Ako epidemija gripa A (H1N1) u Crnoj Gori dostigne vrhunac krajem novembra i u decembru, kako se predviđa, onda će biti prekasno za vakcinaciju koja se planira u januaru – smatra dr Nikola Petrosilo, jedan od vodećih evropskih eksperata za novi grip, direktor odjeljenja za infektivne bolesti italijanskog Nacionalnog instituta “Lazzaro Spallanzani” u Rimu.
Petrosilo kaže da bi vakcinaciju trebalo obaviti što je prije moguće, pošto se, prema očekivanjima stručnjaka, tokom jeseni, kao posljedice infekcije virusom A(H1N1), očekuje značajan broj kliničkih slučajeva, koji će “značajno uticati i na stopu smrtnosti”.
- Najbolje vrijeme za vakcinaciju zavisi od predviđanja njenog vrhunca. Plašim se da će u januaru biti kasno da vakcinu prime prioritetne kategorije – zdravstveni radnici, javni službenici, policija i socijalne službe – ističe dr Petrosilo.
On misli da je 100.000 doza vakcine protiv novog gripa, koliko Ministarstvo zdravlja planira da nabavi, dovoljno za Crnu Goru.
- Vakcina protiv gripa H1N1 je najefektivnije sredstvo za kontrolu epidemije, u smislu broja oboljelih i smrtnih slučajeva, kao i širenja zaraze. Očekivani maksimum broja oboljelih na vrhuncu epidemije je oko 20 do 30 procenata populacije. Dakle, 100 do 150 hilljada inficiranih virusom H1N1 je pravilno predviđanje za Crnu Goru – kaže Petrosilo.
Da bi se ublažile ovakve posljedice u oblasti javnog zdravlja i društvenog interesa, on savjetuje da bi sve zemlje trebalo da na vrijeme pripreme svoj plan u slučaju epidemije u smislu kliničkog vođenja, kontrole infekcije i spremnosti bolničkih kapaciteta.
- Da bi se postigli zadovoljavajući rezultati, nacionalne zdravstvene organizacije trebalo bi da obezbijede preporuke za ljekare, pacijente i da primijene programe vakcinacije, sa jasno označenim prioritetima – zdravstvenim radnicima i zaposlenim u javnim služabama. Ostale rizične grupe su trudnice, ljudi između 25. i 64. godine, posebno oni koji su asmatični, dijabetičari, gojazni, oni koji brinu o djeci mlađoj od šest mjeseci i djeca i mladi od 6 mjeseci do 24 godine. Oni bi trebalo da budu vakcinisani odmah nakon medicinskih i javnih radnika, što je prije moguće – upozorava dr Petrosilo.
Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je u petak da detaljna laboratorijska testiranja u sklopu nadzora koji SZO sprovodi u praćenju novog gripa pokazuju da nije uočeno da je virus H1N1 mutirao u neku jaču formu. SZO smatra da trenutno odobrene vakcine odgovaraju virusima koji kruže i očekuje se da pruže dobru zaštitu. Strateška savjetodavna ekspertska grupa za vakcinaciju Svjetske zdravstvene organizacije preporučuje jednu dozu vakcine protiv meksičkog gripa za odrasle, uključujući trudnice, počevši sa djecom od deset godina. Dodatni dokazi su, smatraju u SZO, potrebni da se odredi da li je jedna doza dovoljna za mlađu djecu. Eksperti su, takođe, upoznati sa ranijim rezultatima posmatranja ljudi koji su primili vakcine i nijesu primijetili nikakve naznake neobičnih povratnih reakcija.
- Primijećene su neke reakcije, ali u okviru onih koje se javljaju i tokom sezonske vakcinacije protiv gripa preparatima koji imaju odličan sigurnosni profil. Iako su dosadašnji rezultati uvjerljivi, posmatranje zbog eventualnih povratnih reakcija trebalo bi da bude nastavljeno – navode iz SZO.
Globalno, tinejdžeri i mladi ljudi i dalje čine većinu oboljelih, a procenat male djece primljene na bolničko liječenje i dalje je najviši. Između jedan i deset procenata pacijenata sa kliničkom slikom zahtijeva hospitalizaciju. Od deset do 25 odsto hospitalizovanih mora biti smješteno na odjeljenja intenzivne njege, a u dva do devet odsto slučajeva ishod je fatalan. Prema podacima SZO, od sedam do deset odsto hospitalizovanih su trudnice u drugom ili trećem tromjesečju trudnoće. Trudnicama je deset puta potrebniji tretman na intenzivnoj njezi nego ostatku populacije.
Proizvođači i zemlje kupci do sada su poštovali stav Evropske medicinske agencije koja je preporučila kao optimum dvije doze. S obzirom na to da su kapaciteti za proizvodnju vakcine ograničeni, ovo je dobra vijest za siromašnije zemlje, jer je vjerovatno da će potrebnu količinu vakcine dobiti ranije.
Mnoge zemlje su do sada već obavile vakcinaciju ili je ona u toku. U Švedskoj je, na primjer, počela krajem septembra, Španija je, kako je ocijenjeno, zakasnila – počinju naredne sedmice, u Rusiji je zaraženo 2500 ljudi, ali je već vakcinisano 20 miliona. Slovenija je tokom ljeta odvojila 12 miliona eura i naručila 1,3 miliona doza vakcine i tako omogućila građanima da već početkom novembra budu vakcinisani.
U Švedskoj je prijavljeno 700 ljudi koji su imali propratne pojave nakon vakcinisanja, čime je ponovo otvorena priča o sigurnosti vakcine. Dio Britanaca i Njemaca, čije su vlade već nabavile vakcine i počele vakcinaciju, nijesu sigurni u njihovu ispravnost, posebno u Njemačkoj, gdje se vodi polemika da li su istog kvaliteta one pripremljene za državnu birokratiju i zaštićene kategorije i one za “običan svijet”.
Na početku pandemije predviđena stopa smrtnosti bila je 0,4 odsto. Prema podacima SZO od 1. novembra, u svijetu je od infekcije novim gripom umrlo 6153 ljudi, oboljelo više od 440.000, što znači da je stopa smrtnosti oko 1,29 odsto. Obaveza za prijavu broja oboljelih u zemljama članicama SZO je prestala, tako da su posljednji zvanični podaci daleko od realnog stanja.
Bonus video:
