VIJESTI PRIJE DESET GODINA

Mladi sve bolesniji zbog navika u ishrani

Više od polovine odraslog stanovništva ima neki od oblika gojaznosti
972 pregleda 0 komentar(a)
Vremeplov
Vremeplov

Svako peto dijete u Crnoj Gori, uključujući i adolescente, ima prekomjerenu tjelesnu težinu, a više od pola odraslog stanovništva Crne Gore, većinom između 55. i 64. godine, ima neki od oblika prekomjerne tjelesne mase - preliminarni su rezultati istraživanja zdravlja stanovništva Crne Gore za 2008. godinu, koje je sprovelo Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Institutom za javno zdravlje. Te zabrinjavajuće podatke, koji su dobijeni ispitivanjem više od 700 učenika iz više od 30 crnogorskih škola, specijalista higijene prim dr Ljiljana Žižić objašnjava time da su osnovni uzroci gojaznosti odraslih, djece i adolescenata navike u ishrani, u kojoj su sve zastupljeniji brza hrana i slatkiši, dok se znatno manje unosi voće i povrće, mlijeko, jogurt, mladi sirevi, kao i nedovoljno bavljenje fizičkim aktivnostima.

- Energetska potrošnja i energetski unos moraju biti izjednačeni. Svaki poremećaj dovodi do pothranjenosti ili prekomjerne tjelesne mase, što kasnije uzrokuje pojavu brojnih oboljenja – navodi dr Žižić. Ona ističe da djeca jedu previše bijelog hljeba, obroke zamjenjuju slatkišima, a uz to su nedovoljno fizički aktivni, jer su veći dio dana “vezani za kompjuter ili televizor”, a roditelji ih prevoze do škole.

- Gojaznost nije estetski problem, već faktor rizika za nastajanje hroničnih bolesti. Zato mladi ljudi sve češće obolijevaju od srca, dijabetesa, holesterola, triglicerida i slično – kazala je dr Žižić. Prema njenim riječima, crnogorsko stanovništvo ima veoma loše navike u ishrani, kao što su neredovno uzimanje obroka, posebno preskakanje doručka i uzimanja prvog obroka nakon 12 časova. - Za ručak se preporučuje kuvano jelo, dok večera mora biti lagana i najkasnije do osam časova. Ljudi moraju da shvate da preskakanjem redovnih obroka postižu samo gore rezultate – upozorava dr Žižić. Ona savjetuje konzumiranje što raznovrsnije hrane, odnosno da bar po jedna namirnica od sedam grupa koje čine piramidu ishrane, bude zastupljena na dnevnom jelovniku. - Bazu piramide čine žitarice, prvenstveno integralne, voće i povrće, mlijeko i mliječni proizvodi sa manjim procentom masnoće. Pacijentima savjetujemo konzumiranje pilećeg, telećeg i junećeg mesa i ribe, naročito morske, jer je bogata bjelančevinama i lako svarljiva, a značajan je izvor vitamina A i D, mineranih soli i joda – kazala je dr Žižić.

Ona je objasnila da u ukupnom dnevnom energetskom unosu, slatkiši moraju činiti svega pet odsto, dok je neophodno dnevno pojesti oko 400 grama voća i povrća. Takođe, preporučljivo je unošenje dva do tri litra tečnosti dnevno.

- Kafe su dozvoljene dvije do tri dnevno, osim ukoliko osoba ima određenih zdravstvenih problema, mada sam više pristalica čajeva, i to poznatih domaćih, izbjegavajući ruski, indijski – kazala je dr Žižić. Poseban akcenat, navela je ona, treba staviti na ishranu djece u vrtićima. - Dijetetičari u tim ustanovama, uz našu konsultaciju, planiraju dnevne obroke, koji su prilagođeni zdravom načinu ishrane. Tim jelovnikom, između ostalog, zadovoljava se 90 odsto dnevnih potreba za bjelančevinama djece - kazala je dr Žižić, smatrajući da bi u svakom vrtiću morao sarađivati i dijetetičar.

Ona je dodala da crnogorsko stanovništvo prosječno dnevno unosi do 17 odsto masnoća, što je mnogo, te da se nedovoljno konzumira riba, dok su među povrćem najzastupljeniji pasulj, krompir i kupus, koji su opet sa visokom energetskom vrijednošću. Savjetovalište za pravilnu ishranu, prema njenim riječima, godišnje primi 1800 do 2000 novih pacijenata, koji dolaze zbog gojaznosti, pothranjenosti ili korigovanja ishrane usljed zdravstvenih problema.

- Pregledi se zakazuju najkasnije za nedjelju dana, a obavljaju se od ponedjeljka do četvrtka, od osam časova – kazala je Žižić. Ona je dodala da se na prvi zakazani pregled moraju donijeti uput ljekara opšte prakse i skoro urađeni laboratorijski nalazi, te da dolaskom u Savjetovalište oni ne gube samo trenutno višak kilograma, već stiču korisne navike za dalju ishranu.

- Pacijenti dolaze na kontrolu na 15 ili 21 dan, a nakon postizanja idealne težine na svakih dva, tri mjeseca. Malo njih odustane od terapije, ali je neophodno da stalno vode računa, odnosno da se ne opuste i povrate staru težinu, što se dešava – kaže dr Žižić.

Ona se kategorično protivi “ekspresnim dijetama” bez nadzora ljekara koje mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, kao i korišćenju raznih preparata koji se nude na tržištu i svakodnevno reklamiraju. S druge strane, proizvodi koji su sa smanjenom masnoćom i kalorijskim vrijednostima, označeni kao “lajt”, kako tvrdi Žižić, preporučljivi su za ishranu odraslih osoba, kako preventivno, tako i kod gojaznih, dok bi ih u ishrani djece trebalo izbjegavati.

Više šetnje

Dr Žižić je upozorila da je nakon bogate praznične trpeze proteklih dana , pravo vrijeme da se povede računa o tjelesnoj težini.

- S obzirom na to da smo svi unijeli značajan broj kalorija i masnoće u organizam, preporučljivo je da u narednom periodu povećamo fizičke aktivnosti, mnogo šetamo, znatno povećamo unos voća i povrća, te da se vratimo uobičajenom, svakodnevnom načinu ishrane – navela je dr Žižić.

Preporučujemo za Vas