PRIJE 10 GODINA

VREMEPLOV Vlada u teškom položaju jer kasni cijelu godinu

Napomena: Tekst koji slijedi objavljen je u "Vijestima" 20. januara 2010. godine
2183 pregleda 0 komentar(a)
Strana "Vijesti" od 20. januara 2010., Foto: Arhiva Vijesti
Strana "Vijesti" od 20. januara 2010., Foto: Arhiva Vijesti

Vlada Crne Gore, uoči najavljene redovne posjete misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Crnoj Gori, nema strategiju i definisane ciljeve i uslove pod kojima bi aranžman sa tom institucijom bio prihvatljiv i takva okolnost će definitivno praviti probleme tokom najavljenih pregovora - ocijenio je poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Aleksandar Damjanović.

SNP je, prema njegovim riječima, ranije ukazivala da je od samog sklapanja aranžmana sa MMF-om važnija definicija ciljeva takvog dogovora.

- Izgubljena je cijela godina od prošle posjete delegacije MMF-a, jer je već tada trebalo razjasniti određene stvari i stvoriti pretpostavke. Sada Vlada mora dodatno da radi kako bi se pripremila na pregovore, da jasno i precizno definiše šta bi radila sa sredstvima od eventualnog aranžmana sa MMF-om, ali ne samo sa tim novcem već i sa onim sredstvima koja bi se pod povoljnijim uslovima mogla obezbijediti kod komercijalnih banaka, zahvaljujući aranžmanu sa MMF-om - kazao je Damjanović “Vijestima”.

On je kazao da je “sve što imamo vladina štura izjava da bi ta sredstva bila iskorišćena za kapitalne investicije”, što nije dovoljno, jer sada, uoči pregovora, moraju postojati definisani ciljevi i opcije kako ta sredstva upotrijebiti.

- Treba znati koji je to minimum koji je prihvatljiv za Crnu Goru za sklapanje aranžmana sa MMF-om i treba znati alternative: ako su alternative sklapanje aranžmana sa komercijalnim bankama i pozajmice na finansijskom tržištu koje su mnogo skuplje nego aranžman sa MMF-om, onda su stvari prilično jasne šta treba raditi - naveo je Damjanović.

On je rekao da osnovni zakon o budžetu Vladi dozvoljava da samostalno, bez konsultacija sa Skupštinom, sklapa aranžmane i zadužuje se.

- U SNP-u smatramo da je ipak bolje rješenje bilo da parlament odlučuje o zaduženjima države, što je nekad i važilo. To je mnogo bolja opcija za Crnu Goru, kako zbog disperzije odgovornosti, tako i zbog transparentnosti samog aranžmana. I pored svega, Vlada je morala da bude maksimalno otvorena i da na neki način konsultuje Skupštinu - dodao je Damjanović, koji je i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

Stav SNP-a je, kako je dodao Damjanović, da su razgovori sa MMF-om bili potrebni i prije godinu i da bi u tom slučaju šteta bila manja.

- U ovom momentu je krug alternativa maksimalno smanjen, jer su sredstva na finansijskom tržištu skuplja. Vlada je oklijevala da se prije godinu počnu pregovori o aranžmanu i sada je njena pozicija gora - zaključio je Damjanović.

Dolazak delegacije MMF-a očekuje se danas, a u Vladi očekuju da će tokom pregovora biti jasniji konačni uslovi za aranžman o pozajmici za budžet, koja bi mogla da iznosi do 300 miliona eura.

Standardni zahtjevi za finansijski aranžman MMF-a prema svim zemljama su ukupna štednja na državnom nivou, koja podrazumijeva, prije svega, smanjenje budžetskog deficita i javne potrošnje, mada njihovi predstavnici nerijetko postavljaju i uslove zavisno od specifičnosti ekonomije u određenoj državi.

MMF prilikom sklapanja aranžmana uspostavlja stroge mehanizme kontrole u javnoj potrošnji zemlje koju kreditira, koja nerijetko predstavlja neugodnost za vlade koje uđu u posao sa njim.

Pejović: Problem Prve banke je lako riješiti

Vlada će ovih dana započeti pregovore sa MMF-om, mada je Ministarstvo finansija prije par godina odbilo da potpiše, obnovi savjetodavni aranžman sa tom institucijom - rekao je šef stručnog tima za finansije Pokreta za promjene, dr Zarija Pejović.

- Iz MMF-a su upozoravali na pregrijavanje ekonomije i nerealnu potrošnju. Iz Ministarstva finansija su odgovarali da privrednom rastu baziranom na prodaji nekretnina nema ograničenja. Sada se zadužujemo. Pozajmljeni novac valja nekad i vratiti - kazao je Pejović.

On je rekao da se problem Prve banke može riješiti uvođenjem mjera privremene uprave koju bi sprovela Centralna banka.

- U nedavnom intervjuu za “Vijesti”, gospodin Krgović tvrdi da je struktura akcionara Prve banke iskušenje za nezavisnost Centralne banke. Postavlja se pitanje: Da je u poziciji Prve neka druga banka, da li bi Centralna banka već sredinom 2008. godine odredila mjeru privremene uprave? Tačnije, ukoliko menadžment Prve banke ne uspijeva da “riješi probleme”, zašto se ne uvodi mjera privremene uprave? Mada se gospodin Krgović u izbjegavanju zahtjeva za javno publikovanje mjera prema bankama poziva na povjerenje, o tome više ne može biti riječi, budući da je i pored svojevremenih tvrdnji prvaka Centralne banke o solventnosti i likvidnosti Prve, ova banka ipak tražila podršku države - naveo je Pejović.