Daliborka Pejović: Ženski potencijal još nije došao da izražaja - Vijesti.me
"TO JE VELIKI PROBLEM"

Daliborka Pejović: Ženski potencijal još nije došao da izražaja

Malo žena učestvuje u donošenju odluka iza scene, iako bi doprinijele kvalitetu, kaže Daliborka Pejović za “Vijesti”

Daliborka Pejović
Daliborka Pejović (Foto: Luka Zeković)

U Crnoj Gori ženski potencijal, ne samo statistički, nego i u naučnom i svakom drugom smislu ne dolazi do izražaja i to je veliki problem jer bi žene mogle da daju ogroman doprinos društvu, smatra dugogodišnja poslanica u Skupštini Daliborka Pejović (DPS).

Ona u razgovoru za “Vijesti” kaže da je žalosno da je više žena van javne scene i u javnom društveno-političkom životu. “To nije dobro. Ta vrsta diskrapance nije društveno prihvatljiva, ali se i vidi, baš zbog toga da smo tu negdje što se tiče i popularnosti i neke adekvatnosti u bavljenju ključnim problemima u Crnoj Gori. Bila bih srećna kada bi se tu pomiješale karte, dobili bismo strašno na kvalitetu”, rekla je Pejović.

Ona je ocijenila da bi upravo ženska pozitivna prepotencija, koja sad postoji u nevladinim organizacijama i brojnim drugim neformalnim vidovima organizovanja, dobrodošla kvalitetu pružanja usluga u javnom sektoru.

Pejović očekuje da će izmjene Zakona o finansiranju političkih partija kroz uvođenje finansijskih podsticaja za partije u vidu više opredijeljenog novca za svako mjesto poslanice i finansijsku podršku ženskim organizacijama unutar partija doprinijeti rodnoj ravnopravnosti na političkoj sceni.

Smatra da je trenutno čudna situacija, i nevjerovatno je kako tamo gdje se žene nalaze na vrhu piramide vlasti one budu sjajne i objektivni lideri.

“To nije nikakvo napumpavanje lažnog autoriteta ili neke lažne sile i moći. Ali je između te pozicije i ovog talasa ogromne energije žena i te vrsta društvenog aktivizma, jedan ogroman jaz i nevjerovatno je da se u tim stepenicama u institucijama ne prepoznaju žene u svim strukturama, nego su to ili top pozicije ili pozicije daleko od mjesta odlučivanja. To je ono što obilježava i crnogorsko društvo. Govorim o javnoj politici”, kazala je Pejović.

Prema njenim riječima, malo žena učestvuje u donošenju odluka iza scene, iako bi, da je drugačije, odluke bile bolje i kvalitetnije, kao i način njihovog donošenja.

“Založila bih se i mislim da bi to bilo najbolje za crnogorsko društvo kada bi se ta energija i shvatanje i percepcija u društvu negdje izjednačile ili im se barem dale iste šanse”, kazala je Pejović.
Pejović je poslanik bila u dva mandata, od 2002. do oktobra 2006. godine, a i sada je u aktuelnom sazivu, izabrana na izborima 2016.

Bila je, između ostalog, i direktor JU “Muzeji i galerije”, direktor Agencije za zaštitu životne sredini, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, predsjednica Odbora direktora Montenegro Airlinesa.
Pejović navodi da je posebno ponosna na prvi mandat u Skupštini, jer je pri njegovom kraju proglašena nezavisnost Crne Gore. Za nju je to bio pravi politički izazov.

“Vrsta tema koje su se tada razmatrale, u odnosu na teme koje se razmatraju u ovom mandatu više su bile životne, mada je bilo i ovih političkih, i bile su nešto što je predstavljalo pravi politički izazov za nekoga ko je bio relativno mlad u svemu tome. Nijesam sigurna da sam se baš dobro snašla i da sam u tom trenutku bila svjesna šta je posao poslanika, ali mi se čini da je ovaj mandat došao kao kruna jedne vrste iskustva, ali i profesionalne karijere koja se u međuvremenu desila”, kazala je Pejović.

Na pitanje koje su loše strane poslaničke funkcije i da li to zahtijeva odricanja, ona je odgovorila da je Crna Gora društvo koje nije usvojilo kodekse zvijezda u politici i da je to rezervisano za mali broj ljudi.
“Ni poslanici, ni njihova javna reprezentacija nije toliko vidljiva, da bi oni mogli da trpe loše posljedice kada je u pitanju posao koji rade. Ali apsolutno jeste obaveza u smislu traženja najboljeg modela - kodeksa ponašanja kojeg će prihvatiti društvo. To je dvostruki izazov - da negdje pokušamo da edukujemo građane da oni shvate šta je suština našeg poziva, a s druge strane da budemo dio građana u određenom smislu da bismo shvatili njihove potrebe i pretočimo u neke odluke koje će uticati na njihov život. U tome je filozofija ovog poziva - ko uspije da nađe dobru simbiozu i jednog i drugog pristupa biće uvijek uspješan poslanik, ako to izostane biće pogrešno shvaćen i neće biti zadovoljan ni svojim učinkom u parlamentu”, poručila je Pejović.

Ona je rekla da je sve više zadovoljna odnosom kolega u parlamentu prema koleginicama, ali ipak je više solidarnosti među njima, nego među poslanicama.

“Ne mislim da je to tendenciozno, nego je više spontano. Mi, kao žene, generalno, posebno u paralmentu treba da još radimo i izgradimo ženske veze. One su često polarizovane političkim razlikama i teško ih premošćavamo. Taman kad pomislimo u datom trenutku da su se one izgubile, pojavi se neki razlog da se udaljimo jedne od drugih. Međutim, na nivou ličnih relacija, nema te vrste problema”, rekla je Pejović.

Smatra da su, generalno, žene više ljubomorne jedne na drugu nego na muškarce i to najveći problem koji se mentalitetski baš dobro ne prepoznaje ili se često loše pakuje, pa su žene ljubomorne na sve i svašta.

“Mislim da bismo tu vrstu iracionalnog stanja koje je negdje svojstveno ženama, ipak trebalo kanalisati ka tome što se možda u modernom smislu zove konkurentnošću, ali jeste nešto što bi u izvornom predstavljalo borbu da budete bolje, i prema drugima i prema sebi i dođete do nekog kvaliteta koji bi statusno žene zbilja isforsirao kao kategorije koje bi mogle dati ogroman doprinos društvu”, poručila je Pejović.

Poslanica je rekla da je u parlamentu neki napredak postignut kada je u pitanju rodna ravnopravnost i DPS je uspio da napravi iskorak u odborima. Smatra da bi se kroz neko zakonsko rješenje ili internim pravilima trebalo založiti da ta rodna ravnopravnost ne bude samo jedna paradigma ili floskula kojom se maše kada je neka politička argumentacija. “Da li ima spremnosti i kapaciteta to je drugo pitanje, ja prepoznajem žene koje bi se mogle nositi sa tim pozicijama bez problema i u poziciji i opoziciji, ali samo da se vidi da li će to taj muški dio u tim strukturama shvatiti”, rekla je Pejović.

“Nijesam neko ko ne pamti ljudske sudbine”

Pejović se, kaže, trudi da je ljudi dožive kao dio svog društva: “Imate raznih priča i situacija. Nažalost malo je lijepih priča, dosta je onih teških i problematičnih. Nekada možda i nerealno, ali generalno su negdje zaista opravdane. Čini mi se da sam izgradila stil osobe koja razumije i shvata prirodu problema i trudi se da pomogne. Koliko i na koji način to je pitanje objektivnih mogućnosti. Ali nijesam neko ko pretrčava preko takvih stvari, ko ne pamti ljudske sudbine i trudim se u granicama onoga što nam daju propisi i principi da pomognem kome je ta pomoć neophodna”, navela je Pejović.

Više puta sam prepoznata kao kandidatkinja za ministra, nisam smatrala da mi nešto pripada

Ona je nekoliko puta figurirala za poziciju ministra, ali, kako kaže, nikad svojom voljom već je to “možda bilo prepoznato kao potreba nekog mogućeg kadrovskog rješenja”. “Nikad nijesam bila neko ko je smatrao da mu nešto pripada, nego pripadanje treba da odredi javni interes. Da li se u to uklopite ili ne, drugo je pitanje. Nikad mi to nije djelovalo kao neka vrsta razočaranja ili deplasiranje mog kvaliteta. Za svakog postoji određeno vrijeme kada treba da iskaže svoj kapacitet. Ono će doći ili neće, ali bez obzira na to, mislim da nije bila prepreka pol, već neki drugi kriterijumi su odigrali ulogu”, kazala je Pejović.

Ona, kako dodaje, ne osjeća to kao teret, ne misli da je to akt eliminacije, jer ipak ima dosta žena koje figuriraju u raznim institucijama i organima.

“Mislim da je u pitanju neki lični senzibilitet koji se možda u datim okolnostima ne uklapa za određene pozicije i svako može pokazati svoje kapacitete na bilo kojoj poziciji”, ocijenila je Pejović.


Vidi sve komentare