Vrhovni državni tužilac (VDT) Ivica Stanković mogao bi ostati na toj funkciji i nakon isteka mandata, jer Skupština Crne Gore trenutno nema dvotrećinsku većinu za izbor njegovog naslijednika.
Petogodišnji mandat Stankoviću ističe 7. oktobra, a konkurs za prijavu kandidata za VDT-a završen je danas.
Zakonom o državnom tužilaštvu propisano je da VDT po isteku funkcije ostaje državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu. Ako parlament ne izabere njegovog nasljednika, Tužilački savjet iz redova tužilaca iz VDT-a određuje osobu koja će biti na čelu te pravosudne institucije. S obzirom na to da je Stanković predsjednik TS-a i da je bio na poziciji VDT-a, očekuje se da će kolege stati iza njega, rekao je sagovornik “Vijestima”.
Na čelu Tužilaštva je bio vršilac dužnosti i nakon isteka mandata Ranke Čarapić 2013, kada je privremeno tu funkciju pokrivao njen zamjenik Veselin Vučković.
On je bio v. d. 18 mjeseci jer tadašnji partneri u vladajućoj koaliciji, Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokratska partija (SDP), nijesu uspjeli da se slože oko izbora novog VDT-a. Kandidat koji je dobio podršku odbora, advokat Goran Rodić nije prošao jer DPS nije stao iza njega, a na ponovljenom konkursu ni Stanković na prvom glasanju nije uspio da dobije potrebnu dvotrećinsku podršku.
Za VDT-a je izabran u oktobru 2014. kada je 49 poslanika vladajuće koalicije i Socijalističke narodne partije (SNP), odnosno tropetinska većina, dala podršku. SNP je tada zauzvrat dobio jedno mjesto u Sudskom savjetu.
Procedura za izbor Stankovićevog nasljednika je počela kada je Tužilački savjet raspisao oglas za izbor vrhovnog državnog tužioca 7. avgusta, a još nijesu objavljena imena kandidata. Zakonom o državnom tužilaštvu predviđeno je da, osim načelnih uslova, kandidat mora imati najmanje 15 godina radnog iskustva kao tužilac ili sudija ili najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima.
Tužilački savjet je 15 dana nakon zatvaranja konkursa dužan da dostavi listu kandidata o kojoj se raspravlja na proširenoj sjednici VDT-a. Nakon intervjua sa kandidatima Tužilački savjet predloge dostavlja Skupštini, koja novog tužioca mora da izabere dvotrećinskom većinom. Ukoliko nema podrške tih 54 poslanika, Ustavom je predviđeno da se tužilac u drugom krugu bira glasovima tri petine, odnosno 49 poslanika. To praktično znači da bi u aktuelnom sazivu parlamenta, osim 42 poslanika vladajuće koalicije, novog tužioca moralo podržati još najmanje sedam opozicionih poslanika. Demokratski front (DF), koji ima 17 poslanika, bojkotovao je izbor Stankovića, dok osam poslanika Demokrata i jedan iz pokreta URA ne učestvuju u radu parlamenta.
Podršku za Stankovićevog nasljednika vladajuća koalicija bi morala tražiti od četiri predstavnika SDP-a kao i iz kluba Demos-SNP koji ima četiri poslanika i posebnog kluba poslanika u kojem je pet parlamentaraca.
Stanković: Postoji mehanizam da ne dođe do zastoja
Tokom rasprave o godišnjem izvještaju Tužilaštva za prošlu godinu, Stanković je rekao da rad VDT-a neće biti blokiran.”U zakonu postoje mehanizmi da ne dođe do zastoja u radu i prilikom isteka mandata vrhovnog državnog tužioca. Kada mu istekne mandat, vrhovni državni tužilac je i dalje tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu, pa i on može biti u igri za ovo što pitate, jer se iz reda VDT-a određuje neko da vrši dužnost”, odgovorio je tada Stanković tada poslaniku Demokratske partije socijalista Andriji Nikoliću na pitanje da li postoji “mehanizam” u zakonu u slučaju nemogućnosti da se izabere novi vrhovni državni tužilac.
Koji v. d. će predložiti novog glavnog specijalnog tužioca?
Sagovornici “Vijesti” iz opozicije ne odbacuju mogućnost da izbor Stankovićevog nasljednika bude dio paketa dogovora o izbornim zakonima. “Pitanje izbora nezavisnog i kredibilnog VDT-a je jedno od ključnih pitanja, i svakako će biti interesantno ko će se javiti na konkurs koji je u toku i ko će biti predložen od strane vlasti imajući u vidu da opozicija de facto ne učestvuje u ovom procesu”, rekao je nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović za “Vijesti”.
“Duboke političke podjele između vlasti i opozicije svakako ne pogoduju neophodnoj klimi za dijalog oko tog mjesta, a mišljenja sam da vlastima nije ni stalo do dijaloga i da se neće ni truditi da do istog dođe, imajući u vidu da im odgovara i neizbor VDT-a odnosno v. d. stanje koje bi uslijedilo. Kada se zna da specijalnom državnom tužiocu ističe mandat na proljeće biće interesantno kako će eventualni v. d. VDT-a, bez legitimiteta predlagati SDT-a, što će sa već postojećom krizom neustavnog Sudskog savjeta i neustavnog trećeg mandata predsjednika Vrhovnog suda do kraja urušiti sudsko-tužilacki sistem u državi. Svakako da bih dao prednost dijalogu, a na potezu je prije svega DPS koji mora pokazati odgovornost i sjesti za sto, kako oko definisanja najboljih izbornih rješenja u pravcu fer i slobodnoh izbora, a što uključuje i dogovor oko tehničke vlade, tako i oko rješavanja duboke krize u pravosuđu i tužilaštvu, koja će dostići kulminaciju eventualnim neizborom VDT-a u oktobru tekuće godine”, navodi Damjanović za “Vijesti”.
Bonus video:
