SPC zarađuje, a porez ne plaća

“Ukoliko vjerske zajednice vrše isporuku proizvoda i usluga za tržište, u tom slučaju su obveznici plaćanja poreza na dodatu vrijednost.
635 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 05.01.2011. 10:39h

Iako Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica propisuje da vjerske organizacije ne mogu da se bave djelatnostima od opšteg i posebnog društvenog značaja niti da osnivaju tijela za takvu djelatnost, Mitropolija crnogorsko-primorska bavi se privrednom djelatnošću, ubira profit, ali državi ne plaća ni cent poreza.

U okviru Mitropolije, između ostalog, rade turistička organizacija “Odigitrija”, objekti ugostiteljskog tipa - duhovni centri u Podgorici, Nikšiću i Herceg Novom, hotel “Podostrog” u Budvi...

Amfilohije je prekjuče negirao ocjene u javnosti da Srpska pravoslavna crkva “zgrće novac” u Crnoj Gori, govoreći da je „ugostiteljska i trgovačka“ djelatnost SPC praktično nepostojeća i u službi isključivo neprofitabilnih crkvenih i narodnih potreba

Tako je, prema podacima centralnog registra Privrednog suda, član Upravnog odbora turističke organizacije “Odigitrije” mitropolit SPC Amfilohije. Osnivač “Odigitrije” je Mitropolija, dok je izvršni direktor Slavko Krstajić. “Odigitrija” ima i licencu Ministarstva turizma za obavljanje poslova organizovanja turističkih putovanja.

Hotel sa 40 soba

Amfilohije je prekjuče negirao ocjene u javnosti da Srpska pravoslavna crkva “zgrće novac” u Crnoj Gori, govoreći da je „ugostiteljska i trgovačka“ djelatnost SPC praktično nepostojeća i u službi isključivo neprofitabilnih crkvenih i narodnih potreba.

Ipak, mimo manjih ugostiteljskih objekata, samo hotel “Podostrog”, koji se nalazi na 340 metara od mora, ima 40 dvokrevetnih soba, 16 trokrevetnih i četiri apartmana. Cijene u tom hotelu, po osobi, kreću se od 20 do 106 eura. Hotel se ne zatvara poslije ljetnje sezone.

“Vijestima” je iz Ministarstva finansija juče saopšteno da Poreska uprava Crne Gore od Mitropolije nema prijavljenu nijednu registraciju za obavljanje privredne djelatnosti, niti ima podnesenu prijavu o oporezivim prihodima.

“Država i institucije države nemaju niti zakonsko pravo niti obavezu da kontrolišu prihode koje vjerske zajednice ostvaruju po osnovu prometa i usluga vezano za vjerske obrede. Takođe, vjerske zajednice nemaju zakonsku obavezu evidencije prihoda i rashoda, te je evidencija i raspodjela ovih prihoda stvar unutrašnje organizacije vjerske zajednice”, saopšteno je iz ministarstva.

Iz Mitropolije su prošle godine najavili i da će, na zaobilaznici kod crkve Svete Petke, graditi dvije stambene zgrade, turističko-apartmansko naselje iznad manastira Reževići i nekoliko zgrada na potezu Buljarica-Jaz.

Trebalo bi da plaćaju porez

Iako Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica to zabranjuje, u Ministarstvu finansija tvrde da vjerske zajednice mogu osnivati nevladine organizacije i privredna društva. Tako je Zakonom o porezu na dodatu vrijednost propisano da su vjerske usluge i promet proizvoda neposredno povezanih sa vjerskim uslugama koje sprovode vjerske zajednice za zadovoljavanje potreba vjernika, oslobođene plaćanja PDV-a.

“Vjerske zajednice, u skladu sa Zakonom, ostvaruju prihode po više osnova – donacija, dobrovoljnih priloga, prometa proizvoda za zadovoljenje potreba vjernika, a u skladu sa Zakonom o PDV-u za ove namjere oslobođene su plaćanja PDV-a, te u tom slučaju nije propisana obaveza izvještavanja poreskog organa o ostvarenim prihodima”, saopšteno je iz ministarstva.

Osim što se bavi neoporezovanim biznisom, Mitropolija crnogorsko-primorska potpuno autonomno raspolaže novcem od priloga vjernika. Okvirne procjene su da samo od manastira Ostrog u kasu Mitropolije stižu sume koje se, na godišnjem nivou, mjere milionima

“Vijestima” je rečeno i da po Zakonu o porezu na dobit pravnih lica “porez na dobit ne plaćaju vjerske zajednice, ako su u skladu sa posebnim zakonom osnovane za obavljanje nedobitne djelatnosti”.

“Ukoliko vjerske zajednice vrše isporuku proizvoda i usluga za tržište, u tom slučaju su obveznici plaćanja poreza na dodatu vrijednost (ako za posljednjih 12 mjeseci ostvare promet proizvoda, odnosno usluga veći od 18.000 eura), kao i poreza na dobit i poreza na nepokretnosti”, napominju u Ministarstvu finansija.

Osim što se bavi neoporezovanim biznisom, Mitropolija crnogorsko-primorska potpuno autonomno raspolaže novcem od priloga vjernika. Okvirne procjene su da samo od manastira Ostrog u kasu Mitropolije stižu sume koje se, na godišnjem nivou, mjere milionima.

Ne zna se ko je registrovan

Mimo manjih ugostiteljskih objekata, samo hotel „Podostrog”, koji se nalazi na 340 metara od mora, ima 40 dvokrevetnih soba, 16 trokrevetnih i četiri apartmana. Cijene u tom hotelu, po osobi, kreću se od 20 do 106 eura

Neophodno je da se ova oblast pravno reguliše i to na način što bi se vjerske organizacije, kao nevladina udruženja i fondacije, obavezale da, ako imaju prihod veći od 4.000 eura, moraju da se registruju kao firme za obavljanje privredne djelatnosti”, kaže advokat Dragan Prelević

Država žmuri zbog autoriteta Mitropolije Advokat Dragan Prelević ocijenio je da su crnogorski državni organi impresionirani autoritetom Mitropolije, te da joj zato dozvoljavaju privid postojanja pravnog subjektiviteta, jer se još ne zna da li je ta vjerska organizacija zvanično registrovana.

Prelević, reagujući na informaciju da se Mitropolija bavi ugostiteljskom i trgovačkom djelatnošću “u službi isključivo neprofitabilnih i narodnih potreba”, kazao je da odatle i slijede brojne nedoumice i nezakonitosti u pogledu obavljanja privredne djelatnosti, nepodonošenja izvještaja poreskim i drugim orgnaima i dovođenje u sumnju legalnosti poslovanja.

“Neophodno je da se ova oblast pravno reguliše i to na način što bi se vjerske organizacije, kao nevladina udruženja i fondacije, obavezale da, ako imaju prihod veći od 4.000 eura, moraju da se registruju kao firme za obavljanje privredne djelatnosti”, kazao je Prelević “Vijestima”.

On naglašava da je možda najveći problem u tome što se ne zna koja vjerska organizacija je registrovana. “Ako je Mitropolija osnivač firmi, onda podliježe plaćanju poreza. Mitropolija je, kada je osnivala “Odigitriju”, morala da priloži osnivačka dokumenta, odnosno da ima status pravnog lica”, objašnjava Prelević.

Iako zakon propisuje da se vjerske zajednice osnivaju tako što osnivač podnosi prijavu nadležnom organu za unutrašnje poslove, zbog ćutanja državne administracije javnost je ostala uskraćena za informaciju o broju registrovanih vjerskih zajednica.

Nije samo PDV

Odjeljenje za upravne i unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova, Privredni sud i MONSTAT nijesu ranije odgovorili na pitanje ko je i kada registrovao vjerske zajednice u Crnoj Gori.

Dok MUP i sud nijesu odgovorili ni na ponovljeni zvaničan zahtjev za slobodan pristup informacijama, iz MONSTATA-a je stigao odgovor da se zahtjev odbija da se ne bi objelodanili lični podaci.

Jedina crkva koja je dala potvrdan odgovor da je registrovana je Crnogorska pravoslavna crkva koja je to, po zakonu, uradila u cetinjskoj područnoj jedinici 2000. godine.

“Mitropolija na osnovu nekog svog uticaja na pojedince i institucije održava stanje pravnog vakuuma, gdje se ljudi prema njima ponašaju kao da oni pravno postoje... Nijesu registrovani, što znači da onda ne mogu da osnivaju firme. Nije ovdje riječ samo o PDV-u, postoje porezi na dobit, razne druge takse koje sva pravna lica plaćaju državi”, objašnjava Prelević.

Amfilohije ne daje u budžet ni centa

Odnosi države i vjerskih zajednica u Crnoj Gori pravno su regulisani Ustavom i zakonom, s tim što ne postoji nijedan organ ili tijelo koje bi nadgledalo njihovo sprovođenje.

Ministarstvo vjera, koje je postojalo do kraja devedesetih godina prošlog vijeka, zamijenila je Vladina Komisija za politički sistem kojom predsjedava potpredsjednik Vlade. Ta komisija raspodjeljuje sredstva vjerskim zajednicama prema individualnim zahtjevima, a po odobrenju Generalnog sekretarijata Vlade.

Zakonom o budžetu Crne Gore za 2009. godinu Generalnom sekretarijatu je opredijeljeno 320.000 eura na ime pomoći vjerskim zajednicama, za izgradnju i rekonstrukciju sakralnih objekata

Kriterijumi po kojima Generalni sekretarijat Vlade odobrava pomoć vjerskim zajednicama nijesu poznati, a pravni osnov nije propisan Ustavom i zakonom.

Iz Vladinog Biroa za odnose sa javnošću, odgovarajući na Zahtjev za slobodan pristup informacijama, saopšteno je da se materijalna pomoć vjerskim zajednicama dodjeljuje prema Zakonu o budžetu Crne Gore.

Vlada ne zna koliko novca daje

Zakonom o budžetu Crne Gore za 2009. godinu Generalnom sekretarijatu je opredijeljeno 320.000 eura na ime pomoći vjerskim zajednicama, za izgradnju i rekonstrukciju sakralnih objekata, kao i za zdravstvenu zaštitu sveštenih lica, od čega je raspodijeljeno 319.999 eura. Za 2010, Generalnom sekretarijatu je dato 280.000 eura, od čega je do septembra 2010. bilo raspodijeljeno 163.133 eura.

U odgovoru Vladinog Biroa za odnose sa javnošću ne navodi se koliko je pojedinačno kojoj vjerskoj zajednici dato novca, niti je navedeno kojim organizacijama su odobreni pojedinačni zahtjevi.

U Zakonu o budžetu takođe se ne navodi pravni osnov po kojem se raspoređuju sredstva vjerskim zajednicama, već se pod stavkom “Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru” navodi suma od 280.000 eura, što za Dragana Prelevića predstavlja čisto političku odluku.

“Država ne bi smjela da ima posla sa neregistrovanim licima koja ne mogu da dokažu da su registrovana u skladu sa zakonom u Crnoj Gori”, tvrdi on.

Bonus video: