Konzorcijum COWI, koji je po nalogu Ministarstva ekonomije uradio Nacrt strateške procjene uticaja na životnu sredinu (SEA) za Detaljni prostorni plan (DPP) hidroelektrana na Morači preporučio je da Crna Gora ponovo ocijeni svoju energetsku strategiju zbog promjena vezanih za Kombinat aluminijuma Podgorica. Iako je iz Vlade saopšteno da je cilj da opstane aluminijumska industrija, u radnoj verziji procjene uticaja na životnu sredinu je više puta pomenuto “predstojeće zatvaranje Kombinata”.
KAP troši oko 40 odsto ukupne potrošnje u Crnoj Gori, a “gašenje postrojenja (ukoliko bude stalno) za posljedicu će imati višak u odnosu na trenutno raspoloživu energiju, što može dovesti do neposrednog smanjenja količina uvezene energije”.
Ukoliko bi KAP nastavio rad, a ne izgrade se nove elektrane, stručnjaci predviđaju povećanje zavisnost od uvozne energije i mogućnost nestanka struje što bi dovelo do većih troškova za električnu enregiju i pad produktivnosti kompanija.
- Indirektni efekti bi takođe podrazumijevali smanjenje povjerenja kompanija i investitora u Crnu Goru i pada stope rasta bruto domaćeg proizvoda, pad turizma, koji bi ostao na relativno niskom nivou u centralnom regionu, usljed nedostupnosti terena i nepostojanja adekvatne infrastrukture – navedeno je u nacrtu urađenom u julu ove godine.
Za izgradnju četiri HE na rijeci Morači potrebno je šest godina i koštala bi oko pola milijarde eura. Izgradnjom hidroelektrana dobilo bi se ukupno 238,4 megavata instalisane snage uz godišnju proizvodnju električne energije od 693,7 gigavat-sati.
- Postoje takođe i dobro dokumentovani dokazi (SEA za energetsku strategiju, pisma iz NVO) da je postojeća potrošnja energije u Crnoj Gori i rasipnička i neefikasna, i da se velike količine električne energije “gube” u sistemu. Pored toga, sa predstojećim zatvaranjem KAP-a u Podgorici, iznenada se javlja veliki potencijalni višak električne energije koji će biti na raspolaganju za podmirivanje potrošnje – konstatovano je u nacrtu.
Vlada Crne Gore je upozorena da direktno pogođeni građani koji će izgradnjom četiri hidroelektrane na Morači izgubiti imovinu ili zemlju moraju biti pravilno obeštećeni.
- Vlada bi trebalo da razmisli o obezbjeđivanju kombinacije novčane naknade i kompenzacije zemljišta, kako bi ljudi bili ohrabreni da ostanu u oblasti i da održe svoje postojeće izvore prihoda – preporuka je konzorcijuma COWI.
Najnovija verzija detaljnog plana za četiri brane na Morači i hidroelektrane na Andrijevu, Raslovićima, Milunovićima i Zlatici, uz te objekte, obuhvatiće još 11 akumulacija i brana u gornjem slivu rijeke od kojih su mnoge kombinovane sa malim hidroelektranama. Akumulacije u gornjem slivu su sada samo na nivou ideje i za njih ne postoji odgovarajuća projektna dokumentacija.
- Alternativu korišćenju sadašnje četiri HE i takođe 11 brana u gornjem slivu je teško procijeniti jer je veoma malo informacija u DPP-u o dodatnim branama. Ostaje takođe pitanje ekonomičnosti takvog plana, jer su predviđene znatne brane sa potencijalno malim slivovima. Čini se da bi efekti u pogledu zauzimanja zemljišta i nekretnina koji bi bile pogođeni bili veći nego što je to slučaj sa sadašnjom opcijom sa četiri HE, ali nijesu dati nikakvi detalji. Pored očiglednih koristi za stanovništvo i u pogledu mogućnosti za zapošljavanje i poboljšanja infrastrukture (putevi, energetski vodovi). Međutim, bilo bi više negativnih efekata po floru i faunu, vodu i hidrologiju, i pejzaž, nego kod opcije četiri kaskadne elektrane – upozoravaju stručnjaci.
U Nacrtu, dostupnom “Vijestima”, upozoreno je da Vlada prije javnih rasprava mora biti transparentnija u pogledu planirane svrhe 11 brana i malih hidroelektrana u gornjem slivu, odnosno odgovoriti hoće li biti izgrađene istovremeno kad i četiri glavne HE, da li je izvršena ekonomska procjena njihove funkcije i jesu li predmet posebne strateške procjene uticaja na životnu sredinu.
Vlada je odlučna da izabere investitora za realizuju opcije sa četiti HE, ali konsultanti upozoravaju da je tehničko rješenje staro više od 20 godina.
- Nakon konsultacije sa potencijalnim izvođačima koji su zainteresovani da učestvuju na tenderu za projekat Morača, čini se da bi jeftinija alternativa bili neki drugi koncepti, kao opcija sa dvije brane (sa Andrijevom i Zlaticom) kombinovane sa nizom dovodnih organa i tunela. Slično bi bila razmotrena kombinacija farmi vjetrenjača na brdovitim krajevima Morače sa branama. Tehnologija vjetro-turbina je značajno uznapredovala posljednjih godina i deset vjetrenjača bi moglo zamijeniti jednu od manjih brana Raslovići ili Milunovići – ukazano je predstavnicima izvršne vlasti.
Jedna od preporuka je da Crna Gora ponovo ocijeni postojeće tehničko rješenje HE radi promjena u tehnologiji izgradnje brana (probijanja tunela, projektovanja betonskih radova, energetske efikasnosti, ušteda u energiji), kao i da se u fazi tendera uzmu u obzir alternativna rješenja.
- Prostorni planovi za Kolašin i Podgoricu su prilično stari i trebalo bi da budu inovirani i prilagođeni DPP-u. Treba da se poboljša raspoloživost postojećih hidroloških podataka, značajnih za bolje razumijevanje svih planiranih promjena u rječnom sistemu. Potrebno je u naturi obezbijediti nadoknade za gubitak kuća i zemlje. Ovo je značajno da bi se sačuvala postojeća demografska slika. Lokalnom stanovništvu treba obezbijediti nadoknade za gubitak ekonomskog potencijala, u institucijama zainteresovanih strana potrebno je sprovesti analizu institucionalnog jačanja i procjenu potreba za obukom – navedeno je u preporukama.
Potrebno je takođe obezbijediti nadoknadu za domaćinstva koja ostanu, ali izgube svoju zemlju usljed plavljenja, u naturi “nadoknaditi kompanije koje se bave vađenjem pijeska i šljunka koje su pogođene plavljenjem, ukoliko se radi o pravnim subjektima, a ministarstva bi trebalo da koriste DPP kao priliku za regulisanje vađenja pijeska i šljunka iz Morače”.
Zona detaljne razrade (ZDR) se čine boljom za Zlaticu, Milunoviće i Rasloviće, ali za Andrijevo kod koga je daleko najveći uticaj date su samo dvije ZDR.
- Pored toga, za Andrijevo dva koje se fokusira na predio Manastira Morače, postojeći kamp nije označen na adekvatnoj mapi i čak nije ni uzet u obzir u fazi “planirano”. Ovo sugeriše da osnovna ispitivanja činjenica nijesu pravilno odrađena – zamjereno je u nacrtu.
Realizacija HE na rijeci Morači se mora odgovorno pratiti, a “polazni podaci za određene indikatore prilično su oskudni i neredovni i zbog toga je potrebno unaprijediti monitoring”.
Gradnja kaskadnih elektrana ima veliki negativan uticaj usljed gubitka materijalne imovine (postojećih domova, zemljišta, groblja), ugrožavanja postojećih kulturnih spomenika (naročito manastira Morače) ili gubitka kulturne baštine (Knjaz Danilov most koji će biti poplavljen). Oko 260 hektara poljoprivrednog zemljišta će biti izgubljeno (potopljeno) usljed realizacije projekta…
Dokument je finansirala norveška Direkcija za vodne resurse, a nakon revizije koju radi Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, predstoji javna rasprava.
Mnogo novca će otići na zaštitu kulturno-istorijskih spomenika
Autori studije upozoravaju da će mnogo novca biti potrebno za zaštitu i eventualno izmještanje kulturno-istorijskih i vjerskih objekata, grobalja..., kao i zbog mogućih klimatskih promjena i gubitka poslova od ribarstva i turizma.
Planiranom izgradnjom kaskadnih elektrana najviše strada imovina u dijelu predviđenom za HE Andrijevo – 82 odsto od ukupno 268 stambenih objekata. Pogođene su dvije lokalne škole, mala crkva, prostorije mjesne zajednice, market, pojedine mreže, energetski vodovi i kablovi će morati biti izmješteni, biće potopljeno ukupno 16 kilometara lokalnih puteva i groblje sa oko 150 grobova.
- Potrebno je prije plavljenja napraviti aranžmane da bi se obezbijedilo da svi pogođeni grobovi budu iskopani i da bude ponovo izvršen ukop na označenim mjestima – jedna je od preporuka stranaca.
Oni napominju da u DPP-u nije navedeno šta će biti sa dva pješačka mosta stara preko 150 godina, kao i crkvom i sa dvije osnovne škole.
- Da li će biti srušeni i ponovo izgrađeni na višoj lokaciji kao kulturni spomenici? Kako će se zamijeniti dvije osnovne škole i gdje će biti postavljene, da li će biti postavljeni pješački mostovi preko akumulacija kako bi se omogućio lakši pristup djeci, kako će biti zamijenjena crkva – očekuju se odgovori.
Dio imovine, odnosno 47 od ukupnog broja objekata, biće pogođeno izgradnjom HE Zlatica, kao i pumpna stanica.
Stručnjaci ukazuju da se u planovima ne navodi kako će biti obavljeno evidentiranje i očuvanje kulturno-istorijskih spomenika među kojima je najvažniji manastir Morača.
Potrebno je izvršiti mjere preventivnog održavanja na manastiru Morača da bi se spriječile pukotine na objektu koje bi mogle biti uzrokovane slijeganjem i oštećenjima na freskama tokom velike vlažnosti uzrokovane promjenama u mikro-klimi usljed plavljenja akumulacije.
- Takvi radovi bi zahtijevali iskopavanje oko postojećih temelja manastira i polaganje temelja koji će biti građevinski bezbjedniji. Vlažnost može biti kontrolisana upotrebom sredstava za smanjenje vlage u blizini freski ili njihovim smještanjem u zatvorenim prostorijama sa kontrolisanom klimom – preporučeno je Vladi.
Autori studije upozoravaju da bi klimatske promjene u periodu velikih suša mogle uzrokovati režim prirodno niskog protoka u rijeci Morači, što bi moglo dovesti do smanjenja nivoa vode u Skadarskom jezeru i odrazilo bi se na turizam i privredu kroz uticaj na robolov.
Bonus video:
