redsjednik Bošnjačke stranke (BS) Rafet Husović je kazao da država mora pokazati više interesovanja prema stanju manjinskih naroda u Crnoj Gori, podsjećajući da su manjine imale presudnu ulogu u obnovi državne nezavisnosti. Husović, koji je ministar bez portfelja u Vladi Crne Gore, smatra da Bošnjaci moraju biti više zastupljeni na svim nivoima u državi, ističući da na tom polju treba još puno raditi.
„Ne očekujemo da se to preko noći završi. Država ima obavezu prema manjinskim narodima i njihovim predstavnicima, jer su kroz istoriju pokazivali spremnost da je učine demokratskom i državom svih naroda i građana. Da bi se manjine osjećale ugodno, mora se pokazati više interesovanja i konkretne akcije da se kroz ulaganja u mjesta gdje oni dominantno žive obezbijede uslovi za normalan život i razvoj. Moraju se mijenjati društvene okolnosti koje će u većinskom narodu graditi svijest da predstavnik manjinskog naroda može da bude predsjednik Vrhovnog suda, prvi čovjek države, premijer ili predsjednik Skupštine“, smatra Husović.
On je u intervjuu „Vijestima“ kazao da je BS zadovoljan početkom saradnje sa koalicionim partnerima, očekujući da će se do kraja godine ispoštovati koalicioni dogovor.
„Dogovoreno je da Bošnjačkoj stranci pripadne pet odsto učešća u vlasti. Očekujemo jedan određeni broj pomoćnika, savjetnika u ministarstvima, drugim javnim preduzećima i ustanovama, upravnim odborima i drugim organizacijama i institucijama, tako da bi se ta srazmjerna zastupljenost i ovim činom malo poboljšala“, rekao je on.
Iako se spekulisalo da bi Bošnjacima mogla pripasti neka atraktivnija ministarska mjesta, postali ste ministar bez portfelja. Mislite li da ste u podjeli vlasti dobili malo?
Bili smo spremni da preuzmemo i neko drugo ministarstvo, i u tom dijelu je bilo izvjesnih očekivanja. Ipak, naše procjene su bile da u vremenu nadolazeće ekonomske krize, ponuđeno ministarsko mjesto na pozitivan način otvara prostor uspješne realizacije međupartijskog sporazuma i obezbjeđivanja dugoročnog partnerstva. Već sa ove vremenske distance, možemo reći da prihvatanje ovog ministarskog mjesta za nas ima značajnu političku i praktičnu težinu.
Do sada su BS glasali opozicioni orijentisani Bošnjaci. Mislite li da bi zbog ulaska u koaliciju sa DPS-om mogli da izgubite veliki dio glasačkog tijela?
Kada smo dogovarali koaliciju, naš program i strateški ciljevi nijednog trenutka nijesu dolazili u pitanje. Puno smo do sada radili na identitetskim pitanjima i svakako da nećemo od toga odustati. Politička realnost nas je natjerala da u ostvarivanju svojih političkih ciljeva moramo tražiti partnere. Kako su naša politička opredjeljenja izrečena kroz naš program, duboko okrenuta evropskim vrijednostima, logično je bilo da tražimo partnerstvo sa najjačom političkom partijom do ostvarenja evropskih ciljeva. Iako su neke političke grupacije nastojale naš koalicioni aranžman prikazati kao odustajanje od programskih načela, naši birači su prepoznali u svemu tome zrelu politiku koja obezbjeđuje brže korake na evropskom putu. Uostalom i rezultati izbora su pokazali da je BS svojim ulaskom u koaliciju značajno doprinio ubjedljivom izbornom rezultatu, dok neke političke grupacije nijesu obezbijedile ni minimalnu političku prolaznost.
Može li vas to, ipak, koštati osipanja biračkog tijela na narednim izborima?
Pozicija koju danas imamo u vlasti daje nam za pravo da smo značajno pojačali svoje biračko tijelo. To se svakodnevno potvrđuje novim članovima, posebno iz dijela intelektualne elite našeg naroda. Osim toga, i naša dijaspora sve više podržava politiku stranke.
Pregovori sa Đukanovićem pokazali su da nijesu svi u stranci za koaliciju sa DPS-om. Da li i dalje postoje opozicione struje u partiji?
Nikada nijesmo imali centralističko upravljanje u stranci. Uvijek je naša odluka bila plod demokratskog dijaloga, uz uvažavanje različitih mišljenja, i naravno Glavnog odbora kao najvažnijeg partijskog tijela. Zajedno smo odlučivali i 2006. godine kada smo na izbore išli sa Liberalnom partijom, iako je i tada bilo ljudi koji su razmišljali da treba da uđemo u koaliciju sa DPS-om. Tako je bilo i sada. Unutar stranke smo razmišljali koja nam je najbolja opcija, a onoga dana kada smo odlučili da uđemo u koaliciju sa DPS-om, odluka je gotovo jednoglasno donijeta na GO. Tu stvarno više nema nikakve dileme.
Dosadašnja raspodjela funkcija unutar koalicije, ali i neke inicijative u parlamentu, pokazale su da nijeste na istim talasima sa Socijaldemokratskom partijom. Postoji li rivalitet u koaliciji između SDP i Bošnjaka?
Ne bih rekao da je riječ o nekakvom rivalitetu. Naši se politički stavovi u značajnom procentu podudaraju, ali partijski interesi su jasni i prepoznaju se na svakom pitanju. Bez obzira na činjenicu da smo u formalnom partnerstvu samo sa DPS-om, u ovoj koaliciji SDP smatramo prirodnim partnerom. Ipak, jasno je da ne postoje idealna partnerstva.
Ali, iako se očekivalo da mjesto ambasadora u Turskoj pripadne Bošnjacima, u Ankaru putuje Ramo Bralić iz SDP-a...
U BS-u su postojala očekivanja da dobijemo ambasadorsko mjesto u Turskoj, ali je to mjesto pripalo Ramu Braliću iz SDP-a. Mislim, a to smatra u većina mojih partijskih kolega, da je Bralić dobro i kvalitetno rješenje za ovu ambasadorsku poziciju. Ipak, želim naglasiti da je BS takođe imao dobrih kadrovskih rješenja koja bi našoj državi obezbijedila izvanrednu prezentaciju i poziciju u ovoj važnoj evro-azijskoj zemlji. Ipak, očekujemo da će BS u narednoj godini dobiti ambasadorsko mjesto, u nekoj od zemalja koje su za nas interesantne.
Ne treba štedjeti na razvoju sjevera
Očekujete li da bi zbog ekonomske krize Vlada mogla pooštriti mjere štednje do kraja godine?
S obzirom na to da je dokapitalizacija Elektroprivrede izvjesna za ovu godinu, može se očekivati priliv svježeg novca. Taj novac će doprinijeti da se ekonomska situacija stabilizuje, jer Crna Gora je mala zemlja i svaki ulazak većeg stranog investitora, rješava značajan dio problema. Osim toga, naša administracija bi morala da bude mnogo brža i da efikasnije radi svoj posao, jer ako se uklone te ekonomske i biznis barijere mislim da neće biti nikakvih problema za Crnu Goru. Racionalizaciju javne potrošnje treba očekivati bez obzira na ekonomske inpute sistema, jer je sama racionalizacija u skladu sa evropskim standardima na kojima radimo. Ipak, i u takvim okolnostima se svakako mora voditi računa o afirmisanju regionalnog razvoja sjevera Crne Gore kao nerazvijenog područja.
Ukidanje cenzuza za manjine
Kako vidite rješavanje pitanja zastupljenosti Bošnjaka kroz izmjene izbornog zakona koje se najavljuju za jesen?
Taj problem se dugo ne rješava. Bilo je pokušaja da se riješi, ali nije bilo dobre volje ni kod vlasti ni opozicije. Jedan od modela koji smo mi zagovarali su tri garantovana mandata na osnovu procentualne zastupljenosti Bošnjaka u Crnoj Gori. Tu svakako postoji problem što se tiče Albanaca, jer oni imaju stečena prava i nijesam siguran da im odgovara taj model. Ipak, ako se ne može vratiti rješenje iz Zakona o manjinama, neka se uvede neki drugi model, kao što bi, recimo, bilo ukidanje cenzusa za političke predstavnike manjinskih naroda.
Bonus video:
