"Slobodno se krećem i u Sarajevu i u Tirani, ali se uvijek vraćam Crnoj Gori"

Drešević odgovorio: Moja geneza u Tuzima je mnogo duža nego Camajeva

Podsjećam gospodina Camaja da u opštini Plav, gdje žive Bošnjaci u najvećem broju, i bosanski i albanski jezik su jezici u službenoj upotrebi. To je samo jedan u nizu primjera da Bošnjaci, niti ja lično nemamo ništa protiv susjedskog albanskog naroda, kao ni protiv njihovog jezika", istakao je Drešević
543 pregleda 16 komentar(a)
Nedžad Drešević, Foto: Arhiva “Vijesti”
Nedžad Drešević, Foto: Arhiva “Vijesti”
Ažurirano: 27.12.2016. 16:21h

Nikako mi nisu jasni stavovi odbornika Demokratskog saveza Nikole Camaja koji kaže da "Sarajevo nije daleko", a dobro zna da se ja slobodno krećem i u Sarajevu i u Tirani, ali se uvijek vraćam svojoj domovini, Crnoj Gori, saopštio je danas Nedžad Drešević, potpredsjednik i poslanik Bošnjačke stranke (BS).

Drešević je reagovao na izjavu odbornika Demokratskog saveza u Gradskoj opštini Tuzi Nikole Camaja koji je optužio Dreševića da vodi antialbansku politiku.

"Trebao bi gospodin Camaj da zna da je moja geneza mnogo duža u Tuzima, nego njegova. Podsjećam gospodina Camaja da u opštini Plav, gdje žive Bošnjaci u najvećem broju, i bosanski i albanski jezik su jezici u službenoj upotrebi. To je samo jedan u nizu primjera da Bošnjaci, niti ja lično nemamo ništa protiv susjedskog albanskog naroda, kao ni protiv njihovog jezika", istakao je Drešević.

Opštinski odbor BS ranije je podnio Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti Statuta Glavnog grada, navodeći da je sporan član 16 Statuta, kojim je propisano da je u gradskoj opštini Tuzi u službenoj upotrebi i albanski jezik . Oni smatraju da to nije u skladu sa članom 13 Ustava koji precizira da su “u službenoj upotrebi i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik ”. Statut, kako tvrde, nije u skladu ni sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, kojim se manjinskim narodima jamči zaštita i unapređenje manjinskih prava u skladu sa Ustavom, pa tako i pravo na svoj jezik .

Drešević je kazao da je bio slobodan da traži poštovanje prava zagarantovanih odredbom da je Crna Gora građanska država, u čijem Ustavu iz 2007. godine stoji da je crnogorski službeni jezik a da su u službenoj upotrebi srpski, bosanski, albanski i hrvatski.

"Dakle, i u gradskoj opštini Tuzi živi znatan broj Bošnjaka, te je cilj inicijative podnijete Ustvnom sudu bio da se omogući i ravnopravna upotreba i bosanskog jezika. Isto ono što imamo i u Plavu, trebamo imati u Tuzima, ravnopravnost i konzumiranje prava koja proističu iz najvišeg zakona, tj. Ustava. Činjenica je da inicijativa nije usmjerena protiv bilo kojeg naroda i zajednice, kako je pojedinici žele tumačiti", zaključio je Drešević.

Preporučujemo za Vas