Opozicija vaga da li da bojkotuje izbore

Sagovornici “Vijesti” tvrde da će opozicija nakon izjašnjavanja DF-a, razmotriti mogućnost bojkota lokalnih izbora u Nikšiću
169 pregleda 139 komentar(a)
Opozicija CG, Foto: Boris Pejović
Opozicija CG, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 14.02.2017. 06:39h

Opozicione partije trebalo bi da razgovaraju o mogućnosti bojkota lokalnih izbora u Nikšiću, nakon što se o tome izjasni predsjedništvo Demokratskog fronta (DF), saznaju “Vijesti”. Iako zvanično nijesu htjeli da komentarišu mogućnost bojkota izbora u Nikšiću, sagovornici “Vijesti” iz opozicije kazali su da nije isključena mogućnost da ne izađu na izbore. Oni tvrde da bi eventualno hapšenje poslanika DF-a dovelo u pitanje regularnost izbora, navodeći da očekuju da se o tome izjasni DF.

“Teško da se može gvoriti o političkoj slobodi, dok se prijeti hapšenjima opozicionim poslanicima. Takva izborna trka bi u najmanju ruku bila neregularna i podsjećala bi na parlamentarne izbore koji su održani u sjenci afere “državni udar“, zbog kojih i bojkotujemo rad parlamenta”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz jedne od opozicionih partija.

Sagovornici “Vijesti” kazali su da će u zajedničkim sastanicma odlučiti hoće li prisustvovati sjednici na kojoj će se raspravljati o ukidanju poslaničkog imuniteta Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću.

Upitan da li ima smisla učestvovati na izborima u Nikšiću ukoliko se neposredno prije njih uhapse Mandić i Knežević, član predsjedništva Fronta Nebojša Medojević je rekao da u tom političkom savezu još nisu razmišljali o tome. On je, na konferenciji za novinare, rekao da će o tome blagovremeno obavijestiti javnost nakon razgovora sa ostatkom opozicije.

Predstavnici Socijalističke narodne partije i pokreta URA juče su pozvali na dogovor opozicije oko zajedničkog odgovora na zahtjev za hapšenje Mandića i Kneževića, dok iz Socijaldemokratske partije (SDP) i Demosa nisu odgovorili “Vijestima” da li će bojkotovati izbore u Nikšiću i hoće li priustvovati sjednici parlamenta na kojoj će se raspravljati o ukidanju poslaničkog imuniteta funkcionerima Fronta.

Član koordinacionog odbora pokreta URA Neđeljko Rudović kazao je da je neophodno održati hitan sastanak predstavnika opozicije radi zajedničkog odgovora na namjeru Demokratske partije socijalista (DPS) da “obesmisli izbore u Nikšiću”.

Rudović je pozvao Katnića da javno saopšti na osnovu čega traži ukidanje imuniteta Kneževiću i Madniću u trenutku kada počinje kampanja za izbore u Nikšiću.

“Specijalni tužilac je to uradio četiri dana nakon što je čelnik DPS-a Milo Đukanović proglasio izbore u Nikšiću odsudnim za odbranu Crne Gore. Đukanović želi da proizvede tenzije i vanredno stanje da bi sakrio porazne rezultate DPS-a u Crnoj Gori i Nikšiću, a Katnić postaje njegov saizvršilac, svjedok i saradnik opasne politike DPS-a ukoliko ne obrazloži namjeru da hapsi Mandića i Kneževića i javnosti pruži uvjerljive argumente da je za to imao povoda”, rekao je Rudović.

Lokalni izbori u Nikšiću zakazani su za 12. mart, a rok za predaju izbornih listi ističe 14. februara. Demokratski front, SNP i Demos najavili su koalicioni nastup, dok će SDP, URA i Demokrate na izbore izaći samostalno.

Funkcioner SNP-a Aleksandar Damjanović istakao je da su “skinute rukavice”, navodeći da se bojkot izbora u Nikšiću mora uzeti u obzir.

“I da opozicija mora da preispita svoju odluku o učešću na izborima u Nikšiću, odnosno da se izbori bojkotuju kao prvi vid otpora svojevrsnom nasilju koje se pokušava nad poslanicima Mandićem i Kneževićem” rekao je Damjanović “Vijestima”.

I potpredsjednica SNP-a Danijela Pavićević pozvala je na koordinisanu akciju opozicije i navela da se najava hapšenja funkcionera Fronta tempira pred izbore.

“Ukazujemo na ključnu neophodnost potrebe zajedničkog opozicionog stava u situaciji opterećenoj posljednjim dešavanjima, koja, po svemu sudeći, predstavljaju dolivanje ulja na vatru ionako pregrijane političke scene u Crnoj Gori. Teško je oteti se utisku da se određene radnje i aktivnosti Tužilaštva tempiraju tako da se politički i izborno zloupotrebljavaju od onih kojima najmanje odgovaraju promjene u Crnoj Gori”, rekla je Pavićevićeva “Vijestima”.

Potpredsjednica SNP-a je podsjetila da je čitava opozicija odluku o bojkotu parlamenta donijela jedinstveno. “Pa očekujemo da takvi odgovori i dogovori budu i u narednom periodu u vezi sa svim ostalim pitanjima”.

Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić pozvao je da aktivnosti Vrhovnog državnog tužilaštva budu lišene nedozvoljenih političkih implikacija, bez uticaja na slobodu izbora i glasanja birača na izborima u Nikšiću.

Bečić je naveo da osnovano sumnja da zahtjev za skidanje imuniteta Mandiću i Kneževiću, predstavlja nastavak nedozvoljenog uticaja na slobodno izražavanje volje birača na izborima Nikšiću, na štetu opozicionih političkih subjekata.

Tužilaštvo se ne izjašnjava po kom osnovu je tražilo pritvor

Iz Specijalnog državnog tužilaštva juče nijesu odgovorili da li su od Skupštine tražili odobrenje za krivično gonjenje i određivanje pritvora zbog stvaranje kriminalne organizacije ili i zbog pripremanja djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, izvršenog putem podstrekavanja. Nisu pojasnili ni u kom predmetu su Mandić i Knežević osumnjičeni, ali ni kakve dokaze imaju. Tužilac nije odgovorio ni zbog čega je tražio odobrenje za određivanje pritvora, kada o određivanju pritvora odlučuje nadležni sud, a ne tužilaštvo.

Advokat Miloš Vuksanović pojasnio je za "Vijesti" da u formalnom smislu tužilac ima pravo da pokrene inicijativu za skidanje imuniteta poslanicima, ali da je dio koji se tiče određivanja pritvora u suprotnosti sa zakonskim nadležnostima tužilaštva.

"Nepoznato je sa kakvim dokazima raspolaže Specijalno državno tužilaštvo i da li su dokazi koje pruža dovoljni za postojanje osnovane sumnje da su ovi poslanici počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret. Važno je napomenuti i to da prema Zakoniku o krivičnom postupku Crne Gore, tužilaštvo nije nadležno za određivanje pritvora, već pritvor određuje sud na predlog tužilaštva, pa je dio inicijative koji se tiče određvanja pritvora u suprotnosti sa zakonskim nadležnostima tužilaštva", rekao je Vuksanović.

Ocijenio je da je određivanje pritvora poslanicima neutemeljeno, ukoliko je krivično djelo koje im se stavlja na teret u vezi sa optužbama za terorizam.

"Određivanje pritvora, pa čak i zadržavanje dvojice političara od strane SDT ne nalazi utemeljenje ni u jednoj od 5 tačaka člana 175 Zakonika o krivičnom postupku koji reguliše razloge za određivanje pritvora. Prije svega, pritvor je izuzetna mjera koja se može odrediti samo u slučajevima tačno propisanim zakonom i ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom, a neophodan je radi nesmetanog vođenja postupka. U navedenom slučaju, kao razlog za određivane pritvora, odmah i bez detaljne analize otpadaju i opasnost od eventualnog bjekstva i opasnost od uništenja dokaza, s obzirom da krivično djelo datira još od prošle godine, te da su svi eventualni dokazi prikupljeni i još odavno pruženi i javnosti na uvid. Isto je i sa eventualnim ponavljanjem krivičnog djela, a ostale dvije tačke su u potpunosti neupotrebljive za predmetni slučaj", rekao je Vuksanović.

Sjednicu zakazali mimo Poslovnika

Damjanović je kazao da je predsjednik Skupštine Ivan Brajović prekršio poslovnik zakazivanjem vanredne sjednice na kojoj će se glasati o ukidanju imuniteta Mandiću i Kneževiću. On je kazao da je sjednica zakazana prije poslovničkog roka.

“Zakazivanje sjednice za 15. februar je najflagrantnije kršenje Poslovnika u istoriji višepartizma u Crnoj Gori. Jasno je da je nemoguće sazvati sjednicu vanrednog zasjedanja u roku kraćem od 15 dana, što je nažalost prekršeno. Nekome se ovdje žuri da izazove haos i destabilizaciju i ovim se u stvari kreće u svojevrsni državni udar na parlament, odnosno instituciju”, rekao je Damjanović.

Poslovnik Skupštine propisuje da podnosilac zahtjeva za vanredno zasjedanje ne može zahtijevati sazivanje Skupštine u vremenu kraćem od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, a za dnevni red sjednice može predložiti samo predloge akata čiji je predlagač. Skupštinu na sjednicu vanrednog zasjedanja predsjednik Skupštine će sazvati u vrijeme i sa dnevnim redom naznačnim u zahtjevu za vanredno zasjedanje. Izuzetno, predsjednik Crne Gore može zahtijevati sazivanje Skupštine na vanredno zasjedanje u roku kraćem od roka iz stava 3 ovog člana” navodi se u Poslovniku.

Bonus video: