Kad Skupštinu “posjete” Šantić, Kami i Dostojevski: Šta sve možemo čuti od poslanika

Predstavnici naroda tokom dugih sjednica Skupštine, nerijetko ‘odlutaju’ od tačaka dnevnog reda, pa se prisjećaju uspomena iz mladosti i ‘podučavaju’ iz raznih oblasti
6046 pregleda 9 komentar(a)
Poslanici citiraju pisce, filozofe, pjevače..., Foto: Boris Pejović
Poslanici citiraju pisce, filozofe, pjevače..., Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 07.01.2019. 08:47h

„Udvarao se nepoznatoj devojci u kanjonu Tare kod Kolašina, govorio istine na svim jezicima, žario i palio da ih poveruje, dok je ćutala, sećao sam se da si u najkrupnije laži verovala Vera Pavladoljska“, recitovao je poslanik Demokratskog fronta (DF) Jovan Vučurović stihove Matije Bećkovića na jednoj od maratonskih sjednica Skupštine Crne Gore.

Vučurović, koji je za svoj izlet u recitatorske vode dobio komentar kolege “Dobra pjesma, loša recitacija“, je samo jedan od predstavnika naroda koji u parlamentu citiraju poznate pisce, filozofe, pjevače…

U žaru dugih skupštinskih rasprava poslanici nerijetko ‘odlutaju’ od tačaka dnevnog reda, pa se pored, obaveznih identitetskih pitanja, spomenu i uspomene iz školskih dana, studentskih domova…

Vučurovićeva koleginica Branka Bošnjak svojevremeno je u parlamentu ispričala kako se baš postidjela, kada je u studentskom domu u Belgiji kolega ‘prekorio’ što nemilice troši vodu:

“Bila sam na nekom usavršavanju u Belgiji nekoliko mjeseci. U studentskom domu gdje smo dijelili zajedno kuhinju i kupatilo...ostavila sam otvorenu česmu dok perem zube, što mi je bila navika koju ovdje imam. Jedan od mojih kolega studenata koji je bio tu, samo je prišao i tako ljuto zavrnuo česmu i stavio mi do znanja: “Nemoj da trošiš vodu, na taj način i tako olako“. Vjerujte da od tada vodim računa...i počela sam da razmišljam...da treba da štedimo vodu i da ona nije nešto što ćemo uvijek imati”.

Pojedini poslanici su tokom dugih skupštinskih zasjedanja kolege podučavali i gramatici:

“Ja sam rekao da se Crna Gora nalazi u društvu najuglednijih država svijeta.To je superlativ. Ima uglednih, uglednijih i najuglednijih”, poručio je Obrad Mišo Stanišić (DPS).

Da vole i stilske figure, pokazao je poslanik Nikola Divanović (DPS), pojasnivši kako vidi kapital:

“Ipak je kapital taj koji diktira pravila. Kapital je danas strašljiviji od zeca i zato mi moramo sve učiniti da nađemo mrkvu za tog zeca. Dakle, taj zec mora biti u Crnoj Gori i treba nam mnogo takvih investitora”.

Dosta poruka izabrani predstavnici naroda uputili su mladima. Aleksandra Vuković (DPS) poručila je da djecu treba više informisati o zaštiti životne sredine, “ako je možda već kasno za odrasle ljude koji nemaju svijest o tome da treba da čuvaju sredinu u kojoj žive”.

“Ne znam da li djeca prate skupštinske diskusije. Ja sam ih pratila veoma mlada, pa i te 91. godine kada je Crna Gora proglašena ekološkom državom. Važno je da se obratimo prije svega njima, da u našem obrazovnom sistemu uradimo sve na podizanju svijesti …”, kazala je Vukovićeva.

Da je u inostranstvu ‘grka’ čokolada i da ne idu tamo, mlade je ohrabrio poslanik DF-a Branko Radulović:

“Sjećam se dobro dok sam bio gimnazijalac i naučio mnogo lijepih stvari iz one Gimnazije koja me faktički porodila… i srpskog velikog pjesnika Alekse Šantića koji je govorio: “Ostajte ovdje, sunce tuđeg neba neće vas grijati kao što ovo grije, grki su tamo zalogaji hljeba gdje svoga nije i gdje brata nije. Od svoje majke gdje ćeš naći bolju, a majka tvoja zemlja vam je ova”. Mislim da je tako nešto bilo. I nemojte ići u inostranstvo, grka je tamo čokolada, grko je sve tamo. Ovo je vaša zemlja, izborite se, mladosti…”.

Da se bez rada ne može ići naprijed, mladima je slikovito pokušao da objasni i Petar Ivanović (DPS):

“Potreba za smislom je osnovna ljudska potreba, a rad je jedan od najvažnijih izvora tog smisla. Nasuprot tome, rad bez smisla može biti jedna vrsta torture. U “Zapisima iz mrtvog doma” (Fjodor) Dostojevski piše: ”Kada bismo htjeli da potpuno sklonimo čovjeka, da ga uništimo i kaznimo najstrašnijom kaznom, od koje bi i najokoreliji zlikovac zadrhtao i unaprijed se bojao, trebalo bi samo učiniti da rad bude sasvim nekoristan i besmislen”. U “Mitu o sizifu”, (Alber) Kami tvrdi da su bogovi bili dovoljno mudri da shvate kako je besmislen rad najužasnija od svih kazni…”

Ivanović je potom naveo da pripadnici naroda Papauku sa Papua Nove Gvineje nikada ne rade dva dana zaredom, Bušmani više od pet sati nedjeljno, te da Aboridžini rade najviše četiri sata dnevno:

“To nekome može izgledati primamljivo,ali moramo imati u vidu da su ta društva izuzetno siromašna…”. Ivanović je mlade upoznao sa činjenicom da “zaposlene osobe u prosjeku žive duže od nezaposlenih i da je nezaposlenost daleko opasnija po zdravlje od rada”.

“Danas su, na primjer, trgovci jako uticajni u našem društvu. Platon ih je postavio na najniži stepen hijerarhije, Aristotel je tvrdio da trgovci ne bi trebalo da imaju politički uticaj jer su to osobe koje žive od lažnih vrijednosti. Marks je u “Kapitalu” rad više puta nazvao vječnom prirodnom nužnošću”, obrazlagao je Ivanović.

Poslanik Ujedinjene Crne Gore (UCG), Goran Danilović, je “u ime (Adama) Smita, Dostojevskog, Kamija, Nove Gvineje, Bušmana, Platona, Aristotela, Marksa, Bodrijara i Boumana”, tražio pojašnjenje od Ivanovića kakve oni veze imaju sa izmjenama Zakona o mladima.

“Shvatio sam da ovdje možda postoji nekoliko uljeza, nijeste ih pravilno posložili. Najviše bi se ljutili iz Nove Gvineje i Bušmani. Ali, ja sam razumio poruku…Volio bih da čujem kako vi dolazite do ovoga kolega Ivanoviću, ako ništa da kupim mustru da se sljedeći put i ja pripremim jer, da vam budem iskren, možda bih se ovih i sjetio…ali ne toga koliko je radno vrijeme Bušmana, i šta vole da rade u… Papua Novoj Gvineji”… Ivanović je odgovorio da je mladim ljudima, koristeći citate, htio da ukaže da bez rada i bez raskidanja sa zabludama, “ne možemo ići naprijed”.

U parlamentu su se često mogle čuti i lekcije iz istorije, koje idu do dubokih obrazlaganja istorijskih prilika.

“Pazite šta radite vi koji ste podržali... odluku da se u Podgorici pravi spomenik Josipu Brozu. Josip Broz je praktično preteča kosovske nezavisnosti. On je 1974.godine donio Ustav... koji je omogućio kasniju secesiju Kosova. Pored toga, on je čovjek koji je zabranio Srbima i Crnogorcima sa Kosova, koje su prognali balisti i okupatori sa Kosova da se vrate na Kosovo posle rata i time direktno uticao na demografsku strukturu”,poručio je Slaven Radunović (DF).

Milan Knežević (DF) je jedan od poslanika kojemu nije dozvoljeno da pokaže da je poliglota, jer za to nije bilo mogućnosti u Skupštini.

“Pošto Ljuiđ Škrelja, od milošte zvani Ljubo, može da govori na albanskom, mogu i ja na ruskom, pošto se do kraja postupka (“državni udar”)…evo utvrđuje da Širokov nije Širokov, nego Šišmakov, da Popov nije Popov nego Mojsijev. Ja ću na kraju ispasti neki Pasternak, a da je pravi Milan Knežević iz Zete, u stvari, negdje u Sibiru na nekom gradilištu ili od GRU-a udavljen u nekoj rijeci”.

Vuković zazire od Kneževićevih odlikovanja

Poslanik Miško Vuković (DPS) je, braneći bratanića Ivana Vukovića, kojeg je poslanik Milan Knežević (DF) nazvao Mali iz Pive, kazao da “nije svejedno polemisati sa trostrukim narodnim herojem Rusije”.

“Dobio je najveća odlikovanja u dva, tri mjeseca. Ja zazirem, ali ću da odbranim porodicu. Nije to nikakav mali, to je institucija za mnoge koji su u ovom parlamentu. To je momak koji je doktor nauka, koji je prodekan na Političkim naukama u Podgorici, doktorirao u Mađarskoj... Zamislite vi tu personu koja kaže da je to mali iz Pive”.

Bistro pleme Radulovića

Branko Radulović (DF) je u obraćanju ministru održivog razvoja i turizma Pavlu Raduloviću, kazao da je bliska i daleka prošlost pokazala da su bistro pleme:

“Ministre (Raduloviću), čitajte kao ja što čitam. Nama je Gospod dao da je naše pleme bistro, ali može da ode u drugom smjeru. I to je pokazala prošlost da smo bistro pleme, i bliska i daleka. Mnogih titula ima iz našega plemena”.

Ministru je poručio da će “ako Bog da doživjeti 2050. godinu”:

“Ja neću, ja ću vas gledati odozgo. Koliko još imam Medo (Nebojši Medojeviću)? Ne mogu, ne mogu, neću 30, ali 20 ‘oću”.

Tetovirani investitor

Poslanik DF-a Milutin Đukanović kazao je na jednoj od sjednica da je ljut na režiju, koja nije dozvolila da se prikaže fotografija investitora, koji treba da ulaže na Bjelasici.

“Kako (Nebojša) Medojević krene da pokaže fotografiju tog elitnog investitora, kadar ide na leđa. To je katastrofa. Sad sam gledao prenos, bio sam u kancelariji, namjerno sam ostao tamo da ispratim to... Čega se bojite toliko? Sve novine sjutra treba da objave fotografije investitora koji je došao u Crnu Goru. Tetovaže su mu odlične”, kazao je Đukanović.

Bonus video: