Dio opozicije se vraća u Skupštinu Crne Gore da sanira štetu sa izbora - Vijesti.me

Dio opozicije se vraća u Skupštinu Crne Gore da sanira štetu sa izbora

Opozicija nije uspjela da iskoristi bojkot Skupštine, Marković im sada nudi razgovore o izbornom zakonu

Opozicija
Opozicija (Foto: Savo Prelević)

Dio opozicije će pokušati da iskoristi povratak u parlament za saniranje političke štete nakon poraza na lokalnim izborima, ali i za eventualne pregovore o reformi izbornog zakonodavstva, smatraju u civilnom sektoru. Premijer Duško Marković tvrdi da je vladajuća koalicija, nakon povratka opozicije u poslaničke klupe, spremna da razgovara o reformi izbornog zakona.

Izvršna direktorka Politikon mreže Jovana Marović smatra da opozicija za godinu i po odsustva iz parlamenta nije uspjela da ponudi bračima alternativna rješenja.

“Bojkot parlamenta je odavno izgubio svrhu bez dodatnih aktivnosti i promišljenog djelovanja koje bi dovelo do ispunjenja makar dijela zahtjeva zbog kojih je opozicija odlučila da ostane izvan poslaničkih klupa. Povratak Demokratskog fronta (DF) u parlament krajem prošle godine je i konačno obesmislio dalje insistiranje isključivo na bojkotu. Samim tim što opozicija ne koristi parlament kao primarni kanal za komunikaciju sa svojim biračkim tijelom, odnosno za zagovaranje svog programa i rješenja za unapređenje javnih politika, kao i za kontrolu institucija, podrška birača slabi. Otuda i ne čudi što su se u parlament vratile, ili najavljuju povratak, one političke partije koje su osjetno izgubile podršku i dobile značajno manji procenat glasova na nedavnim i ranijim lokalnim izborima”, smatra Marović.

Jovana Marović
Jovana Marović(Foto: Privatna arhiva)

Povratak u parlament najavili su predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Ranko Krivokapić i Demosa Miodrag Lekić, koji su pozvali opoziciju da se prethodno o tome izjasni. U parlamentu su već poslanici Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović i Goran Radonjić, kao i poslanik Aleksandar Damjanović, dok su predstavnici Demokratskog fronta (DF) najavili povratak nakon što njihov kolega Milan Knežević odsluži zatvorsku kaznu zbog napada na službeno lice. Poslanici Fronta su se u parlament zvanično vratili prošle godine, navodeći da time žele da prekinu medijsku blokadu. Iako je predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković rekao da će tek odlučiti o prekidu bojkota, zbog raskola u stranci teško je očekivati da će kontrolisati odluke Srđana Milića i Danijele Pavićević koji mu se direktno protive.

Dok su iz Demokrata ranije poručili da neće prekidati bojkot do raspisivanja vanrednih izbora, šef medijskog tima pokreta URA Bojan Jevrić tvrdi da je povratak u parlament u ovom trenutku neprihvatljiva opcija. On je podsjetio da vladajuća koalicija nije uvažila nijedan uslov koji je opozicija iznijela uoči bojkota.

“Vjerujemo da je povratak nekih opozicionih partija u parlament označio i njihov veliki pad povjerenja kod građana, jer su time svoje birače iznevjerili i odustali od javno iznesenog stava da se neće vraćati u parlament sve dok se uslovi za to ne ostvare. To su im pokazali i nedavno održani lokalni izbori za koje oni sada besmisleno i tragikomično optužuju ostatak opozicije”, tvrdi on, podsjećajući da su parlamentarni izbori 2016. održani u atmosferi tzv. državnog udara i da to ni danas nije razriješeno.

“Aktuelizovanje pitanja povratka u parlament koje su pokrenule neke od partija građanske provijencije vidimo kao način uskostranačkog razmišljanja. Vraćanjem u parlament oni namjeravaju da podignu svoje rejtinge jer imaju očigledni problem sa povjerenjem kod birača. Cijenimo da se ovakvim potezima to povjerenje ne može vratiti”.

Opozicija je počela bojkot nakon izbora 2016. godine zahtijevajući njihovo ponavljanje i istragu afere “državni udar”. Upozoravajući da su ti izbori održani u atmosferi pritiska na građane, opozicionari su tražili njihovo ponavljanje, ali je to iz vladajuće koalicije odbijeno u više navrata. Dok su predstavnici vlasti poručivali da su razgovori mogući samo u institucijama sistema, iz Evropske unije i SAD pozivali su obje strane na saradnju. Bojkot nije prekinut ni nakon poziva Delegacije EU za izmjenu izbornog zanodavstva, zbog čega ključne izmjene nijesu unijete u zakon.

Premijer tvrdi da je vlast spremna da sa opozicionim partijama, bez obzira na njihovu snagu, razgovara o svim pitanjima važnim za građane i državu.

“Za mene je važnije da nakon oktobra 2016. i nakon lošeg iskustva za Crnu Goru koje se manifestovalo bojkotom parlamenta, svi razumijemo da je to iracionalno nedemokratsko ponašanje koje šteti svima... Mislim da Crna Gora ulazi u jednu dobru fazu, u kojoj svaki politički subjekt, bio vlast ili opozicija, a ima parlamentarni status, treba da preuzme odgovornost za prioritete koje smo definisali“, kazao je Marković juče u parlamentu, ističući da je taj prioritet evropska integracija koja podrazumijeva svaku drugu reformu u zemlji.

“Spremni smo da prihvatimo tu situaciju i da, kao vlast, učestvujemo u tom dijalogu i da otvorimo prostor za njega. Takođe, i vlada iz svoje nadležnosti. Mislim da ima mnogo pitanja na kojima možemo zajedno raditi do sljedećih izbora”, kazao je Marković, navodeći kao primjer usklađivanje izbornog zakonodavstva koje “nije dovršeno i najbolje koncipirano”.

Potrošili vrijeme na unutrašnje sukobe

Podsjećajući da je opozicija tražila ponavljanje parlamentarnih izbora, Marović ističe da su sve manje šanse za to nakon pobjede DPS-a na svim izborima od oktobra 2016. godine a na kojima je opozicija učestvovala.

“Opozicija je propustila više prilika da valorizuje zajedničku odluku o bojkotu parlamenta, a najznačajnija je ona o zajedničkom predsjedničkom kandidatu. Ranija odluka o kandidatu i promišljena višemjesečna kampanja mogla je biti dobar osnov opoziciji za bolji rezultat i samim tim bolju poziciju na lokalnim izborima. Štaviše, od oktobra 2016. građani su imali priliku da vide isključivo sukobe i medijska prepucavanja između opozicionih partija, a ne dodatne inicijative i minimalnu koordinaciju aktivnosti u pravcu ispunjavanja makar jednog zajedničkog cilja koji je nesporan”, smatra ona.