Marković: Vidio sam slike, zar je moguće da i tu rijeku treba da ubacimo u cijevi - Vijesti.me
"NIJE TRAGIČNO ODUSTATI OD NEKE ODLUKE"

Marković: Vidio sam slike, zar je moguće da i tu rijeku treba da ubacimo u cijevi

"Bez obzira na odluke koje su donijete, one nisu nepromjenljive. Nije tragično odustati od neke odluke, ako je to u korist države ili u korist građana”, kazao je Marković

Marković danas u Bijelom Polju
Marković danas u Bijelom Polju (Foto: Bojana Cupic/Vlada Crne Gore)

Odluke o gradnji malih hidroelektrana na Lještanici i Bistrici, kao i na nekim drugim rijekama nisu donijete, a i one koje jesu mogu biti promijenjene, ali to zahtijeva vrijeme. 

Znam da smo zakasnili sa ulaganjima u sjever, ali bitno je da smo krenuli u tom pravcu.

To je na  okruglom stolu “Saradnja Vlade i nevladinih organizacija – ključ razvoja civilnog društva”, u Bijelom Polju, kazao premijer Duško Marković.

"Ministarka ekonomije danas je bila i u koritu rijeke Bistrice i u koritu Lještanice. Dobio sam slike dok sam dolazio ovdje i rekao zar je moguće da i tu rijeku (Lještanicu) treba da ubacimo u cijevi. Bez obzira na odluke koje su donijete, one nisu nepromjenljive. Nije tragično odustati od neke odluke, ako je to u korist države ili u korist građana”, kazao je Marković.

On je naveo da se u Kolašinu “na današnji dan troši 30 miliona eura za razvoj infrastrukture i ski centra, a 23 miliona se troši u Bijelom Polju”.

"Ne pričam o projektima koji se planiraju, već o onima koji se realizuju. Kritičari govore, nije razvoj graditi puteve i slično, već da treba otvarati fabrike. Ko će na sjeveru da otvori fabriku, ako nema puta, ko će da napravi održivi biznis plan ako nema puta, struje, ako nem ainterneta. Mi trošimo desetine miliona eura na sjeveru za razvoj putne, saobraćajne, energetske i digitalne infrastrukture, ulaže se u vodovode i druge podsticaje. Ja znam da smo zakasnili, da je možda trebalo krenuti ranije, ali smo smo morali da krenemo u tom pravcu i krenuli smo”, kazao je Marković.

Na primjedbu da se ne ulaže u Pljevlja, Marković je kazao da to nije tačno i najavio da će sredinom oktobra posebna sjednica Vlade biti upravo u Pljevljima.

"Ne iz marketinških ili političkih razloga, već sa konkretnim odlukama koje će Vlada donijeti tog dana i biti od koristi ne samo za građane Pljevalja, već i regiona i države”, kazao je Marković.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić kazala je da nakon posjete rijeci Lještanici i Bistrici pravi bitnu razliku između izgradnje mini hidroelektrana na tim rijekama u odnosu na Plav i Bukovicu.  

"Jeste, ja sam potpisala ugovor o koncesiji po tenderu koji je bio dosta prije mene. Ali je razlika u tome što su to dvije lokacije gdje su do sada izdati samo urbanističko tehnički uslovi. To što na nekoj rijeci postoje koncesije i urbanističko tehnički uslovi ne značu da je ona ispunila sve uslove da bi bila izgrađen, već postoji cijeli niz institucija koje moraju da daju saglasnost".

Marković je istakao značaj koji NVO posvjećuju pitanjima ekologije i životne sredine, podsjećajući na nedavne ekološke incidente trovanja ribe u rijekama Limu i Ćehotini, gdje je država reagovala kroz saradnju sa lokalnim NVO.

"U Vladi se cijeni doprinos civilnog sektora i pažljivo se odnose prema sugestijama i kritikama koje dolaze sa te strane i odgovore na njih kreira na sistematičan i održiv način”, kazao je Marković.

NVO: Krajnje vrijeme da se zagađivači počnu kažnjavati

Sastanak je održan u cilju boljeg dijaloga i saradnje između Vladinog i civilnog sektora.

On je pohvalio doprinos NVO sa sjevera koji su brojnim pitanjima i sugestijama dali doprinos u rješavanju problema u raznim oblastima života.

Iz NVO se čuo i predlog da je krajnje vrijeme da se počnu kažnjavati zagađivači.

Više predstavnika NVO ukazalo je na probleme egzistiranja svojih organizacija od projekta do projekta, problem finansiranja, jačanja kapaciteta, međusobnu umreženost.

“NVO sa sjevera nedovoljno koriste fondove EU, jer nemaju finansijske i druge kapacitete za to.Zbog toga predlažem otvaranje regionalne kancelarije za saradnju sa NVO sektorom”, kazao je Zdravko Janjušević (Bjelopoljski demokratski centar). 

Slične probleme iznio je Željko Đukić koji je naglasio da su NVO često samo sjenke velikih NVO iz Podgorice i srednjeg regiona, koji mogu sa ministrima da odu na kafu i dogovore važne stvari.

Ministarka javne uprave Suzana Pribilović je istakla da je tom resoru predhodne dvije godine, od izmjene zakona o finansiranju, ukazivano na određene problem u primjeni ali, kako je kazala, postoje zakonska rješenja sa kojima se treba pozabaviti.

“Zbog toga smo i na Savjetu za saradnju sa nevladinim organizacijama otvorili to pitanje i u postupku smo izrade analize normativnog okvira upravo da bi prepoznali ona mjesta koja su se pokazala kao, ne mogu reći problematična, ali izazov za obje strane u implementaciji. Kada je u pitanju otvaranje regionalne kancelarije za početak ćemo imati sastanke jednom mjesečno na kome bi direktno razmjenjivali komentare“, kazala je Pribilović.

“Mi u ovom trenutku imamo program za unapređenje konkurentnosti crnogorske privrede koji obuhvata deset različitih programa. Jedan od tih programa je i nefinansijski koji podrazumijeva saradnju ministarstva ekonomije i Investiciono razvojnog fonda koji podrazumijeva da ljudi koji žele da se bave preduzetništvom, a u ovom trenutku nemaju finansijskih sredstava, mogu da dobiju kredit od IRF sa određenim grejs periodom i kamatom od 2,5 odsto i to je prepoznato kao jedan od projekata za finansiranje socijalnog preduzetništva. Osim toga kroz ostalih deset programa koje imamo sve što se smatra finansiranjem socijalno ranjivih kategorija ima prednost u odnosu na ono što je klasično finansiranje preduzetništva a ukoliko imate takvih prijedloga mi smo spremni na saradnju u toj oblasti”, kazala je ona.