VLADA ODLUČILA DA LIMITIRA OTPREMNINE I ZARADE ČLANOVI ODBORA DIREKTORA DRŽAVNIH KOMPANIJA

Manje plate partijskim vojnicima u privredi

543 pregleda 0 komentar(a)
Vijesti, Foto: Vijesti
Vijesti, Foto: Vijesti

Vlada Crne Gore zadužila je resorna ministarstva da do kraja februara predlože nove odluke o utvrđivanju naknada za članstvo u odborima direktora u kompanijama koja su u vlasništvu države. Te odluke će, između ostalog, predviđati da članovi borda direktora, koji nijesu zasnovali radni odnos u kompaniji, imaju pravo na naknadu u iznosu jedne prosječne plate u kompaniji, dok će profesionalno angažovani dobijati od dvije do četiri prosječne plate. U kompanijama koje traže i dobijaju određenu pomoć od države, maksimalna zarada člana borda direktora može biti dvije prosječne plate. U većini državnih firmi prosječne plate su ispod 500 eura, odnosno na nivou crnogorskog prosjeka koji je 440 eura. Uglavnom niko od političara koji su zastupljeni u upravama kompanija nije profesionalno angažovan, tako da će svima njima plate biti svedene na radničke, odnosno na jednu prosječnu u firmi. Brojne državne kompanije su u ogromnim dugovima i gubicima, a njihovi rukovodioci, uglavnom partijski kadrovi DPS-a i SDP-a, primaju plate od po nekoliko hiljada eura uz brojne druge benefite. Među takvim firmama su Elektroprivreda, Rudnik uglja, Željeznički prevoz i Infrastruktura, Duvanski kombinat, Luka Bar... Partijskih kadrova sa raznim beneficijama ima i u profitabilnim državnim firmama, koje su takođe “zarobljene” političkim uticajem. Plate i otpremnine nijesu jedini benefiti u privredi. Tu su reprezentacije, službena putovanja, korišćenje automobila, upravljanje nabavkama...

Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović kazao je da je na jučerašnjoj sjednici usvojen Izvještaj o politici nadoknada u preduzećima, sa predlogom mjera za izmjenu zatečenog stabnja. Izvještajem je obuhvaćena analiza u 26 preduzeća u kojima država ima učešće u kapitalu iznad 30 odsto.

- Analiza je pokazala da je u potpunosti poštovana zakonska procedura, kojom je precizirano da isključivo pravo da odlučuju o naknadama odbora direktora imaju skupštine akcionara. Ali, analiza pokazuje da naknade koje se primaju po osnovu članstva u odborima ne korespondiraju sa stanjem u tim preduzećima - objasnio je Lazović.

Vlada je zaključila da su pogrešno tumačene odluke o naknadama članova odbora direktora nakon isteka mandata ili sporazumnog raskida radnog odnosa(otpremnine).

Lazović je rekao da je Vlada spremna da se do kraja obračuna sa tom politikom i stavi tačku na tu praksu.

Kako Vlade ne bi novi rješenjima destimulisala pojedince da prelaze u privatne kompanije, predloženo je da se u onim državnim kompanijama koje uspješno posluju i zarađuju, članovima borda direktora daju bonusi u visini od četiri do 12 prosječnih zarada u tim firmama.

- Odlučeno je i da se zaduže članovi odobra direktora u privrednim društvima u kojima država ima većinsko učešće, da iniciraju zakazivanje vanrednih skupština akcionara koje se moraju održati najkasnije do kraja marta, na kojima će predložiti stavljanje van snage postojećih odluka o naknadama i drugih privilegija, a posebno odredbi koje se odnose na otpremnine – rekao je Lazović.

- Vlada je zadužila svoje predstavnike da u onim preduzećima u kojima država ima manjinski kapital, inciraju izmjene odluke o politici naknada sa posebnim akcentom na naknade za prestanak funkcija, i da o tome obavijeste Vladu. A u onim preduzećima gdje država ima većinsko vlasništvo, da na prvoj narednoj sjednici preispitaju članstvo u odboru direktora u skladu sa Zakonom o privrednim drustvima. Svim ministarstvima je naloženo da utvrde mehanizme koji će obezbijediti sprovođenje Vladine politike u toj oblasti, zaštitu njenih interesa i kontrolu njenih članova u odobrima direktora. Vodili smo računa i o onome što je bilo ranije, tako da će inspekcijske službe do 15. marta utvrditi zakonitost donijetih odluka u dosadašnjim postupcima – dodao je potpredsjednik Vlade.

Radna grupa koja je sačinila Izvještaj o politici nadoknada u državnim firmama još nije završila posao, pa će, prema riječima Lazovića, podatke dopuniti o primanjima u regulatornim agencijama i javnim ustanovama, i nakon sljedeće sjednice Vlade objediniti dva izvještaja i postaviti na sajtu.

Inspekcije će da rade

Potpredsjednik Vlade Lazović je, na pitanje da li su bivši članovi Odbora direktora Željeznice vratili otpremnine, i šta je bilo sa bonusima koje je sebi isplatio menadžment EPCG, kazao da novinari dobro znaju ko je vratio novac.

- Svi oni koji su vratili otpremnine, budite sigurni da to nijesu izbjegavali da saopšte javnosti. Prema tome, svi vi znate ko je, a ko nije, vratio otpremnine, i zato smo inicirali da inspekcijske službe počnu sa svojim poslom. A, što se tiče EPCG znate da su ostvarili napretke u pogledu optimizacije kompanije i da je došlo do nekih rezultata. I to će biti predmet preispitivanja - zaključio je Lazović.

Pojedini bivši članovi uprave Željeznice, koja je sada podijeljena na Prevoz i Infrastrukturu, dobili su otpremnine od 100 do 180 hiljada eura, iako je kompanija jedan od najvećih dužnika i gubitaša u Crnoj Gori.

Lukšić očekuje da će Prva banka uskoro vratiti dio kredita

Vlada je juče usvojila i Izvještaj o angažovanim sredstvima za podršku bankarskom sektoru u prethodnoj godini, i izvještaj o stanju duga na kraju 2008. Potpredsjednik Vlade i ministar finansija Igor Lukšić kazao je da je kroz podršku bankarskom sektoru Vlada imala tri vrste aktivnosti.

- Prva je prijevremeni otkup duga i po tom osnovu Vlada je dootkupila raznih obaveza prema bankama u iznosu od 27,5 miliona eura. To su obaveze za investicije koje je trebalo da se realizuju kroz izvođačke kredite, a značajna stavka je i isplata otpremnina za radnike Oboda. Druga grupa prijevremenog otkupa je za realizaciju Strategije restrukturiranja Željeznice i po tom osnovu otkupili smo dug od 14,2 miliona eura. Na kraju, treća kategorija je kreditna podrška Prvoj banci od 44 miliona - rekao je Lukšić, dodajući da je novac za sve te aktivnosti obezbijeđen iz budžetskog suficita.

Državni dug na kraju prošle godine iznosio je 26,8 odsto bruto društvenog proizvoda), od čega je spoljni 481,7 miliona (14,4 odsto) a unutrašnji 413 miliona (12,4 odsto).

- U unutrašnji dug su ušle i obaveze za isplatu zaostalih penzija. Procijenili smo da će ćemo ovu godini realno završiti sa nivom duga od 32 odsto BDP-a, jer će rasti unutrašnji dug usljed obaveza po osnvu restitucije i stare štednje. Za inostrani dug preuzećemo dugove Željeznice u cilju finalizacije restrukturiranja – rekao je Lukšić, dodajući da je ukupni dug tog preduzeća 115 miliona eura.

Lukšić je kazao da Vlada očekuje da će Prva banka uskoro vratiti dio kredita od 44 miliona, da bi Vlada mogla da obobri produžetak roka za vraćanje za nova tri mjeseca. Potpredsjednik Vlade je ocijenio da član Državne revizorske institucije Dragiša Pešić nije bio u pravo kao da je izjavio da je Fond PIO na berzi izgubio 40 miliona eura.

- Logika Pešića nije dobra jer je to proces tržišne kapitalizacije. Akcije Fonda dijele sudbinu svih drugih preduzeća. Po toj logici bi Vlada izgubila 500 miliona, jer su akcije EPCG pale sa devet na 1,5 eura – rekao je Lukšić.

Brojne državne kompanije su u ogromnim dugovima i gubicima, a njihovi rukovodioci, uglavnom funkcioneri DPS-a i SDP-a, primaju plate od po nekoliko hiljada eura uz brojne druge benefite. Među takvim firmama su Elektroprivreda, Rudnik uglja, Željeznički prevoz i Infrastruktura, Duvanski kombinat, Luka Bar... Vlada odlučila da članovi borda direktora, koji nijesu zasnovali radni odnos u kompaniji, imaju pravo na naknadu u iznosu jedne prosječne plate u kompaniji, dok će profesionalno angažovani dobijati od dvije do četiri prosječne plate. U kompanijama koje traže i dobijaju određenu pomoć od države, maksimalna zarada člana borda može biti dvije prosječne plate

Preporučujemo za Vas