Veliko zajedničko tržište kakvo je Evropska unija je od fundamentalnog značaja za male države u Uniji, kazala je predsjednica Malte Mari Luiz Koleiro Preka.
Predsjednica Malte, koja danas stiže u posjetu Crnoj Gori, u intervjuu za “Vijesti” kazala da su Crna Gora i Malta slične države, i da se pažljivo analizira kako mogu sarađivati. Koleiro Preka je najmlađa osoba u istoriji Malte koja je postala predsjednica, a njenu nominaciju za predsjednicu malteški parlament podržao je jednoglasno, što se ranije nije dešavalo u toj zemlji.
Koja je najbolja, a koja najgora strana EU koju je Malta iskusila kao jedna od najmanjih članica?
Malta je nakon pristupanja EU 2004. imala korist i nastavlja da koristi različite prednosti koje članstvo nosi sa sobom, ali, prirodno, pretrpjela je i neke mane članstva. Postojanje ogromnog zajedničkog tržišta je od fundamentalnog značaja za ekonomski rast. Malta je identifikovala svoja uporišta koja je čine atraktivnom unutar EU - glavno uporište je geopolitička situacija za koju se pokazalo da je faktor privlačnosti kada su u pitanju međunarodne investicije.
Malta je usred Mediterana i to je stavlja u izazovnu poziciju s obzirom na to da se Evropa suočava sa migrantskom krizom. Kako ispunjavate svoje humanitarne obaveze, uzimajući u obzir ograničenja koja nameće veličina države? Kakvu saradnju biste željeli da vidite od međunarodne zajednice?
Prelijepo Sredozemno more postalo je groblje za hiljade ljudi, porodice sa djecom koje su tražile ljubav i mir. Malta je učinila sve u svojoj moći da spasi živote migranata kad god je to bilo moguće, kao i u pružanju pomoći u onolikoj mjeri koliko nam dozvoljavaju ograničenja. Vrijeme je da se djeluje mnogo efektivnije ako želimo da osiguramo da ljudi koji bježe od rata i progona ne gube svoje živote nepotrebno.
Potrebno je da EU, i čitava globalna zajednica udruže snage i okrenu se problemu egzodusa čitavih populacija iz njihovih zemalja.
Ukoliko želimo da dostignemo mir i stabilnost, vjerujem da treba pregovarati diplomatskim putem i ubjeđivanjem kroz trajni dijalog, radije nego sporadičnim intervencijama tokom kriza. Ubijeđena sam da Malta to ne može sama, ali zajedno sa međunarodnom zajednicom, nastaviće da se uključuje u aklamaciju osnovnih ljudskih prava, dostojanstva ljudi, kako je navedeno u Univerzalnoj povelji o ljudskim pravima.
Šta očekujete od posjete Crnoj Gori? Kako treba razvijati odnose između dvije države i u kojim oblastima?
Radujem se jačanju bilateralnih odnosa sa Crnom Gorom, pažljivo analiziramo oblasti gdje možemo blisko sarađivati kao dvije slične države. Slične po tome što je Malta kapija ka Evropi i Sjevernoj Africi, a Crna Gora kapija ka Balkanu.
Ranije ste bili ministarka za porodicu i socijalno staranje. Koji aspekti toga su uticali na vaš pristup sadašnjoj ulozi predsjednice države?
Vjerujem da su siromaštvo, društveno isključivanje i nedostatak dijaloga najviše uticali. Suočila sam se sa ovim pojavama, licem u lice, mnogo prije nego što sam bila ministarka, tokom 40 godina bavljenja politikom bila sam povezana sa ljudima.
Predsjedničke palate dala građanima na uživanje, osnovala fondove za najranjivije u društvu
Najmlađa ste osoba koja je postala predsjednica Malte. Koliko je to bilo izazovno i na koji način revitalizujete instituciju predsjednika?
Kao mlađa predsjednica, nisam mogla da ostavim status kvo institucije predsjednika i da ništa ne mijenjam, osim naravno zvaničnih dužnosti koje sam poštovala sve vrijeme. Donijela sam promjene u mnogim sferama predsjedništva. Na primjer, istinski vjerujem da su predjsedničke palate nacionalno nasljedstvo, i kao takve, treba da budu otvorene da narod uživa u njima.
Stoga, obično ima aktivnosti u svakom uglu palata, privatna bašta je oživjela kao Tajna bašta predsjednice gdje se djeca mogu učestvovati u nizu aktivnosti, edukativnih i onih za uživanje, bazen je postao otvoren za djecu sa invaliditetom koja nemaju priliku da plivaju u bazenima.
Konferencije, seminari, okrugli stolovi i sastanci se održavaju na dnevnoj bazi. Sebe smatram predsjednicom koja radi, tako da već imam veliki broj inicijativa, uključujući Fondaciju za dobrobit društva, promijenila sam nacionalni fond za dobrotvorne svrhe tako da bude transparentniji. Osnovala sam predsjednički trust fond da bi inspirisala najranjivije u društvu da ponovo izgrade živote za sebe i porodice.
Bonus video:
