DF traži pomoć za NATO referendum

Aleksandar Dedović kaže da su građani na izborima svjesno birali predstavnike koji će u njihovo ime odlučiti o članstvu u NATO-u
125 komentar(a)
Milan Knežević, Foto: Filip Roganović
Milan Knežević, Foto: Filip Roganović
Ažurirano: 02.04.2017. 07:09h

Krnji sastav Skupštine ne može donijeti odluku o učlanjenju Crne Gore u NATO, a ćutanje lidera opozicije koji su za referendum o članstvu značilo bi prećutnu saglasnost o aneksiji Crne Gore u NATO, tvrdi član predsjedništva Demokratskog fronta Milan Knežević. Izvršni direktor Alfa Centra, Aleksandar Dedović, sa druge strane, kaže da su građani u posljednja dva izborna ciklusa izabrali one predstavnike koji će u njihovo ime donijeti odluku o članstvu Crne Gore u alijansi, i da su svjesno dali pristanak da Crna Gora postane članica.

Nakon što je američki senat ratfikovao Protokol o članstvu Crne Gore u NATO, premijer Duško Marković jasno je poručio da će odluku o članstvu donijeti parlament. On je najavio da je Vlada spremna da Skupštini, kada se ispune uslovi, dostavi predlog zakona o ratifikaciji ulaska Crne Gore u alijansu. Predsjednik parlamenta Ivan Brajović takođe je rekao da će se u Skupštini donijeti odluka o članstvu, poručujući da će se sjednica o ratifikaciji održati čim se ispune uslovi za to.

Knežević tvrdi da će svaki pokušaj izglasavanja odluke o učlanjenju Crne Gore u NATO u Skupštini predstavljati ignorisanje većinske volje građana koji žele da ova odluka bude donesena na referendumu.

"Vjerujem da ne postoji niko u Crnoj Gori ko nakon tzv. afere državni udar ne uočava da je ovaj montirani proces poslužio svrsi - ubrzanoj ratifikaciji protokola zbog navodne ugroženosti od "imperijalističkih" ambicija Rusije. Od "državnog udara” najveću korist su imali Milo Đukanović i DPS, koji su formirali korumpiranu političku većinu koja bi sad trebalo i da donese odluku o ulasku u NATO. Kakav državni udar - takva i parlamentarna većina" rekao je Knežević za "Vijesti".

On je naveo da je uvjeren da se zajedničkom akcijom političkih subjekata koji se zalažu za održavanje referenduma, a koristeći sve raspoložive demokratske mehanizme može izdejstvovati organizacija plebiscitarnog izjašnjavanja.

"Zato još jednom pozivam Aleksu Bečića, Miodraga Lekića, Srđana Milića i Dritana Abazovića da zajednički koordiniramo aktivnosti koje bi išle u pravcu suprotstavljanja odluci krnjeg parlamenta da odluku o učlanjenju u ovaj agresivni vojni savez donesu u Skupštini", rekao je Knežević.

Dedović je rekao da su u Alfa centru bili svjesni da ideja o članstvu neće biti prihvaćena od velikog broja građana, pa su se trudili da doprinesu inormisanju i širenju javne debate o pitanju članstva.

"Kao zagovornici evroatlantskog puta Crne Gore, istovremeno smo bili i jedini koji su, kao način provjere volje građana javno predlagali referendum, prvenstveno imajući u vidu da je stepen podrške javnosti rastao veoma sporo a veliki broj sprovedenih istraživanja je pokazivao da skoro 40 odsto ispitanika koji biraju vladajuće partije ima negativan stav prema članstvu", rekao je Dedović.

On je dodao da debata traje već više od deset godina, da posljednja ispitivanja bilježe rast podrške, da su političke stranke veoma jasno definisale svoje stavove prema članstvu u alijansi.

"U ovom periodu održali su se parlamentarni izbori 2012. godine, kada su raspisani prošlogodišnji izbori građanima ukazali na priliku da na njima izaberu upravo one predstavnike koji će u njihovo ime donijeti i ovu veoma važnu odluku. Smatramo da su crnogorski birači na prošlogodišnjim izborima svjesno dali podršku i evroatlantskoj budućnosti Crne Gore", tvrdi Dedović.

Knežević je kazao da "ako je režim Mila Đukanovića ubijeđen da je većina građana za učlanjenje, onda im je politički profitabilno da raspišu referendum".

"Ali svi u Crnoj Gori i regionu znaju da je većinsko raspoloženje protiv učlanjenja u alijansu koja nas je besomučno bombardovala 78 dana. "Ukoliko Milo Đukanović odluči da ovako kompleksnu odluku donese bez konsultacija s građanima, mora biti svjestan činjenice da preuzima odgovornost za sve što se može dogoditi u narednom periodu, i da će neka nova parlamentarna većina po istoj analogiji donijeti odluku o izlasku Crne Gore iz NATO-a. Tako ćemo svake četiri godine ulaziti i izlaziti iz NATO-a, jer je neko odlučio da lični interes podredi nacionalnom", rekao je Knežević.

Bonus video: