ovaj “nevjerovatan” sistem zahtijeva dosta vježbe

Paralizovani čovjek sa čipom u mozgu postavio objavu na Tviteru - svojim mislima

Šezdeset dvogodišnji Australijanac sa dijagnozom amiotrofične lateralne skleroze - bolesti koja uzrokuje paralizu - sada je u stanju da komunicira sa drugima

3962 pregleda 1 komentar(a)
Foto: Syinchron.com
Foto: Syinchron.com

Kompanija koja proizvodi i ugrađuje neuronski kompjuterski interfejs u mozak kaže da je pacijent sa bolešću nervnog sistema zbog koje je ostao nepokretan mogao da podeli objavu na društvenim mrežama samo svojim mislima.

Šezdeset dvogodišnji Australijanac sa dijagnozom amiotrofične lateralne skleroze - bolesti koja uzrokuje paralizu - sada je u stanju da komunicira mislima sa drugima, bez bilo kakve mišićne aktivnosti, objavili su iz kompanije “Sinhron” (Synchron) koja proizvodi i ugrađuje te neuronske čipove.

”Ne treba pritiskati tastaturu ili davati glasovne komande. Napisao sam ovaj tvit samo svojim mislima”, stoji u objavi na Tviteru koju je, kako tvrde u kompaniji, Filip O’Kif napisao i objavio na nalogu izvršnog direktora “Sinhrona” Tomasa Okslija.

Objava je napisana bežično, O’Kifovovim mislima. Poslije progresivne paralize izazvane amiotrofičnom lateralnom sklerozom, prošle godine mu je na mozgu ugrađen neuronski kompjuterski interfejs “Stentrode”. Implantat “dizajniran da pacijentima omogući bežičnu kontrolu digitalnih uređaja samo mislima” ugrađen je kroz vratne vene kako bi se izbjeglo otvaranje lobanje.

”Sada samo svojim mislima o tome gdje na računaru želim da kliknem, mogu da šaljem elektronsku poštu, proverim račun u banci, kupujem onlajn i šaljem poruke u svijet preko Tvitera”, prenose iz kompanije O’Kifove riječi - ili misli.

Pacijent je naveo i da ovaj “nevjerovatan” sistem zahtijeva dosta vježbe, kao na primjer učenje da vozite bicikl, “ali kad jednom krene, postaje vam sasvim prirodno”.

Uprkos progresivnoj paralizi, Filip O’Kif je sada u stanju da samostalno obavlja niz aktivnosti i ponovo komunicira i poveže se sa spoljnim svijetom, tvrde u “Sinhronu”, i dodaju da se i dalje radi na unapređenju njihovog neuronskog kompjuterskog interfejsa kliničkim ispitivanjima na ljudima.