STEJT DEPARTMENT OCIJENIO DA VLASTI GENERALNO POŠTUJU LJUDSKA PRAVA

Brojni problemi i dalje ostaju

“Među tim problemima su policijsko maltretiranje osumnjičenih u pritvoru, zatvorski uslovi ispod standarda, zloupotreba i arbitrarnost hapšenja, policijska nekažnjivost...."
481 pregleda 0 komentar(a)
Vijesti prije deset godina, Foto: Arhiva Vijesti
Vijesti prije deset godina, Foto: Arhiva Vijesti

Iako su crnogorske vlasti tokom 2008. generalno poštovale ljudska prava svojih građana, brojni problemi i dalje uporno opstaju, ocijenilo je američko ministarstvo spoljnih poslova u redovnom godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu, koji je juče u Vašingtonu predstavila državna sekretarka Hilari Klinton.

“Među tim problemima su policijsko maltretiranje osumnjičenih u pritvoru, zatvorski uslovi ispod standarda, zloupotreba i arbitrarnost hapšenja, policijska nekažnjivost, dugotrajan pritvor prije suđenja, kašnjenje i neefikasna suđenja, raširena percepciju korupcije u policiji i pravosuđu, progon novinara, diskriminacija nad velikim brojem interno raseljenih osoba, diskriminacija nad ženama, trgovina ljudima i diskriminaciju nad etničkim manjinama, posebno Romima”, navodi se u posebnom izvještaju Stejt departmenta za Crnu Goru.

U odjeljku “Korupcija vlasti i transparentnost”, Stejt department konstatuje da vlasti nijesu dosljedno primjenjivale zakonske odredbe o krivičnim kaznama za korupciju državnih zvaničnika, kao i da postoji “raširena percepcija korupcije, posebno u izvršnoj i sudskoj vlasti”.

Konstatujući vladine statističke podatke o 663 krivične prijave za korupciju u prvoj polovini godine a samo 37 presuda, u izvještaju se navodi da lokalne NVO, mediji i političke partije optužuju vlasti da nijesu preduzele dovoljne mjere protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Kao i prethodnih godina, bilo je izvještaja o oklijevanju vlasti da djeluje u odgovoru na optužbe za korupciju. Brojne su optužbe za korupciju u privatizaciji državne imovine. Posmatrači su konstatovali da nedostatak transparentnosti sprečava građane da ocijene validnost ovih optužbi”, kaže se u izvještaju, uz konstataciju da su vlasti saopštile da su odgovorile na svih 83 zahtjeva za informacijama o privatizaciji.

Stejt Department navodi da su vlada i druge državne institucije ignorisale preporuku komisije za utvrđivanje konflikta interesa da otpusti zvaničnike koji nijesu prijavili prihode i imovinu.

Iako je krajem godine usvojen novi zakon o suzbijanju konflikta interesa “nekim javnim zvaničnicima je i dalje dozvoljeno da budu u upravnim odborima državnih kompanija ili rade u naučnim, humanitarnim ili sportskim asocijacijama”, navodi se u izvještaju.

Konstatuju se i optužbe Pokreta za promjene na račun tadašnjeg državnog tužioca Vesne Medenice da donosi selektivne odluke, zato što nije optužila direktora policije Veselina Veljovića za sklapanje ugovora o prodaji državne zemlje i gradnji novog sjedišta policije sa kompanijom “Čelebić” bez javnog tendera, nepostupanje po žalbi tužioca iz 2007. na oslobađajuću presudu dvojici zvaničnika za kršenje tenderske procedure u privatizaciji “Jugopetrola” 2002, kao i 54-procentno povećanje broja žalbi Komisiji za kontrolu za javne nabavke na odluke o tenderima, naročito onih velike vrijednosti, u odnosu na 2007.

”Policijska korupcija i neprimjeren uticaj vlasti na ponašanje policije i dalje su problem; malo, tijesno povezano društvo obeshrabruje prijavljivanje korupcije i olakšava kriminalcima pristup policijskim zvaničnicima. Unutrašnja kontrola MUP-a preduzela je disciplinske mjere kako bi riješila ove probleme”, kaže se u izvještaju.

Navodi se da ustav i zakon zabranjuju mučenje i drugi okrutni, nehuman ili ponižavajući tretman ili kažnjavanje ali da policija ponekad tuče i zlostavlja osumnjičene koji su uhapšeni ili zadržani radi ispitivanja.

Stejt department konstatuje pravni status prijava, istraga, optužnica i suđenja u slučajevima policijskog maltretiranja Aleksandra Pejanovića, Nenada Ivezića, Milenka Pejanovića, maloljetnog R.M, Predraga Đukića, Ivana Abramovića, pokojnog Pjetra Siništaja, kao i navode medija da se preispituju dokazi u istrazi protiv Milana Vujanovića, šefa podgoričke policije 2005, osumnjičenog da je specijalcima naredio masovno prebijanje pritvorenika u Spužu.

U izvještaju se citira komesar za ljudska prava Savjeta Evrope da "krivični postupci protiv policajaca zbog iznuđivanja dokaza, zlostavljanja, mučenja ili zloupotrebe položaja dešavaju relativno rijetko i ne sprovode se efikasno. Presude se izriču u malom broju slučajeva, koje prate samo ukori, uslovne presude i novčane kazne". Konstatuje se da je u prvih devet mjeseci 2008. otpušteno četvoro policajaca a 20 novčano kažnjeno zbog zloupotrebe položaja ili prekoračenja ovlašćenja.

”Dugo kašnjenje suđenja, kombinovano sa teškoćama u ispunjavanju uslova za kauciju, često dovode do dugotrajnog pritvora prije suđenja. Zakon zabranjuje pretjerano kašnjenje vlasti u podnošenju krivičnih prijava protiv osumnjičenih i u otvaranju istraga. Međutim, ovakva kašnjenja redovno se dešavaju. Zbog neefikasnosti sudova, slučajevi često pretjerano dugo čekaju na suđenje, bez ikakvog očiglednog razloga, a sama suđenja se često prekidaju. Pritvorenici u prosjeku čine polovinu zatvorske populacije. Procjenjuje se da pritvor traje manje od jedne godine u 90 odsto slučajeva. U septembru je bilo 409 osuđenih zatvorenika i oko 500 pritvorenika”, navodi se u izvještaju.

Stejt Department navodi i slučajeve optužnica i istraga za Kaluđerski Laz, Morinj, Bukovicu i deportaciju Muslimana. “Privatno vozilo Slobodana Pejovića, bivšeg policijskog inspektora u Herceg Novom i svjedoka u slučaju (deportacije Muslimana) demolirano je 18. novembra. Počinioci nijesu pronađeni”, stoji u izvještaju.

Konstatuje se i da je narušavanje privatnosti, porodice, doma i prepiske zabranjeno, da vlasti to generalno poštuju i da ANB treba odobrenje za prisluškivanje. “Međutim, neki posmatrači vjeruju da vlasti selektivno koriste prisluškivanje i praćenje opozicionih partija i drugih grupa bez odobrenja suda. Mnogi pojedinci i organizacije funkcionišu pod pretpostavkom da jesu ili bi mogli biti praćeni i prisluškivani”, stoji u izvještaju.

I prava manjina se generalno poštuju u praksi, ali su Romi neravnopravni u pristupu socijalnoj zaštiti i društvo ih diskriminiše. “Lideri etničkih Albanaca i muslimana žale se da nijesu dovoljno zastupljeni u strukturama vlasti. Srpski lideri se žale na diskriminaciju i nedostatak ekonomskih mogućnosti”, piše u izvještaju.

Konstatuje se i da minimalna mjesečna zarada od 55 eura ne obezbjeđuje pristojan standard radniku i njegovoj porodici, a da ni prosječna avgustovska mjesečna plata od 426 eura nije adekvatna da radnik i njegova familija žive “komforno”.

PROGON NOVINARA

U izvještaju se ocjenjuje da u praksi postoje ograničenja Ustavom i zakonom propisane slobode štampe i navode slučajevi napada na novinare i suđenja zbog klevete i uvrede. Stejt department konstatuje da policija nije riješila napad na novinara “Danasa” i “Vijesti” Mladena Stojovića koji je pisao o “fudbalskoj mafiji”. Navodi se da su osobe koje su priznale napad na Željka Ivanovića osuđene prvo na po četiri a potom na po godinu zatvora.”Ivanović i nekoliko očevidaca tvrdilo je da osuđeni ljudi nijesu počinioci”, kaže se uzvještaju, i dodaje da je ponovo počelo suđenje Damiru Mandiću, optuženom za ubistvo Duška Jovanovića. Policija nije uhapsila počinioce ni otkrila motive u slučajevima napada na Tufika Softića niti na Jevrema Brkovića, kada je ubijen i Srđan Vojičić. “Brković je spekulisao da je njegova knjiga u kojoj se bavio švercom cigareta i vezama politike i organizovanog kriminala, izazvala napad”, stoji u izvještaju. ”Zvaničnici povremeno prijete da će pokrenuti ili pokreću postupke za klevetu i uvredu protiv medija koji ih optužuju za nepravilnosti. Neke NVO su upozorile da krivična suđenja za klevetu i uvredu mogu novinare odvratiti od istinitog izvještavanja”, navodi se u izvještaju. Navode se i slučajevi tužbi za odštetu predsjednika Višeg suda Ivice Stankovića protiv Petra Komnenića i “Monitora”, Ljubiše Mitrovića i “Vijesti”, kao i proces po tužbi premijera Mila Đukanovića protiv Željka Ivanovića i “Vijesti”. “Vlasnici 'Vijesti' tvrde da ova tužba predstavlja pokušaj Đukanovića da suzbije slobodu izražavanja”, stoji u izvještaju. Stejt Department navodi i tužbu Veselina Barovića, “lokalnog biznismena bliskog Đukanoviću”, protiv izdavača “Vijesti”, Mitrovića i novinara Komnena Radevića zbog izvještaja sa suđenja za ubistvo policijskog inspektora Slavoljub Šćekića, kada je citirana policijska zabilješka da je jedan od osumnjičenih vozio Barovićev auto. ”Neki lokalni i međunarodni posmatrači kritikovali su vladinu odluku da sistem u kome je samo jedan član Savjeta Agencije za radio difuziju njen predstavnik zamijeni sistemom koji će u potpunosti kontrolisati vlada”, kaže su i izvještaju.

SUĐENJE NIJE UVIJEK POŠTENO

PROGON N OVINARAraćivanje poštenog javnog suđenja”, Stejt department navodi da ustav i zakon propisuju da je pravosuđe nezavisno ali da neki posmatrači tvrde da to nije uvijek slučaj i da vladini zvaničnici ponekad utiču na tužioce iz političkih i ličnih razloga. “Bilo je izvještaja da neke sudije imaju neprimjerene veze sa biznismenima ili donose falične odluke zbog straha od osvete uključujući i gubitkom posla. Neki posmatrači tvrde da izvršna i zakonodavna vlast, kroz proces predlaganja i usvajanja sudskog budžeta, može uticati na nezavisnost sudstva. Neki tvrde da bi trebalo transparentnije regulisati dodjelu stanova sudijama kako bi se eliminisala zabrinutost zbog neprimjerenog uticaja. Neki posmatrači tvrde da i sistem imenovanja sudija nema dovoljnu zaštitu od političkog uticaja na pravosuđe”. Konstatuje se da su nedovoljna saradnja policije i tužilaštva, veliki broj zaostalih predmeta, često primitivne sudnice i korupcija u pravosuđu i dalje problem. “Rješavanje predmeta može potrajati godinama”, kaže se u izvještaju.

Preporučujemo za Vas