj porastao na 21. Ove nedjelje će porasti na 22. Riječ je o izuzetno brzom napretku”, rekao je na predstavljaju izvještaja.

Kako je dodao, “Komisija je predstavila jasnu mapu puta, ali da Crna Gora ima mali broj koraka na mapi”.

“Ukoliko se ostale reforme sprovedu na vrijeme, Crna Gora je na dobrom putu da do kraja ove godine zatvori pregovore o pristupanju, a do juna 2027. potpiše ugovor o pristupanju. Ono što očekujemo od Crne Gore jeste da zadržite isti fokus koji ste imali tokom prethodne godine, pogotovo kad je u pitanju vladavina prava i borba protiv kriminala korupcije. To podrazumijeva ustavne amandmane, neophodna imenovanja, rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom”, kazao je Satler.

On je istakao i da “izvještaj pokazuje posvećenost Crne Gore integracijama”, ali i da se u njemu “ukazuje i na političke tenzije, koje bi mogle usporiti imenovanja i izmjene Ustava, te da se pohvaljuje imenovanje sudija Ustavnog suda.

Šef države Jakov Milatović ocijenio je da je izvještaj pozitivan i da potvrđuje da država može zatvoriti preostala pregovaračka poglavlja do kraja godine, ukoliko dodatno ubrza dinamiku sprovođenja reformi.

On je naveo i da je izvještaj jasno ukazao da ima nedopustivo malo pravosnažnih sudskih presuda za djela iz oblasti visoke korupcije.

“Svi u Crnoj Gori znamo čija je to odgovornost”, dodao je.

Milatović se osvrnuo i na “Euro model”, podsjetivši da je tražio od Vlade i premijera da predstave detaljnu analizu predložene reforme.

Potpredsjednik Vlade Filip Ivanović kazao da je, za svega tri godine mandata, izvršna vlast isporučila obećani rezultat, te da je Crna Gora bliže nego ikad ostvarenju “svog najvećeg državnog i strateškog cilja - punopravnog članstva u EU”.

“Mapa puta EK i poruka da bi izvještaj o proširenju za 2026. mogao biti posljednji za Crnu Goru, predstavljaju nedvosmislen signal da je, uprkos svim opravdanim ili često malicioznim sumnjama, plan da Crna Gora postane 28. članica EU do 2028. opravdan i realan”, naveo je u objavi na “Iks-u”.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević poručila je da izvještaj nagovještava skoro članstvo Crne Gore u Uniji.

“Najbolji izvještaj dosad prati konkretna mapa puta: završetak pregovora do kraja ove godine i potpisivanje ugovora o pristupanju do juna naredne. Rokovi koje smo postavili na početku mandata sad su i u evropskom planu za Crnu Goru. Pohvaljen nivo spremnosti i stepen napretka u ključnim poglavljima - 23 i 24, potvrda je rezultata reformi u oblastima u kojima se spremnost za članstvo najstrože ocjenjuje”, saopštila je.

Ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović kazao je da Crna Gora “ne čeka evropsku budućnost”, već da je gradi konkretnim rezultatima, odgovornom politikom i jasnim međunarodnim partnerstvima.

“Naš kredibilitet i povjerenje međunarodnih partnera potvrda su dosljedne politike. Nećemo usporiti niti odstupiti, odlučni smo da Crnu Goru uvedemo u EU i zaokružimo njeno mjesto u evropskoj porodici naroda. Hvala svim kolegama članica EU na velikoj podršci i dodatnom angažovanju u prethodnom periodu”, napisao je Ibrahimović na “Iks-u”.

Riječi hvale iz Brisela

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je juče na konferenciji za novinare u Briselu da je Crna Gora ostvarila odlučujući napredak u temeljnim oblastima, s dobrim rezultatima u vladavini prava, ekonomskom upravljanju, statistici i reformi javne uprave.

“Zemlja je već zatvorila 21 pregovaračko poglavlje, a prema ocjeni EK, ispunila je sve uslove za zatvaranje preostalih poglavlja. Pristupni pregovori realno bi mogli biti završeni do kraja godine”, navela je.

Rekla je da je EK od 2011, kad je završila pregovore s Hrvatskom, ove godine prvi put u prilici da završi pregovore s jednom zemljom kandidatkinjom.

“Crna Gora je na putu da postane 28. članica EU 2028”, rekla je Kos, dodajući da će ugovor o pristupanju vjerovatno biti potpisan na ljeto naredne godine.

Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Komisije Kaja Kalas istakla je da je Crna Gora najbliža završnici evropske integracije i da izvještaj šalje jasnu poruku - da reforme donose rezultate.

Kako je kazala, proširenje je decenijama bilo najuspješnija vanjska politika EU.

“Svaki krug proširenja mijenjao je naš kontinent. Današnja geopolitička realnost čini naredni krug proširenja još hitnijim.Tamo gdje zemlje koje ostvaruju napredak ostaju da čekaju, stvara se prostor za nestabilnost. Proširenje je direktno ulaganje u bezbjednost Evrope”, poručila je Kalas.

Predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa Crnom Gorom Tomas Vajc pozdravio je napredak Podgorice ka članstvu u EU.

“Crna Gora će biti naša sljedeća članica. U to sam siguran. Niko ne sumnja da ima još posla, ali plan koji je predstavila Evropska komisija ohrabruje...”, rekao je.

Vuković: Oči bodu "Euro model" i društveni ambijent

Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković ocijenio je juče da je Brisel prepoznao “objektivni napredak Crne Gore”, koji je, prema njegovim riječima, prirodan.

“Logično je za pretpostaviti da će dio tog izvještaja biti pozitivan, u odnosu na činjenicu da je naša država pred vratima EU... Jedan dobar dio te priče odnosi se na zakonodavnu aktivnost, na šta smo ponosni. Većinu onoga što EK prepoznaje kao fundamentalno važno u tom smislu, omogućila je političkom podrškom parlamentarna opozicija, a pečat dao DPS”, naglasio je on.

Vuković je, međutim, naveo da su DPS-u u nalazima Komisije “upale u oči” dvije stvari “koje nisu dobre i koje odudaraju od opšte slike” - najava “Euro modela” i ocjena društveno-političkog ambijenta u Crnoj Gori.

“Uporno ponavljamo da ta proevropska retorika parlamentarne većine sve manje korespondira s onim što je realno stanje u Crnoj Gori. Vidjeli ste u izvještaju vrlo jasne ocjene koje se tiču kontinuiranih napada, verbalnih, na vaše kolege novinare, predstavnike civilnog sektora, slobodomisleće građane, koje orkestriraju visoki funkcioneri vladajućih stranaka, posebno ljudi koji zauzimaju važna mjesta u resoru odbrane i bezbjednosti”, istakao je Vuković, napominjući da se zna na koga se tu misli i koja partija (Demokrate) koordinira politikama Vlade u tim oblastima.

Mugoša: Vide sve ekonomske probleme na koje ukazujemo

Poslanik opozicionog Evropskog saveza i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša, kazao je “Vijestima” da su u izvještaju EK evidentirani brojni izazovi i date jasne smjernice da se ne donese kratkoročne mjere bez adekvatnih ekonomskih analiza.

“... Da smo svjesni da je budžet - budžet građana, da nije budžet niti jedne većine i da svaka većina i svi mi koji želimo odgovorno da se bavimo ovim poslom, moramo da vodimo računa o održavosti tog budžeta”, poručio je on govoreći o “Euro modelu”.

Mugoša je rekao da je nesporno da treba povećati plate - jer su cijene rasle više nego zarade i jer opada kupovna moć građana - ali da se mora napraviti dogovor o dinamici tog rasta.

“To, kao što piše u izvještaju EK, mora biti posljedica razgovora svih zainteresovanih strana, socijalnih partnera... Još jednom ih (Vladu) pozivam da ne donose ad hoc kratkoročne mjere, kako bi dobili nekoliko procenata podrške više na izborima”, podvukao je on.

Mugoša je naveo da izvještaj EK potvrđuje sve ono na šta on kao poslanik ukazuje već duže vrijeme: fiskalnu ranjivost, visoke obavezne rashode u budžetu (tzv. mandatorne troškove - troškove za zarade i slične kategorije), na pitanje direktnih stranih investicija (tj. na to da je deficit tekućeg računa samo kroz trećinu nadoknađen kroz te investicije), na činjenicu da državu čega ogroman iznos duga, na međudržavne sporazume...

“Sjećate se kad smo prošle godine govorili da tim sporazumima ne smijemo kršiti Ustav, da ih ne smijemo donositi na način da ne budu u skladu s pravnom tekovinom EU u oblasti javnih nabavki... O tome upravo priča izvještaj EK - da moramo omogućiti svim učesnicima jednake uslove na tržištu”, dodao je Mugoša.

Poslanik Evropskog saveza kazao je da je u izvještaju pohvaljeno popunjavanje Fiskalnog savjeta, u šta je, kako kaže, uložio mnogo truda.

“Međutim, ono što je važno jeste da vidimo da Vlada dostavlja materijale Fiskalnom savjetu - i oko zakona o budžetu i oko svih stvari vezanih za ‘Euro model’, kako bi Fiskalni savjet dao mišljenja. Suština svega je da se ne bavimo formom, nego suštinom. Nije samo dovoljno donositi zakone, važnije je kako će se oni primijeniti, a ne da se bavimo šminkanjem ekonomske realnosti”, poručio je Mugoša.

Sa Srbijom povremene tenzije, s Hrvatskom se intenzivirali razgovori

Komisija je u izvještaju ocijenila da je Crna Gora prošle godine dobro napredovala i sprovela sve preporuke koje se tiču oblasti koje pokriva Poglavlje 31 (vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika).

U dokumentu se navodi da su preporuke iz prošle godine sprovedene, a da bi u narednoj godini Crna Gora posebno trebalo da nastavi s potpunim usklađivanjem sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uloži dodatne napore u borbi protiv stranog miješanja i manipulacije informacijama, uključujući dezinformacije, kao i da nakon analize hibridnih rizika, preduzme odgovarajuće mjere za dalje jačanje otpornosti na sve oblike hibridnih prijetnji sprovođenjem Strategije za suzbijanje hibridnih prijetnji i pripadajućeg akcionog plana.

U dokumentu piše da je Crna Gora u martu zatražila dodatnu podršku EU u oblastima manipulacije stranim informacijama i miješanja (FIMI) i sajber bezbjednosti, uključujući novu prilagođenu Procjenu hibridnih rizika.

U izvještaju se navodi da su se odnosi s Hrvatskom “intenzivirali kroz tekući dijalog u cilju pronalaženja rješenja za otvorena bilateralna pitanja”.

“Pored dijaloga na ministarskom nivou, održano je i nekoliko posjeta i sastanaka na visokom nivou, uključujući i susret premijera na marginama Bledskog strateškog foruma i Samita Berlinskog procesa....”, navodi se.

Kad su u pitanju odnosi sa Srbijom, u izvještaju piše da su oni generalno stabilni, iako povremeno dolazi do tenzija, kao što je to bio slučaj povodom 20. godišnjice obnove crnogorske nezavisnosti, nakon izjava tadašnjeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kojima se osporava legitimitet nezavisnosti Crne Gore.

“Srbija redovno podržava prosrpske grupe u Crnoj Gori, što se posebno vidjelo tokom protesta u Botunu u decembru 2025. Debate o statusu Srba, srpskom jeziku, ulozi Srpske pravoslavne crkve i navodnom miješanju Srbije u unutrašnje stvari, uključujući i medijski prostor Crne Gore, i dalje traju. Nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u avgustu 2026, došlo je do značajnih političkih tenzija nakon što je predsjednik Skupštine (Andrija Mandić) izrazio saučešće Mladićevom sinu”, dodaje se.

Navodi se da su odnosi s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom, Italijom i Moldavijom dobri, uz opasku da su povremena dešavanja u bh. entitetu Republika Srpska izazvala oštre reakcije visokih crnogorskih zvaničnika.

IA: Najbolja ocjena dosad

Iz Instituta alternativa (IA) juče je saopšteno da je napredak u poglavljima u izvještaju EK ocijenjen s prosječnom ocjenom 4,09, što predstavlja najbolju ocjenu do sada. To pokazuje presjek ocjena spremnosti i napretka koji IA sprovodi od 2015.

“Kvalitativne ocjene Komisije pretočene u brojeve, pokazuju da je u devet poglavlja ostvaren značajan napredak (ocjena pet), u 18 poglavlja je ostvaren dobar napredak (ocjena četiri), dok je u šest poglavlja zabilježen ograničen napredak (ocjena tri) u odnosu na prethodni izvještaj. Nije bilo poglavlja u kojima je izostao napredak ili je došlo do nazadovanja”, navodi IA.

U čak 28 poglavlja zabilježena je dobra ili veoma dobra spremnost, od čega dva poglavlja - 7 (pravo intelektualne svojine) i 31 imaju maksimalnu ocjenu pet - veoma dobra spremnost. Dva poglavlja imaju ocjenu 4,5 (između dobre i veoma dobre spremnost), a njih 24 ima dobru spremnost (četiri), navodi IA.

“Treba istaći da je pet poglavlja ocijenjeno sa tri i 3,5, čime se ukazuje da se radi o oblastima u kojima su reforme i dalje nedovoljno zaokružene i u kojima je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se dostigao zadovoljavajući nivo spremnosti za članstvo u EU. Umjerena spremnost (ocjena tri) konstatovana je u Poglavlju 27 (životna sredina i klimatske promjene) i Poglavlju 33 (finansijske i budžetske odredbe), dok se između umjerene i dobre spremnosti (ocjena 3,5) nalaze Poglavlje 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj), Poglavlje 12 (bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika) i Poglavlje 2 (sloboda kretanja radnika)”, kazali su.

Mapa puta: Zatvaranje poglavlja do kraja godine, ugovor na ljeto 2027.

Evropska komisija predstavila je juče i mapu puta prema kojoj bi Crna Gora mogla da završi pristupne pregovore s EU do kraja 2026, a ugovor o pristupanju potpiše već u junu 2027.

Komisija smatra da je Crna Gora ispunila sva završna mjerila i najavila je da će do sredine novembra Savjetu EU dostaviti preostale nacrte zajedničkih pregovaračkih pozicija.

Prema planu, u novembru bi trebalo da bude zatvoreno pet pregovaračkih poglavlja, među kojima su energetika, saobraćaj i oporezivanje, dok je za decembar predviđeno zatvaranje preostalih devet, uključujući ključna poglavlja - 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava.

Nakon završetka pregovora, rad na ugovoru o pristupanju trebalo bi da bude okončan u proljeće 2027, a njegovo potpisivanje planirano je za jun iste godine, uz prethodnu saglasnost Evropskog parlamenta i odgovarajuće odluke institucija EU.

Ugovor bi potom morale da ratifikuju sve države članice i Crna Gora.

Komisija, međutim, naglašava da su rokovi okvirni i da zavise od saglasnosti država članica i nastavka reformi. Posebno upozorava da će nastaviti da prati ispunjavanje obaveza sve do članstva, uz mogućnost uvođenja zaštitnih mjera, pa čak i odgađanja pristupanja ukoliko Crna Gora nazaduje u reformama, a druge mjere ne daju rezultate.

U prelaznom periodu, od potpisivanja ugovora do punopravnog članstva, Crna Gora bi se postepeno uključivala u rad institucija EU, uključujući mogućnost imenovanja posmatrača u Evropskom parlamentu, dok bi sve države članice i Crna Gora sprovodile postupak ratifikacije ugovora.