30 GODINA VEBA

Je li internet "čudovište" koje je izmaklo kontroli?

2597 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Prije trideset godina u martu mladi britanski softverski inženjer koji je radio u slavnoj naučnoj laboratoriji blizu Ženeve smislio je sistem kojim će naučnici među sobom dijeliti informacije. I promijenio čovječanstvo

Tim Berners-Li, otac World Wide Weba, danas, međutim, upozorava da su njegov izum "oteli pokvarenjaci" te da bi to moglo dovesti do njegovog uništenja.

Njegova stari kancelarija u CERN-u ne razlikuje se od ostalih u dugom hodniku glavne zgrade. Jedina naznaka da se tamo stvarala istorija mala je komemorativna ploča pored imena Berners-Lija.

'Mnogo je radio', rekao je Fransoa Flakiger, koji je došao na čelo tima za razvoj veba nakon odlaska Berners-Lija na jednako slavni Tehnološki institut Masačusetsa (MIT) 1994.

'Svjetla su u njegovoj kancelariji uvijek bila upaljena', rekao je Flakiger za AFP.

Berners-Li bio je zadužen za interni imenik CERN-a, ali su ga zanimali načini na koje bi se omogućilo hiljadama naučnika širom svijeta koji su sarađivali s evropskom istraživačko laboratorijom da lakše dijele informacije o svom radu.

Njegova vizija "decentraliziranog sistema za upravljanje informacijama" ubrzo je iznjedrila veb.

Primitivni oblici interneta - mreže koja povezuje računare - postojali su i ranije, ali je tek World Wide Web omogućio da se veb stranicama pristupa pomoću pretraživača i da se čuvaju.

'Vrlo rano imali smo osjećaj da se stvara istorija', kazao je Flakiger.

Godine 1990. timu se pridružio belgijski naučnik Robert Kailau kako bi pomogao promociju izuma, koji je koristio programski jezik HTML za izradu veb stranica.

Zajedno su napravili hipertekstni prenosni protokol ili HTTP, koji je korisnicima omogućio pristup izvorima klikanjem na poveznice, i veb adrese, odnosno URL-ove.

Krajem 90-ih godina Berners-Li pustio u pogon prvi server za pretragu mreže.

Preglednik je i izvan CERN-a stavljen u upotrebu početkom 1991. godine, prvo u drugim istraživačkim institucijama, a kasnije je otvoren i za javnost.

Flakiger, koji je sada u penziji, rekao je da je veb jedan od najvećih izuma 20. vijeka.

No i on se požalio na 'zlostavljanje na internetu, lažne vijesti i masovnu histeriju' koji su sada u punom zamahu. Jednako vrijedi i za prijetnje privatnosti korinika.

'Treba se zapitati jesmo li na kraju stvorili čudovište koje je potpuno izvan kontrole.'

Berners-Li je pokrenuo vlastitu kampanju kako bi 'spasio veb'.

Na Web samitu u Lisabonu u novembru prošle godine pozvao je na novi 'Ugovor za Web', temeljen na pristupu za sve i na temeljnom pravu na privatnost.

'Web su oteli pokvarenjaci i trolovi koji su ga koristili za manipulisanje ljudima širom svijeta', upozorio je Berners-Li u komentaru za New York Times u decembru navodeći prijetnje s kojima su korisnici suočeni: počevši od dark veba, do kibernetičkog kriminala, lažnih vijesti i krađe ličnih podataka.

U januaru je pozvao globalne elite na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u Davosu da se pridruže borbi protiv 'polarizacije' online rasprava.