nema mjesta govoru mržnje

Tviter i Jutjub će uklanjati sadržaje u kojima se negira genocid u Srebrenici

„Imamo jasnu i uspostavljenu politiku u vezi sa govorom mržnje, a koja zabranjuje sadržaje koji minimiziraju ili negiraju dobro dokumentovane, nasilne događaje, uključujući i genocid u Srebrenici", navodi se u odgovoru portparola Jutjuba

11862 pregleda 1699 reakcija 21 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Kompanije Tviter (Twitter) i Gugl (Google) poručile su, u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), da imaju namjeru da sa svojih društvenih platformi uklanjaju sadržaje u kojima se negira genocid u Srebrenici.

Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) nedavno je uputio zahtjev tehnološkim gigantima Tviter i Jutjub (YouTube) da zabrane negiranje genocida u Srebrenici na svojim platformama.

Direktor kanadskog Instituta Emir Ramić za RSE kaže da IGK vodi evidenciju o sadržajima na društvenim mrežama i da najviše objava u kojima se vrijeđaju srebreničke žrtve dolazi iz Srbije, ali da ih ima i iz Rusije, Francuske i drugih država.

IGK još nije dobio odgovore na zahtjev koji je 30. jula 2021. uputio tim društvenim mrežama, ali Ramić se, kaže, nada pozitivnom odgovoru “jer su obje socijalne mreže već ranije uklanjale neke sadržaje koji zadiru u mržnju prema drugom i drugačijem i koji vrijeđaju žrtve holokausta, i u pojedinacnim slucajevima i žrtve genocida u Srebrenici”.

Tviter i Gugl: Nema mjesta govoru mržnje

Kompanije Tviter i Jutjub u vezi sa zahtjevom Instituta za istraživanje genocida za RSE kažu da imaju jasno ustanovljenu politiku koja “sankcioniše svaki govor mržnje”.

U odgovoru Gugla, pod čijim okriljem je video platforma Jutjub, kažu da će uklanjati sve sadržaje koji krše već ustanovljena pravila kompanije o širenju govora mržnje.

„Imamo jasnu i uspostavljenu politiku u vezi sa govorom mržnje, a koja zabranjuje sadržaje koji minimiziraju ili negiraju dobro dokumentovane, nasilne događaje, uključujući i genocid u Srebrenici. Ako se utvrdi da sadržaj krši ove smjernice, mi ćemo ga ukloniti“, navodi se u odgovoru portparola Jutjuba za RSE.

Slično poručuju i iz Tvitera. Prema riječima portparola te društvene mreže, govoru i porukama mreže “nema apsolutno nikakvog mjesta na Tviteru”.

“Naša Politika mržnje zabranjuje širok spektar ponašanja. To uključuje targetiranje pojedinaca sa uvrjedljivim namjerama, pozivanje na nasilne događaje, vrstu nasilja gdje su zaštićene kategorije ljudi bile žrtve ili gdje se pokušava poricanje odnosno minimiziranje takvih događaja. Takođe, imamo snažnu politiku u slučajevima glorifikovanja politike nasilja i preduzimamo mjere protiv takvog sadržaja i ponašanja koji pokušavaju da veličaju ili hvale nasilje i genocid", navodi se u dopisu portparola Tvitera RSE.

U toj kompaniji podsjećaju da je Tviter nedavno potpisao i dokument sa sa Kanadskim centrom za izraelska i jevrejska u kome se obavezao na zaustavljanje širenja mržnje prema Jevrejima putem svoje platforme. Isti tokument potpisale su i druge vodeće kompanije među kojima su Google i Facebook.

Najviše sadržaja dolazi iz Srbije

Emir Ramić kaže da njegov Institut za istraživanje genocida vodi svoju evidenciju o sadržajima na društvenim mrežama koji negiraju genocid u Srebrenici.

“Najviše negacija genocida dolazi iz Srbije, zatim iz (bh) entiteta Republika Srpska, Rusije, Francuske”, kaže Ramić i dodaje da sistematskog, organizovanog negiranja genocida ima i u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Kanadi.

“Mi smo u Kanadi imali peticiju Kanadskog parlamenta kojom smo tražili krivično sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi. Peticiju je potpisalo više hiljada Kanađana , a sponzor peticije je bio član Kanadskog parlamenta Brian Masse” objašnjava Ramić za RSE.

U odgovoru kanadske Vlade na peticiju koju je 2019. pokrenuo Insitut, poručeno je da Kanada snažno osuđuje genocid u Srebrenici. Ujedno se podsjeća da je to uradila i kroz svoje institucije.

“U 2010. godini Parlament je jednoglasno usvojio Rezoluciju M416 koja događaje u Srebrenici priznaje kao genocid. Iste godine, Donji dom Parlamenta je takođe jednoglasno usvojio predlog kojim se 11. jul priznaje kao Dan sećanja na Srebrenicu. Ovaj čin priznanja odražava duboku tugu koju su osećali Kanađani širom zemlje zbog užasnih događaja koji su se zbili i on će obezbijediti da ti događaji ne budu zaboravljeni”, napisano je u odgovoru kanadske Vlade Institutu 2019.

Što se tiče objava iz država poput Rusije, Francuske i u, kako kaže Ramić, nešto manjoj mjeri Austrije, Holandije, Belgije i Engleske uglavnom radi o pojedincima.

Ukoliko se na društvenim mrežama pretražuju sadržaji po ključnoj riječi “Srebrenica”, vrlo često će se, pored činjenica o genocidu jula 1995. kada su snage Vojske Republike Srpske ubile više od 8.000 Bošnjaka, može prikazati obilje sadržaja u kojima se negira ovaj zločin, ponižavaju žrtave i veličaju osuđeni ratni zločinci.

Objave na Fejsbuku

U Srbiji pored individualnih objava često se mogu pronaći stranice grupa koje, uz promovisanje nacionalističke politike, objavljuju sadržaje o negiranju genocida u Srebrenici. Takvih grupa ima i na Fejsbuku.

Toj kompaniji u oktobru 2020. već se obraćao kanadski Institut. Ramić kaže da je i ta društvena mreža podsjetila da već ima politiku zabrane hvaljenja zločina iz mržnje, masovnih ubistava, ismijavanja žrtava i promociju zločinaca.

Institut je i tom prilikom zahtijevao da Fejsbuk “na isti način tretira i genocid u Srebrenici i zabrani njegovo negiranje kao sto je to uradila sa holokaustom.

“Oni su (Facebook, prim red) naglasili kako već imaju politiku zabrane hvaljenja zločina iz mržnje, masovnih ubistava, ismijavanje žrtava i promociju organizacija i pojedinaca koji ih čine. Po toj osnovi Facebook može uklanjati sa svoje platforme svako negiranje genocida u Srebrenici i veličanje osuđenih ratnih zločinaca”, objašnjava Ramić i dodaje da se to već dešavalo u nekoliko navrata.

“IGK smatra pozitivnim što Fejsbuk poricanje holokausta i genocida tretira kao govor mržnje i nadamo se da će u budućnosti još više uklanjati sa svoje platforme negiranje genocida u Srebrenici”, dodaje Ramić.

Ta društvena mreža, poput Tvitera i Jutjuba, odnosno Gugla takođe ima svoju politiku ophođenja prema objavama koje promovišu govor mržnje i na osnovu koje uklanjaju neprimjerene sadržaje.

Iz kompanije Fejsbuk nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome koliko je ta društvena mreža do sada registrovala i uklonila sporne sadržaje.

Zločin u Srebrenici jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.

Za te je zločine do sada osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora. Među osuđenima su Radovan Karadžić, prvi predsednik bh. entiteta Republika Srpska i glavni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.

Kako je u praksi?

Društvene mreže se već izvjesno vrijeme suočavaju sa problemom kontrole sadržaja u kojima se poriču svim pravnim i istorijskim činjenicama dokazani zločini. Takvi primjeri su brojni i kada je riječ o holokaustu i širenju antisemitizma.

Uprkos poslovnim politikama ovakve objave nije lako kontrolisati, pokazao je posljednji izveštaj britansko-američke neprofitne oorganizacije Centra za borbu protiv mržnje u digitalnom prostoru (CCDH).

Nakon monitoringa tokom šest nedjelja u maju i junu 2021, CCDH je u svom izveštaju zaključio da tehnološki giganti nisu uspjeli da djeluju na prijave korisnika o antisemitizmu.

Prateći pet najvećih društvenih mreža – Fejsbuk, Tviter, Instagram, Jutjub I TikTok, CCDH navodi da one nisu reagovale na 84 posto objava koje su širile mržnju prema Jevrejima, a bile su prijavljene putem zvaničnih sistema za pritužbe. Od 714 objava koje su vrlo jasno narušavale politiku platforme u vezi s antisemitizmom i generalno govorom mržnje, tek manje od jedne šestine bilo je uklonjeno ili su profili izbrisani nakon što je na njih skrenuta pažnja.

Rješenje nije samo u politici društvenih mreža

Emir Ramić smatra da kampanja protiv mržnje i negiranja holokausta i genocida ne bi trebalo da ide samo preko platformi društvenih mreža. Objašnjava da bi Vlade svih država preko svog pravosuđa trebalo da uvedu zakone koji regulišu ovu temu na društvenim mrežama.

“Neke su zemlje, poput Njemačke, već usvojile zakone kojima se pooštrava pravilo o tome kako se platforme društvenih medija moraju suprotstaviti govoru mržnje na mreži i drugim ilegalnim sadržajima. Neke zemlje takođe zabranjuju poricanje genocida, online ili offline”, kaže Ramić.

Neke države takođe zabranjuju poricanje genocida, onlajn ili oflajn, podsjeća Ramić.

Odluku o uvođenju zabrane negiranja genocida i ratnih zločina nedavno je donio i, sada bivši, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Incko. Ova zabrana uvedena je u Krivični zakon BiH.

Sa druge strane, vlasti u Srbiji i bh entitetu Republika Srpska, i pored međunarodnih upozorenja, negiraju genocid u Srebrenici.RADIO SLOBODNA EVROPA