Malo ljudi zna za ASK, a još manje ima povjerenja - Vijesti.me
ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA:

Malo ljudi zna za ASK, a još manje ima povjerenja

Gotovo svaki treći ispitanik nema povjerenja u Agenciju za sprečavanje korupcije. Međutim, polovina bi prijavila korupciju Agenciji. Prije bi prijavili medijima nego tužilaštvu

Direktor zadovoljan rezultatima Agencije
Direktor zadovoljan rezultatima Agencije (Foto: Luka Zeković)

Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) u ovom trenutku uživa manje povjerenje crnogorskih građana nego što je to bio slučaj prije godinu dana, a manji je i broj onih koji su uopšte čuli za ovu instituciju, pokazuje analiza rezultata istraživanja javnog mnjenja iz ove i prošle godine.

Prema mišljenju direktora Sretena Radonjića, Agencija je “zadovoljna rezultatima” ovogodišnjeg istraživanja koji su “ohrabrujući” i koji “potvrđuju efikasan rad”.

“Vjerujemo da su rezultati istraživanja konkretna potvrda uspješne i dosljedne realizacije svih nadležnosti Agencije i u ovoj godini. Pozitivni rezultati istovremeno su i snažan podstrek za nastavak dosljednog sprovođenja svih zakonskih obaveza, kao i obaveza iz strateških antikorupcijskih dokumenata, što će, vjerujemo, doprinijeti i još boljim rezultatima u narednim istraživanjima”, kazao je juče Radonjić.

Dok je prošlogodišnje istraživanje rađeno u samo devet gradova, ovog puta je urađeno na gotovo istom uzorku u 22 grada.

Za skoro jedan procenat je manji procenat ispitanika koji su uopšte čuli za Agenciju - sa 81,8 na 81 odsto. Za nju, prema istraživanju, uglavnom ne znaju, između ostalog, studenti i osobe ispod 34 godine.

Manji je i broj onih koji znaju čime se Agencija bavi.

Dok je prošle godine od onih koji su čuli za nju, 94,1 odsto odgovorilo da zna čime se bavi, procenat je smanjen za tri odsto na 91,1 odsto.

Smanjio se i procenat onih koji imaju povjerenja u rad Agencije (sa 62,8 na 61,6 odsto), što pokazuje da gotovo svaki treći ispitanik nema povjerenja u nju.

Među onima koji pokazuju manje povjerenja su i osobe iz grupe sa najvišim primanjima.
Oni se ističu među ispitanicima koji su kazali da ta institucija nije dala doprinos sveukupnoj borbi protiv korupcije.

Za preko četiri procenta opao je broj građana koji smatraju da je dala doprinos - sa 66,4 na 62,3 odsto.

Četvrtina smatra da je transparentnost rada Agencije porasla u odnosu na 2018, dok svaki deseti ispitanik navodi da je smanjena. Najveći broj građana je mišljenja da je ostala na istom nivou na kojem je bila i prije godinu dana.

Svaki sedmi građanin nije prijavio, iako je bio svjedok korupcije, pokazalo je istraživanje agencije Defacto.

Najveći broj građana Crne Gore (73,7 odsto) kaže da u posljednjih 12 mjeseci nije prijavilo korupciju, jer za tim, tvrde, nije bilo potrebe. To je slabiji rezultat za deset procenata u odnosu na prethodnu godinu.

Relativnu većinu čine građani koji kažu da ne bi prijavili korupciju (38,2 odsto), što je mnogo bolji rezultat u odnosu na prošlu godinu kada je to kazalo 44,9 odsto ispitanika. Trećina ispitanika, njih 34,5 odsto, tvrde da bi prijavili korupciju. To je manje za pet procenata u odnosu na prošlu godinu.

Najveći procenat građana (49,9 odsto) korupciju bi prijavili Agenciji za sprečavanje korupcije, što je rast od skoro 15 procenata.

Nakon toga, građani bi korupciju prijavili Upravi policije (25,2), medijima (7,5), NVO 6 i tužilaštvu 4,4 odsto ispitanika.

Glavni razlog zbog kojeg građani Crne Gore ne bi prijavili korupciju je nedostatak povjerenja da će prijava ostati anonimna.

Gotovo istovjetan broj ne vjeruje da bi nadležni organi postupili po prijavi. Strah od osvete i nesigurnost da bi se korupcija mogla dokazati takođe su razlozi koje bira oko petina ispitanika.

Da su napori nadležnih institucija u borbi protiv korupcije bili uspješni smatra više od 40 odsto građana (3,9 - uspješni; 38,1 - djelimično uspješni), što je pad od više od tri procenta u odnosu na prošlu godinu.

Dok je prošle godine borbu smatralo neuspješnom 41,8 odsto građana, taj procenat je ove godine opao na 35,8 odsto.

Građani korupciju najčešće vide u zdravstvu

U percepciji građana Crne Gore korupcija je najzastupljenija u zdravstvu.

To je stav koji dijeli 26,1 odsto građana, što je rast od nepunih šest odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Gotovo svaki šesti ispitanik kaže da je korupcija najzastupljenija u inspekcijskim službama. Taj procenat je porastao sa 11,7 na 17,6 odsto.

Poslije inspekcijskih službi, po mišljenju građana, korupcija je najzastupljenija u državnoj upravi (12.4%), što je pad u odnosu na prošlogodišnjih 13,9 odsto.

Korupciju vidi najviše u sudstvu 10,1 i opštinskim službama 6,8 odsto ispitanika.
Osnovni uzroci pojave/prisutnosti korupcije koje primjećuju crnogorski građani su nedostatak građanske svijesti i odgovornosti o štetnosti korupcije, niska primanja službenika u državnim/opštinskim službama i nepotizam kao oblik korupcije.

Najveći broj ispitanika smatra da je korupcija ostala na istom nivou kao i prošle godine (46.2%).

Četvrtina ispitanika smatra da je nivo korupcije smanjen.

U Komisiju po dva poslanika vlasti i opozicije

Uslovi za izbor članova Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije moraju biti precizniji i stroži, sa jasno definisanim ograničenjima ko se ne može baviti tim važnim i odgovornim poslom, ocijenio je potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica.

Istakao je da je Agencija zarobljena institucija koja služi Demokratskoj partiji socijalista (DPS) za verifikaciju bezakonja i sprečavanje svakog vida kontrole finansijskih tokova novca u politici.

„Aktuelni Savjet je, kao njen fundamentalni organ, formiran suprotno Zakonu i nema legitimitet“, kazao je Koprivica na zajedničkoj konferenciji Demokrata i Demosa.

Njegov partijski kolega Vladimir Čađenović je predstavio njihova rješenja koja propisuju jasne i stroge kriterijume kada su u pitanju uslovi za izbor članova Savjeta:

„U Savjet Agencije može biti birana osoba koja mora imati osam godina radnog iskustva, od čega najmanje tri u vršenju poslova iz oblasti borbe protiv korupcije, vladavine prava ili zaštite ljudskih prva, i da nije osuđivana za krivična djela“.

On je istakao da bi trebalo značajno izmijeniti postupak izbora članova Savjeta, tako što bi u Komisiji za sprovođenje izbora članova bila po dva predstavnika parlamentarne većine i opozicije i jedan predstavnik nevladinog sektora.


Vidi sve komentare