"SVI DA BUDEMO ZAHVALNI VLADI CRNE GORE"

Milić: Integracija Crne Gore u NATO ogolila brutalnost miješanja Rusije

„Svi bi trebalo da budemo zahvalni Vladi Crne Gore, ako ni zbog čega drugog, samo zbog toga, što smo vidjeli kako to Rusija radi“, kazala je Milić
25 komentar(a)
Jelena Milić, Foto: Screenshot (YouTube)
Jelena Milić, Foto: Screenshot (YouTube)
Ažurirano: 10.01.2017. 11:51h

Proces pristupanja Crne Gore NATO-u ogolio je brutalnost miješanja Rusije u unutrašnje stvari nezavisnih suverenih demokratskih zemalja, ocijenila je direktorka Centra za evroatlantske studije (CEAS), Jelena Milić, poručujući da je uloga Rusije na Balkanu destabilizujuća.

„Nije u pitanju samo ulazak Crne Gore u NATO. Io je bila samo pokazna vježba i najjednostavnija studija slučaja. Cilj Rusije na Balkanu je mnogo veći, a to je da se destabilizuje cijeli region i da se totalno minira koncept i privlačnost evropskih integracija, prije svega, kao nečega što je obostrano prihvaćeno“, kazala je Milić.

To je, kako je rekla, želja koju izražava Evropska unija (EU) i želja građana Balkana, izražena na demokratskim izborima, davanjem glasova vladama koje su rekle da se zalažu za evropske ili evroatlantske integracije regiona.

„To je nešto što Rusija ne razumije, u njoj nema demokratije, jer ona nema poštovanja za svoje susjedstvo. Njeno susjedstvo je, po njoj, njena interesna sfera iz bizmarkovskog perioda“, rekla je Milić agenciji MINA.

Ona smatra da je ono što Vlada Crne Gore radi kad je u pitanju članstvo u NATO-u svijetla tačka, navodeći da je „taj proces ogolio brutalnost miješanja Rusije u unutrašnje stvari nezavisnih suverenih demokratskih zemalja“.

„Svi bi trebalo da budemo zahvalni Vladi Crne Gore, ako ni zbog čega drugog, samo zbog toga, što smo vidjeli kako to Rusija radi“, kazala je Milić.

Ona je, kad je u pitanju proces ratifikacije Protokola o pristupanju Crne Gore Alijansi, kazala da ne želi da spekuliše kad će ratifikacija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) biti završena, navodeći da se nadala da će to biti završeno za vrijeme prethodne administracije i da će predsjednik Barak Obama ranije da pošalje predlog Senatu.

Ona je poručila da vjeruje u sistem „checks and balances“ i da će ugledni senatori doprinijeti tome da ratifikacija Protokola „prođe“ i administraciju Donalda Trampa.

Milić je ukazala da primjedbe na to koliko pojedine zemlje članice odvajaju za NATO nijesu došle samo sa izjavama Trampa u kampanji i da su se mogle čuti i od posvećenih atlantista prije toga.

Ona je, kad je u pitanju izdvajanje za odbranu, navela da je izdvajanje od dva odsto cilj, a ne obaveza. „Jedna od najuglednijih zemalja članica NATO-a, čije ponašanje niko ne dovodi u pitanje, Norveška, nema dva odsto izdvajanja za vojni budžet, ali način na koji troši novac koji ima i njena posvećenost NATO-u je jako bitna“.

Milić je poručila da nije ovo prvi put da su zemlje u krizi i da se svjetski poredak malo dinamičnije mijenja nego ranije, ocjenjujući da će NATO i to „preživjeti“ sa sve SAD kao vrlo važnom zemljom članicom.

Ona je poručila da politički, vrijednosni, bezbjednosni argumenti za ulazak u NATO stoje.

„Ali sada, društvo u Crnoj Gori, a tvrdim i u ostalim zemljama Balkana, mora da shvati da je trenutno proces ulaska u NATO, koji je igrom slučaja nešto brži, ali nije jednostavan, kupovanje okvira za nastavak evropskih integracija. Trenutno je tako, jer ga sa ovako agresivnom Rusijom neće biti ako se ubrzanim korakom ne približavamo NATO-u“, kazala je Milić.

Ona je podsjetila da je na Samitu NATO-a u Varšavi poručeno da Alijansa vidi probleme islamske radikalizacije i ruskog uticaja na Balkanu.

To je, kako je rekla, i šef vojnog komiteta NATO-a je to ponovio prije par mjeseci u Splitu, što je „u proputinovskoj i provučićevskoj Srbiji eksplodiralo kao neki spektakl da NATO hoće tajno da napada i destabilzuje Balkan“.

„Jedan od glavnih zaključaka NATO-a i planova za budućnost kako da se razvijaju kapaciteti, da se projektuje stabilnost van NATO granica. Pa Balkan je prvo dvorište iza NATO-a, susjedstvo, kao što je i za EU, i zato ima misije na Kosovu i u Bosni i naravno da mora da ima pripreme i planove u slučaju teških kriza i faktora nestabilnosti u regionu“, navela je Milić.

Ona je poručila da se ne treba zavaravati i da ovo što Rusija trenutno radi u Siriji nema nikakve veze sa zainteresovanošću za sirijske civile, nego sa, kako je rekla, borbom za pozicioniranje u Mediteranu.

Prema riječima Milić, jedna od stvari o kojoj se u Srbiji ne govori je koliko se ističe značaj jačanja saradnje EU i NATO-a.

„Na ministarskom sastanku u Briselu se počela operacionalizacija dogovora. Htio to ili ne zapadni Balkan, pogotovo ovaj dio u Republici Srpskoj, Srbiji ili sjeveru Kosova koji odbija to da čuje, to su procesi koji postoje. To je proces koji je u interesu NATO-a i EU“, rekla je ona.

Kako je navela, Srbija je formalno-pravno vojno neutralna i na osnovu ono malo, što nijesu strateški dokumenti, niko nije izrazio političku volju za članstvom Srbije u NATO-u i apsurdno je o tome pričati.

„Ono o čemu se može pričati je koliko je javnost Srbije svjesna i upoznata, ne samo javnost, nego i stručna javnost, i ova šaka jada što sebe naziva proevropskom opozicijom Vučiću, sa svim dredbama činjenice da Srbija sa Alijansom ima Individualni akcioni plan partnerstva, koji je najviši oblik saradnje koji zemlja koja neće da bude član može da ima sa NATO-om“, kazala je Milić.

Kako je dodala, Srbija je takav Plan uvela na mala vrata bez velike stručne javnosti i mnogo objašnjavanja javnosti, prije svega Vlade, i usvojila još u januaru 2015. godine, poslije vrlo dugačkog procesa usaglašavanja.

„Imate formalno u parlamentu par stranaka koje negdje na šestoj strani, sitnim slovima, kao u onim ugovorima u banci, stoji da nemaju ništa protiv članstva Srbije u NATO-u, recimo LDP. Ali nijedna riječ o posjeti Vučićevoj sjedištu NATO-a i susretu sa Stoltenbergom, niko od njih nema stav ni hrabrosti da kažu riječ o tome“, kazala je Milić.

Ona je ocijenila da „lijena tehnokratska opozicija“ u Srbiji ne shvata značaj geopolitičkog trenutka. „A po meni jedino rješenje za sve izazove na Balkanu je trčanje zemalja i vučenje za rukav zemalja da NATO obrati pažnju na nas, dok se EU ne sabere šta će sa sobom“.

Kako je rekla, Srbija nije na putu za članstvo u NATO-u, Srbija je formalno zemlja kandidat za članstvo u EU, u kojoj je podrška članstvu u EU sigurno ispod 50 odsto.

Milić je kazala da nijedno od tih istraživanja o podršci NATO-u nije sprovedeno u normalnim uslovima, u kojim bi se opozicija barem zalagala za jaču saradnju sa Alijansom, tako da je podrška 13 odsto građana Srbije NATO-u, kako je rekla, bila i manja prije četiri godine.

„Kada je na vlasti bila mnogo civilizovanija vlast, Demokratske stranke, i dok je ruski uticaj bio mnogo manji. Tako da ta istraživanja javnog mnjenja moraju da se uzmu u kontekstu da ovdje ne postoji kampanja za članstvo u NATO, da se ovdje krije i onaj nivo saradnje koji Srbija ima sa Alijansom“, naveka je ona.

Milić je kazala da je na 2BS forumu u Crnoj Gori prije dvije godine Srbija pohvaljena zato što je prihvatila da bude dio globalne koalicije predvođene SAD-om za borbu protiv ISIS-a.

„Tu NATO nije bio direktan član, ali se NATO prije dvije ili tri godine kao organizacija uključio u tu koaliciju, opredjeljujući par svojih izviđačkih špijunskih aviona Avax za pomoć koaliciji“, kazala je ona.

Srbija se, dodala je, nije ispisala koalicije, znači jača saradnju sa NATO-om.

„Tako da imate šizofrenu situaciju u kojoj taj proces komunikacije i saradnje sa NATO-om očito jača, a sa druge strane, anti-NATO retorika ministara i samog premijera, govori o šizofrenosti situacije koja je po meni neodrživa, ali za koju nije toliko kriva vladajuća koalicija, jer njoj se može, već je kriva tehnokratizovana NVO scena i kukavička takozvana evropska opozicija“, kazala je Milić.

Preporučujemo za Vas