U posljednjih nekoliko godina, korisnici interneta i društvenih mreža vjerovatno su naišli na video snimke "uličnih intervjua", u kojima kreatori sadržaja postavljaju bezbrižna, duhovita ili pitanja slučajnim prolaznicima koja podstiču na razmišljanje. Da li ste vidjeli novi video u kojem se rade intervjui sa ljudima iz Srednjeg vijeka o njihovim svakodnevnim životima?
Prikazali smo ovaj video ljudima u Podgorici i pitali ih šta misle o njemu. Podgoričanka Antonella Balić, prokomentarisala je:
„Prepoznala bih da je [video] AI generisan. Dobar je za crtaće, filmove, zabavu. Ali ako je za stvarne ljude, govore i slično, može biti kontroverzno.“
Kako se vi osjećate nakon gledanja tog videa? Da li vam je bio smiješan? Jer zaista jeste. Međutim, postoji i mračnija strana ovakvog sadržaja. Sa rastom broja video snimaka koje generiše AI, neki ljudi počinju da imitiraju ljekare i medicinske stručnjake da bi promovisali neregistrovane ili lažne zdravstvene proizvode, predstavljaju stvarne ljude u vezi sa aktuelnim političkim događajima, šire lažne video snimke političara i svjetskih lidera u kojima ih uključuju u neprikladne, nezakonite ili kontroverzne radnje — i još mnogo primjera. A sve se to dešava širom Zapadnog Balkana.
Na primjer, u Albaniji je organizacija za provjeru činjenica Faktoje analizirala video koji prikazuje nemoguće veliku zmiju kako pliva po površini velike rijeke, snimljenu iz helikoptera. Dok bi se neki mogli nasmijati, drugi bi se mogli ozbiljno uplašiti. Ipak, kako pokazuju faktčekeri iz Faktoje – video je lažan.
U Sjevernoj Makedoniji, neko je iskoristio pravi snimak poznatog ljekara Žana Mitreva i napravio dipfejk u kojem on navodno promoviše biljni čaj koji je zabranjen u toj zemlji. Kako se navodi u izvještaju organizacije Truthmeter, video je lažan. Možete ga pogledati ovdje:
Jedan član srpskog parlamenta objavio je na mreži X AI-generisanu fotografiju na kojoj studenti demonstranti na putu ka Strazburu jedu ispod hrvatske zastave. Očigledno je da je fotografija generisana vještačkom inteligencijom, utvrdila je organizacija Raskrinkavanje.
Problemi sa praćenjem i arhiviranjem sadržaja koji stvara AI
Video snimci i slike generisane pomoću AI često se brzo brišu, što otežava rad provjerivačima činjenica da ih arhiviraju kao dokaze. Ova kratkotrajnost, zajedno sa brzim ponovnim objavljivanjem u izmijenjenim oblicima, otežava sistematsko praćenje i omogućava širenje dezinformacija na više platformi bez odgovornosti, povećavajući njihovu vidljivost prije nego što ih iko provjeri.
Nina Đuranović, faktčeker iz Crne Gore (Raskrinkavanje.me), rekla je da je u eri kada je granica između iskaza stvarnih ljudi i mašinski generisanog sadržaja sve zamagljenija, sposobnost da se prepozna lažni materijal postala ključna za očuvanje autonomije ljudske misli i integriteta donošenja informisanih odluka.
"Kako algoritmi sve više utiču na javni diskurs, neodgovorno korišćenje AI tehnologija predstavlja ozbiljan rizik — od podmuklog širenja dezinformacija do postepenog podrivanja demokratskih principa.“
Dodala je da konkretni primjeri, kao što su oni koje dokumentuje organizacija u kojoj radi, potvrđuju tu zabrinutost: kada prosječan korisnik interneta naiđe na video koji navodno prikazuje ruske avione koje su uništile ukrajinske snage, snimak broda koji tobože ispušta otpad u more, ili sliku svjetskih lidera kako se ponašaju na neuvjerljivo fizički pretjeran način — njegovo shvatanje stvarnosti može biti suptilno, ali značajno iskrivljeno, što oblikuje mišljenje i učvršćuje lažne narative.
Važnost prepoznavanja AI sadržaja
Sličnu poruku prenosi i Hyrije Mehmeti, faktčeker sa Kosova (Hibrid.info), koja je objasnila zašto je važno prepoznati sadržaj generisan AI-em:
„To je ključno za očuvanje povjerenja, transparentnosti i odgovornosti u digitalnoj komunikaciji. Kako alati bazirani na AI postaju sve napredniji, razlikovanje sadržaja koji je stvorio čovjek od onog koji je stvorila mašina pomaže publici da kritički procijeni izvor, namjeru i vjerodostojnost informacija.“
Navela je i posljedice korišćenja AI-generisanog sadržaja bez jasnog navođenja: širenje dezinformacija, gubitak povjerenja javnosti u medije i institucije, potencijalna manipulacija javnim mnjenjem.
„Osim toga, u akademskim i novinarskim kontekstima, to takođe otvara etička pitanja u vezi s autorstvom, originalnošću i intelektualnom iskrenošću.“, dodaje Mehmeti.
Digitalna pismenost u eri AI
Medijska i digitalna pismenost važnija su nego ikada jer AI modeli postaju sve sofisticiraniji i teži za razlikovanje od autentičnog sadržaja golim okom. Ako je lažni sadržaj gotovo nemoguće otkriti, zlonamjerni akteri mogu ga zloupotrijebiti za svoje ciljeve — potencijalno potkopavajući političke procese pa čak i prijeteći temeljima demokratije.
Da bismo se zaštitili od dezinformacija koje stvara vještačka inteligencija, moramo ostati oprezni i uvijek dvaput provjeriti sumnjiv sadržaj. Posavjetujte se s prijateljima koji se bolje razumiju u tehnologiju, članovima porodice ili organizacijama za provjeru činjenica — a komentare ispod objava koristite kao dodatni kontekst. Prije nego što nešto podijelite, zastanite i provjerite: provjerite prije dijeljenja kako biste pomogli da se zaustavi širenje lažnih vijesti.
Tekst je nastao na radionici Content Lab u Podgorici održanoj u junu, u sklopu kampanje o medijskoj pismenosti „Facts Come First“ pod okriljem DG ENEST WeBalkans inicijative.
Bonus video:
