Već mjesec dana Bosiljka, koja ima 84 godine, koristi ChatGPT.
"Oduševljena sam da dobijam tako brze odgovore, opširne, detaljne i jasne. Čak sam i prijateljicama preporučila da ga koriste", riječi su Bosiljke.
Pitanja su obično vezana za zdravlje i preporuke u skladu sa njenim godinama.
"Onda sam ga pitala o knjizi za koju sam imala preporuku, da li je preporučuje, da vidim vrijedi li potrošiti vrijeme na nju. Nakon njegovog veoma pozitivnog odgovora, ja sam je kupila", dodaje ona.
U vrlo kratkom periodu korištenje aplikacija zasnovanim na vještačkoj inteligenciji (AI) je postalo naša svakodnevnica. Bosiljka nije jedina.
I drugi sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) kažu da aplikaciju koriste svakodnevno, poput gimnazijalke Ane iz Podgorice.
"Koristim ga često, ali mu ne vjerujem do kraja. Znam da griješi i da uzima podatke sa svih strana interneta, pa nije skroz pouzdan", ističe Ana.
Sličnog je stava i Bosiljka koja kaže da ipak možda neki odgovori nisu tačni.
Za Nikolu koji radi u Beogradu u IT polju vještačka inteligencija je jedan od najznačajnijih alata današnjice.
"Međutim kao i svaka tehnologija, može se koristiti i u dobre i u izuzetno loše svrhe. Vjerujem da je ključno kako mi biramo da koristimo AI", kaže Nikola.
Podaci Pew Research centra pokazuju da se recimo u Americi, broj ljudi koji koriste ChatGPT uduplao.
I njegov osnivač Sem Altman kaže da nikada ranije nije vidio ovoliki rast. U maju mjesecu aplikacija je imala 500 miliona aktivnih sedmičnih korisnika.
"I ubrzano raste", rekao je Altman tokom TED razgovora.
No, ubrzan rast aplikacija generativne vještačke inteligencije znači i porast u potrošnji resursa koji su potrebni za njihovo funkcionisanje. Prvenstveno centara za baze podataka, ali i vode i struje.
Istraživanje Vašington posta i Univerziteta u Kaliforniji pokazalo je da bi ChatGPT napisao imejl od 100 riječi potrebna mu je boca vode od pola litra, dok mu je potrebno struje koja bi bila jednaka 14 LED sijalica koje gore sat vremena.
Altman je takođe nedavno rekao da naša ljubaznost "hvala" i "molim te" košta Open AI, matičnu kuću aplikacije, milione dolara.
Vještačka inteligencija nosi izazove i prilike smatra Stefani Henki koja u berlinskoj organizaciji Tactical Tech radi na programima klime i vještačke inteligencije. Ali, nije sve na korisnicima.
Kompanije bi trebale preuzeti više odgovornosti kada su u pitanju klimatski izazovi, vlade bi trebale uvesti regulacije, no i korisnici moraju da shvate kako njihovi upiti pojačavaju potrebu za energijom.
"Svaki put kada koristimo ChatGPT ili bilo koji drugi sličan model, dođemo u situaciju u kojoj postavljamo puno veći zahtjev na potrošnju struje nego što bismo to učinili korištenjem pretraživača", pojašnjava Henki. Dodaje i da postoje kalkulacije koje pokazuju da upit vještačkoj inteligenciji potroši pet puta više od običnog Gugl pretraživača.
"To ne zvuči mnogo, ali naravno kada ga milion ljudi koristi nekoliko puta na dan to dovede do tačke da postane veliki problem."
Konkretnije, ono što pravi problem za životnu sredinu, su centri za baze podataka.
"Oni su gladni za energijom i žedni za vodom", pojašnjava Henki. "Potrebne su velike količine čiste, hladne vode kako bi centri za baze podataka bili ohlađeni."
U takvom okruženju raste i potreba za energijom, što dovodi kompanije do toga da kupuju više obnovljive energije, ali isto tako traže alternative u nuklearnoj energiji.
Nedavni izvještaj Međunarodne agencije za energiju pokazao je da su centri za baze podataka u Americi na korak da budu odgovorni za skoro polovinu rasta potražnje za električnom energijom.
Isti izvještaj navodi da će, da bi se zadovoljila rastuća potreba za električnom energijom, koristiti razni izvori, ali će obnovljivi izvori energije i prirodni plin imati vođstvo zbog cjenovne konkurentnosti i dostupnosti.
Potražnja je tolika, ističe Henki da su kompanije poput Gugla povećale potrošnju za 50 posto uprkos činjenici da su je ranije pokušavali smanjiti jer su imali ciljeve nulte potrošnje energije.
"Ista je stvar kod svih tehnoloških kompanija, to im je problem i naravno kupuju obnovljivu energiju", pojašnjava ona. Takođe, tehnološke kompanije traže i alternative i razmatraju druge izvore poput nuklearne energije.
"Ulažu u nuklearna postrojenja ili ih ponovno otvaraju. Neke od njih potpisuju ugovore do 20 godina. Dakle, očekuju da će problemi biti dugoročni", kaže Henki.
Kompanije i regulatori su svjesni problema, smatra Henki.
Pojašnjava da su zbog mogućeg pritiska na prirodne resurse koji su potrebni populaciji, Holandija i Irska prestale sa razvijanjem centara za baze podataka.
"Iako kompanije eksperimentišu sa inovacijama poput stavljanja centara pod more kako bi ih hladili, potražnja za električnom energijom je značajna, tako da se mora vršiti pritisak na vlade i kompanije da ne odustanu od traženja rješenja", ističe Henki.
"Ne koristite ga za sve"
A ono što korisnici mogu u međuvremenu da učine jeste da obrate pažnju na korištenje.
Način na koji vještačka inteligencija koristi energiju nije mnogo drugačiji od ostalih tehnologija zasnovanih na podacima, ali je mnogo "intenzivniji" i ima veći "skok u energetskoj mreži".
"Nemojte ga koristiti za sve", dodaje Henki.
Osim visoke potrošnje energije druga stvar je što AI nije pretraživač i nema znanje. "Dobićete lažne rezultate i ne možete se osloniti na njega."
Slično kaže i Lejla iz Sarajeva, jedna od sagovornica RSE koja svakodnevno koristi aplikaciju za upite o zdravlju.
"Treba biti jako oprezan upravo zbog toga što odgovara kao da nešto sto posto zna, naročito kad je 'stisnete' da odgovori. Onda pod pritiskom ponudi znalački odgovor", pojašnjava Lejla.
Pitanja privatnosti podataka, tačnost informacija, transparentnost i etika u korištenju alata vještačke inteligencije, ali i šta sve to znači za obrazovanje, radnu snagu, samo su neka od pitanja koja se svakodnevno otvaraju u okviru debate o ulozi vještačke inteligencije u razvoju društva.
Korisnici, smatra Henki, trebaju biti obzirni prema tome kako koriste vještačku inteligenciju, ali sami oni ne mogu učiniti mnogo.
"To je kao kad vam kažu ne kupujte jednokratne šolje za kafu, ne koristite plastične vrećice, ne ostavljajte upaljeno svjetlo, ne letite toliko. Nemojte koristiti toliko podatke od AI. Sve je to ok, ali znamo da to nije problem", kaže Henki i dodaje da pažnja treba biti usmjerena ka donosiocima odluka.
"Mi ne možemo donijeti te odluke i veoma rijetko imamo izbora kad je tehnologija u pitanju jer svime dominira pet, šest glavnih aktera", dodaje ona.
Kao i svaki problem životne sredine postoje stvari koje mi kao pojedinci možemo uraditi da se osjećamo kao odgovorni građani.
"Na kraju dana vlade i kompanije moraju da donesu promjene, jer mi to ne možemo", zaključuje Henki.
I dok čekamo da vidimo da li će vještačka inteligencija postati značajna za društvo kao što su to bili internet ili ajfon, te šta će se desiti sa klimatskim promjenama imajući u vidu sve veće energetske zahtjeve, mi možemo razmisliti o digitalnim tragovima koje kao korisnici svakodnevno ostavljamo. I možda ne koristiti ChatGPT za sve.
Bonus video:
