Muk: Vlast prisiljava društvo da se u 2019. igra komita i žandara - Vijesti.me
Vlada da povuče iz skupštinske procedure Predlog zakona

Muk: Vlast prisiljava društvo da se u 2019. igra komita i žandara

"Današnja država Crna Gora i politička većina ne smiju forsirati preoblikovanje identiteta današnjih Srba i Crnogoraca koji misle drugačije o 1918, 2006. i drugim godinama naših istorijskih razlika", ističe direktor Instituta alternativa

Muk
Muk (Foto: Savo Prelević)

Direktor Instituta alternativa, Stevo Muk, kazao je da Vlada treba da povuče iz skupštinske procedure Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

"Najavljena skraćena rasprava u krnjem parlamentu, u atmosferi naglašenih emocija i usijane debate, ne može biti odgovarajuća osnova za demokratsko odlučivanje.
Koncept predloga Zakona u vezi sa imovinom crkava i vjerskih zajednica je naopak, nesaglasan sa postojećim pravnim sistemom, uvodi pravnu nesigurnost i suštinski nije pravičan", rekao je Muk.

Ističe da ovaj zakon kao "nedorečeni Lex specialis" nije potreban da bi država sudski dokazivala pravo svojine, što, kako je kazao, priznaje i Venecijanska komisija, a od čega ne bježi ni Srpska pravoslavna crkva. Eventualna primjena ovakvog zakona, smatra Muk, proizvešće novi krug društvenih sporova i kontaminirati javni dijalog.

"Politički, nacionalni i vjerski projekat ozvaničen kongresnim dokumentom DPS-a iz kojeg izvire ovaj predlog zakona, umjesto integracije i uključivanja, prijeti isključivanjem jedne nacionalne i vjerske zajednice, čineći tako dugoročnu štetu održivosti društva i države koju navodno brani", poručuje on.

Vlast, kako je kazao Muk, svojom "političko-propagandnom mašinerijom" prisiljava cjelokupno društvo da se 2019. godine "igra komita i žandara, da se vrati 100 godina unazad dok nam budućnost jede korupcija, a napredni svijet pravi planove za narednih 100 godina."

"U ovoj zemlji se kad god se jedna strana dohvati vlasti, počne ponašati kao da sa njom dolazi kraj istorije. Već za samo nekoliko decenija, demantuje je razvoj istorijskih događaja. O tome najbolje svjedoči transformacija Mila Đukanovića, koji je zajedno sa SPC i Amfilohijem devedesetih podržavao sasvim suprotan identitetski obrazac.
Ako želi da očuva građanski karakter, današnja država Crna Gora i politička većina ne smiju forsirati preoblikovanje identiteta današnjih Srba i Crnogoraca koji misle drugačije o 1918, 2006. i drugim godinama naših istorijskih razlika", rekao je Muk.

Državni, politički i vjerski lideri, zaključuje on, mogu svojim razumnim i umjerenim politikama i javnim govorom pomoći da se, bez obzira na individualni ili kolektivni osjećaj nepravde, davnašnje ili sadašnje, smanje podjele među građanima.


Vidi sve komentare