Uprkos zakonskim i proceduralnim promjenama i reformi, jedan broj prepreka za poslovanje u Crnoj Gori i dalje ostaje, dok je sprovođenje Zakona o javnim nabavkama ne zadovoljavajuće - navodi se u Analizi o korupciji u Crnoj Gori, koju je naručila američka Agencija za međunarodni razvoj (USAID).
Autori navode da je Crna Gora usvojila niz propisa o javnim nabavkama, ali da je sprovođenje zakona o tim poslovima, prema domaćim i međunarodnim organizacijama „daleko od zadovoljavajućeg“.
- Uprkos tome što su otvorene ponude najčešće korišćene procedure, veliki broj revizija je prepoznao nepravilne ili neregularne primjene zakonskih odredbi ili čak namjerno zaobilaženje zakona. Nevladine organizacije, masovni mediji i opozicione stranke u više navrata su upozoravali da su za velike vladine ugovore pojedine kompanije dobile posao pod veoma sumnjivim okolnostima i da su unaprijed znale šta da uvrste u svoje ponude kako bi pobijedile na oglasu – ocjenjuje se u Analizi.
Takva praksa, kako se dodaje, dovodila je do situacija da su kompanije, tokom tendera, ugovorima sa aneksima u potpunosti mijenjale ili poništavale smisao same procedure.
- Nekompetentni članovi komisija za odabir, zajedno sa nepotizmom, favorizovanjem i političkim uticajem, učinili su javne nabavke u Crnoj Gori državnom funkcijom koja je posebno sklona nepravilnostima i zloupotrebama. I pored toga, broj optužnica koje su izdali nadležni tužioci za ovakve probleme u javnim nabavkama ostaje izuzetno nizak – ocijenili su autori Analize.
Korupcija u postupcima javnih ugovaranja, kako se dodaje, može da ima mnoge oblike, uključujući mito, prevare ili jednostavne zloupotrebe.
- To se može desiti u različitim fazama konkursne procedure, od odluke o ugovoru, preko samih karakteristika, odnosno šta prodati, kupiti, kao i opisa robe i usluga, što su širom otvorena vrata za sukob interesa, na primjer, prilagođavanja tendera interesima određenih kompanija – upozorava se u Analizi.
Glavni rizik u fazi otvaranja ponuda, njihovog ograničenja, pravljenja kratke liste, direktnog ugovaranja ili jednog izvora je, kako se dodaje, subjektivnost, što “ostavlja prostor za manipulacije i pristrasne procjene”.
- Kontrole ove faze su nedovoljne za sprečavanje zloupotreba – navodi se u Analizi i dodaje da ne postoje ni dovoljne saradnje između ključnih institucija kako se nepravilnosti ne bi dešavale ni tokom realizacije zaključenih ugovora.
Autori preporučuju veću obuku službenika za javne nabavke i na lokalnom i na državnom nivou, podršku za usvajanje jačih zakona, procedura i pravila za Komisiju za javne nabavke, kako bi ona mogla, ne samo primati žalbe već istraživati i rješavati probleme, sprovoditi propise i slično.
Preporučuje se i nadzor nezavisnih subjekata, poput nevladinih organizacija, medija i biznis asocijacija pojedinih tendera, što, kako se ocjenjuje, zahtijeva trening programe, grantove, obuke i umrežavanje.
- To podrazumijeva i adekvatnu obuku službenika za javne nabavke, njihovu institucionalnu rotaciju, jačanje ključnih insitucija, uspostavljanje efektnog nadzora i revizije, unapređivanje supervizije i menadžmenta cijelog procesa nabavke – zaključuje se u poglavlju Regulacije poslovanja i javnih nabavki Izvještaja o korupciji, koje je urađeno na zahtjev USAID-a.
Inspekcijski sistem, kako se dodaje, decentralizovan je i vertikalno i horizontalno, inspekcije generalno funkcionišu na lokalnom i nacionalnom nivou u određenim institucijama, „ali tu oblast građani i kompanije često označavaju kao ključne prepreke za poslovanje i smatraju da diskreciono pravo inspektora mogu lako dovesti do korupcije“.
- Komplikovani procesi sa mnogo procedura za izdavanje građevinskih dozvola i registraciju imovine predstavlja veliki rizik da pribjegne neslužbenim rješenjima. Često postoje mogućnosti za korupciju kako bi se ubrzao proces naročito zbog diskrecione moći koju posjeduju pojedinci. Štaviše, procesi koji ne dozvoljavaju učešće i transparentnost u donošenju odluka u oblasti planiranja prostora i na državnom i na lokalnom nivou, otvaraju mogućnost za neslužbena, nezvanična plaćanja – dodaje se u Izvještaju.
Decentralizacija sistema za prikupljanje taksi velikog broja nameta i naknada koje kompanije moraju platiti, kako se navodi, stvara opasnost za mito i iznuđivanje.
- Decentralizovani inspekcijski sistem i nedostatak koordinacije između inspekcija i drugih institucija od kritičnog su značaja, jer nude samo minimalnu kontrolu na zloupotrebe. Sve u svemu, uticaj takve korupcije na mala i srednja preduzeća veći je i vidljiviji nego na velike kompanije, što manje firme stavlja u poziciju ugroženijih – smatraju autori Analize.
U poglavlju o regulaciji poslovanja, autori Analize podsjećaju da su strane direktne investicije, zbog čije ekspanzije je proteklih godina privatni sektor u Crnoj Gori značajno ojačan, u prva četiri mjeseca ove godine oslabile čak 38 odsto na 190 miliona eura.
- Ako Vlada želi da održi trend rasta stranih investicija, posebno u svjetlu ekonomske krize, biće neophodno da preduzme regulatorne reforme sa kombinovanim fokusima na nekoliko ugroženih područja navedenim ranije u Analizi. To će privući strane investitore, što posebno može biti značajno za kreiranje povoljne klime za domaća mala i srednja preduzeća, koja su posebno pogođena regulatornim troškovima, preprekama, rizicima i neizvjesnostima, kao i pratećom korupcijom – dodaje se u dokumentu.
Nekoliko koraka prema tom cilju, kako se navodi, već su učinjena formiranjem Savjeta za eliminisanje biznis barijera, udruženja privatnih preduzetnika i priustvom više međunarodnih institucija.
U Analizi se preporučuje da Vlada, kao prioritet, treba da počne reformu sistema i procedura za izdavanje dozvola, sistema naplate naknada i poreza kao i kontrole procesa.
- To, kao prvo, podrazumijeva popis svih dozvola, procedura, poreza i taksi koje su propisane zakonom u Crnoj Gori, a zatim treba analizirati i preduzeti sve da se te aktivnosti pojednostave i svedu na manji broj. Potrebno je smanjiti i broj procedura, koraka i troškova, kao i dana koji su za to potrebni – predlažu autori Analize.
Druga faza aktivnosti, prema preporukama, mogla bi da uključi jačanje kapaciteta ustanova koje se bave izdavanjem dozvola, registracija, poreza i naknada, kako bi se osigurala efikasnost, transparentnost i odgovornost.
- Uvođenje IT rješenja sa programima za izgradnju kapaciteta moglo bi doprinijeti efikasnijoj obradi u ovim institucijama – smatraju autori Analize.
Oni ocjenjuju da bi u trećoj fazi reforme trebalo otvoriti posebne objekte za biznis, gdje bi preduzeća mogla na lakši način doći do dozvola i licenci, registracije, jednostavnije platiti takse i poreze, registrovati imovinu i slično.
- Otvaranjem takvih objekata povećali bi se standardi administracije a smanjio teret za preduzetnike u pogledu vremena i novca. To će poslužiti za smanjenje nezvaničnih transakcija između preduzetnika i zvaničnika. Pored toga, uspostavljanje posebnih telefonskih linija, kancelarija ili poslovnog Ombudsmana, moglo bi na jednoj adresi da napravi nezavisno mjesto za registar žalbi preduzeća – dodaje se u Analizi.
Velika čekanja na građevinske dozvole
U dokumentu se podsjeća da je Crna Gora, prema Izvještaju Međunarodne finansijske korporacije i Svjetske banke o poslovanju za ovu godinu, rangirana na 90. mjestu od ukupno 181 zemlje, što je pad za šest pozicija u odnosu na 2008. godinu. Prema tom izvještaju, pet najproblematičnijih oblasti za poslovanje u Crnoj Gori odnosi se na izdavanje građevinskih dozvola, plaćanje poreza, sprovođenje ugovora i registraciju imovine.
Početak poslovanja, prema Izvještaju IFC i SB, zahtijeva 15 koraka, dok je prosjek regiona istočne Evrope i centralne Azije svega osam.
Za dobijanje građevinske dozvole, u Crnoj Gori je potrebno preći 20 koraka i čekati 248 dana, dok prosjek u državama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) iznosi znatno manje – 15 koraka i 162 dana.
Bonus video:
