Tonino Picula za "Vijesti": Nastaviti sa depolitizacijom javne uprave - Vijesti.me
važeći izborni pravni okvir mora biti preispitan

Tonino Picula za "Vijesti": Nastaviti sa depolitizacijom javne uprave

Crna Gora dosad je ostvarila umjeren napredak u pravosuđu, a isti napredak ostvaruje i u javnoj upravi. No, važno je da nastavite sa racionalizacijom i depolitizacijom, rekao je izvjestilac Evropskog parlamenta za “Vijesti”

Važeći izborni pravni okvir mora biti preispitan: Picula
Važeći izborni pravni okvir mora biti preispitan: Picula (Foto: Alexis Haulot)

Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Tonino Picula, rekao je za “Vijesti” da država treba da nastavi sa racionalizacijom i depolitizacijom javne uprave, da važeći izborni pravni okvir mora biti preispitan, kao i da je obaveza svih stranaka da se aktivno uključe u to.

Na šta Crna Gora treba da se fokusira da bi dodatno “ubrzala” svoj evropski put?

EU je u dosadašnjem toku pregovora s Crnom Gorom poseban naglasak stavljala na vladavinu prava, nezavisnost pravosuđa, slobodu medija, te efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Prioriteti treba da ostanu poglavlja 23 i 24. Trenutno je ispunjena većina od ukupno 83 privremena mjerila u tim poglavljima koja se odnose na unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira. Crna Gora dosad je objektivno ostvarila umjeren napredak u pravosuđu, a isti napredak ostvaruje i u javnoj upravi. No, važno je da nastavite s racionalizacijom i depolitizacijom javne uprave.
Važeći izborni pravni okvir mora biti preispitan na obuhvatan i temeljit način i mora obuhvatiti sve ključne aspekte procesa. Obaveza je svih političkih stranaka da aktivno unaprijede izborno zakonodavstvo. U tom smislu je politički dijalog ključan.

Crna Gora u prvoj polovini ove godine prvi put u posljednjih sedam godina nije otvorila ili privremeno zatvorila nijedno poglavlje. Kada se može očekivati otvaranje posljednjeg poglavlja - Konkurencija, za koje je država ispunila privremena mjerila?

Iako je riječ o jednom od nekoliko najvažnijih poglavlja, a kako je riječ i o posljednjem, ne bih to promatrao tako dramatično. U prvoj polovini ove godine je izraziti politički fokus bio na Evropskim izborima pa stvari treba gledati i u tom kontekstu. Svakako će sad s novom Komisijom i hrvatskim predsjedavanjem EU početkom 2020. fokus više biti na EU proširenju. Što se tiče poglavlja konkurencija, o tome sud moraju dati države članice, Evropska komisija je pohvalila napredak ali i poručila da treba nastaviti rad u skladu sa smjernicama.

Da li se može očekivati da Crna Gora uđe u EU sama ili “u paketu” sa nekim državama regiona?

Iskustvo Hrvatske pokazuje kako je moguće da se proces pristupanja Evropskoj uniji iz objektivnih i političkih razloga oduži više od prvobitno očekivanog. Iako Hrvatska nije presedan u smislu samostalnog stupanja pokazala je kako EU ima volje i strpljenja pojedine perspektivne kandidate same primiti u članstvo nakon ispunjavanja kriterijuma.

S obzirom na činjenicu da je Crna Gora ipak od zemalja koje su pregovore otvorile najdalje dospjela, trebalo bi da drugi kandidati ostvare zaista golem napredak, ili da Crna Gora dramatično uspori, kako bi bila primljena u paketu. No, ipak moram se ograditi - interna dinamika odnosa zemalja članica, kao i politički procesi unutar članica, takođe će imati uticaja na proces proširenja.

Da li je realno da Crna Gora do 2025. postane punopravna članica EU?

Za Crnu Goru izuzetno je dobra stvar što javno mnjenje značajnom većinom podržava što skoriji ulazak u EU. U svakoj demokratskoj zemlji takva vrsta podrške jednom političkom cilju obaveza je za vlast i opoziciju, kao i nevladine organizacije da sa svoje strane učine najviše što mogu kako bi osigurale institucionalni i politički razvoj kojim se ispunjavaju svi kriterijumi nužni za pristupanje EU. 

Sa druge strane, to bi trebalo obavezivati i članice i institucije EU da adekvatno valorizuju taj trud i napredak, što bi u konačnom moralo rezultirati uspješnim završetkom pregovora i primanjem Crne Gore u EU. 

Kad je na čelo Evropske komisije prije pet godina stupio Žan Klod Junker, odmah je rekao kako proširenja u njegovom mandatu neće biti. No... biće formirana nova komisija, koja želi njegovati pozitivan odnos prema zapadnom Balkanu. 

Uz nju, iz parlamentarne grupacije socijalista i demokrata, za povjerenika za spoljnu politiku imenovan je Josep Borrell, koji je zapadni Balkan stavio u prioritete svog mandata. Ukoliko Crna Gora nastavi raditi na način da ocjene za poglavlja više ne budu „umjeren“, već „jaki napredak“, mogli bi iznenaditi.

Nužni vidljivi rezultati u slobodi medija, procesuiranju korupcije

“Postoji serija otvorenih pitanja što i stoji u posljednjem izvještaju EK o Crnoj Gori, a to je sve ono što obuhvataju spomenuta ključna pregovaračka poglavlja - dakle jačanje pravne države, nezavisnost pravosuđa, puna sloboda medija, ekonomski prosperitet. Vidljivi rezultati moraju biti ostvareni u tim ključnim poljima kao što su sloboda medija, napadi na novinare, kao i korupcija. U svom akcijskom planu Crna Gora je definisala dinamiku sprovođenja mjera i aktivnosti, resurse, ali i prepoznala izazove i nedostatke. Na tome se mora sistemski raditi. Međutim, nije dovoljno da standardi EU u ovom sektoru budu tek usvojeni u zakonodavstvu, već se moraju primjenjivati i u stvarnosti”, rekao je izvjestilac EP.

“Politika proširenja i dalje je najjači alat ekonomske snage EU”

“Zapadni Balkan treba posmatrati u širem kontekstu institucionalnog umora EU od proširenja. Novi zamah procesa iz ranih 2000-ih završio je zbog velike recesije u periodu 2008-2009, a politike štednje nametnute nekim od ekonomski slabijih članica urodile su političkim sukobima, rastom desničarskog populizma i rastom uticaja vanjskopolitičkih rivala EU unutar samih članica. Mislim da smo određivanjem novih prioriteta, poput borbe protiv nejednakosti i klimatskih promjena, te sigurnosti i odbrane, postavili dobar novi okvir za rješavanje unutarpolitičkih problema Unije, što otvara novu perspektivu i zajedničkih nastupa u vanjskoj politici.

Iako postoji određena disonantnost tonova između članica oko prioriteta EU za sljedeće petogodišnje razdoblje, spoljna politika jeste prioritet EU. Svima treba biti jasno kako politika proširenja nije samo tehničko pitanje, već prije svega političko. Politika proširenja i dalje je najjači alat širenja uticaja i ekonomske snage EU, kao i prije dvije ili tri decenije, i zato s takvom politikom treba nastaviti”, rekao je Picula.


Vidi sve komentare