PRIJE 10 GODINA

VREMEPLOV Aković promašio i optužnicu

Napomena: Tekst koji slijedi objavljen je u "Vijestima" 5. marta 2010. godine
2803 pregleda 0 komentar(a)
Strana "Vijesti" od 5. marta 2010., Foto: Arhiva Vijesti
Strana "Vijesti" od 5. marta 2010., Foto: Arhiva Vijesti

Vijeće Apelacionog suda ukinulo je presudu Višeg suda u Podgorici za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića i vratilo predmet na ponovno suđenje.

Kao što se i kalkulisalo u pravosudnim krugovima da će se desiti nakon što je pokrenuto razrješenje sudije Lazara Akovića zbog tehničkih grešaka u toj presudi, Apelacioni sud je ukinuo njegovu prvostepenu odluka kojom su Saša Boreta, Ljubo Bigović i Ljubo Vujadinović osuđeni na po 30 godina zatvora zbog ubistva Slavoljuba Šćekića, iznude u pokušaju – reketiranja Žarka Radulovića, suvlasnika hotela “Splendid”, izazivanja opšte opasnosti – podmetanje eksplozivnih naprava na gradilište “Splendida” i zločinačkog udruživanja.

Vijeće kojim je predsjedavao predsjednik suda Dragutin Čolaković i članovi sudije Milivoje Katnić, Radmila Mijušković, Milić Međedović i Zoran Smolović, ukinulo je presudu i u oslobađajućem dijelu kojom je Milan Šćekić zvani Čila, oslobođen optužbe da je iz pištolja marke “hekler-koh”, usmrtio Šćekića 30. avgusta 2005. godine.

Presuda je ukinuta i Alanu Kožaru, koji je osuđen na 20 godina zatvora za zločinačkog udruživanje, iznudu u pokušaju, te izazivanje opšte opasnosti.

Poništen je i dio kojom su Vuk Vulević, Radoslav Vulević, Danica Vuković, Goran Živković, Boreta, Bigović i Vujadinović, oslobođeni optužbe da su postali članovi zločinačkog udruženja. Boreta, Bigović, Vuk Vulević, Vuković, Živković i Radoslav Vulević, oslobođeni su i optužbe da su na organizovan način izvršili krivično djelo falsifikovanje isprave, jer nije dokazano da su izvršili krivična djela.

Saša Boreta je oslobođen optužbe da je prikrio način pribavljanja tog novca, čime bi na organizovan način izvršio krivično djelo “pranje novca”. Boreta je bio optužen da je 19. maja 2005. kod Crnogorske komercijalne banke u Podgorici uplatio 157.998 eura, koji je pribavio utajom poreza. I u ovom dijelu je presuda ukinuta.

Apelacioni sud je donio rješenje kojim je produžen pritvor Boreti, Bigoviću, Vujadinoviću i Kožaru.

Apelacioni sud je prihvatio žalbe specijalnog tužioca za suzbijanje organizovanog kriminala, branilaca optuženih, advokata Dragoslava Ognjanovića, Branislava Durutovića, Dragoljuba Đukanovića, Danila Mićovića, Branislava Lutovca, te Zorana Šćekića, brata pokojnog Slavoljuba, pa je i po službenoj dužnosti ukinuta presuda.

“U presudi se navodi da je Viši sud postupao po optužnici od 14. avgusta 2006. iako je prethodno bilo spajanje ove optužnicei i optužnice od 26. januara 2006. godine. Optužnice su izmijenje na glavnom pretresu u završnoj riječi, pa je rješenje vijeća Višeg suda odlučeno da se sprovede jedinstven postupak, što znači da je nejasno po kojoj optužnici je sud postupao.

U presudi se navodi da je glavni pretres održan u prisustvu optuženih, dakle svih, iako je optuženom Milanu Šćekić suđeno u odsustvu, što sud ne navodi.

U obrazloženju presude takođe nijesu navedena imena svih optuženih i sva djela koja su im izmijenjenom optužnicom stavljena na teret, a nije navedena ni bitna sadržina izmijenjene optužnice.

Takođe ni rješenje o ispravci presude nije sačinjeno u skladu sa ZKP-om, jer se samo radilo o ispravci obrazloženja pismenog dijela presude. Imajući u vidu sve navedene bitne povrede odredaba krivičnog postupka zbog kojih se presuda nije mogla sa sigurnošću ispitati, to je ukinuta prvostepena presuda u dijelu i izreke presude kojim su optuženi oglašeni krivim i osuđeni, te u dijelu III presude kojom su optuženi oslobođeni od optužbe pa se u tom dijelu pobijena presuda vraća na ponovno suđenje”, navodi se u rješenju Apelacionog suda.

U postupku donošenja presude i u samoj presudi, kako se navodi, počinjene su brojne bitnije povrede odredaba krivičnog postupka ZKP-a.

“Presuda se nije mogla sa sigurnošću ispitati u dijelu kojim su optuženi oglašeni krivim i osuđeni, niti u dijelu u kojem su optuženi oslobođeni optužbe. Bitne povrede odredaba krivičnog postupka su počinjene kako u izreci presude, tako da je presuda nerazumljiva, protivurječna samoj sebi, a postoje i protivurječnosti izreke sa razlozima presude,” ocijenio je Sud.

Dodaje se i da je “ navođenje o prihvatanju zločinačkog plana i zajedničkog boravka organizatora i pripadnika u određenom periodu i prostoru, njihovo grupno kretanje i pružanje pomoći jednih drugima bez navođenja njihove konkretne uloge i konkretizovanje radnje u vezi sa tim, nije dovoljno za donošenje zaključka da je krivično djelo počinjeno na organizovan način”.

Sud je zaključio da se iz činjeničnog opisa uopšte ne vidi kakva je bila uloga Milana Čile Šćekića u zločinačkom udruženju, jer Viši sud, kako se tvrdi, “samo navodi da je postao pripadnik, odnosno da je vrbovan od strane organizatora zločinačkog udruženja, Borete i Bigovića”.

“U razlozima presude sud navodi da je nesumnjivo utvrdio da su optuženi Boreta i Bigović, radi vršenja krivičnog djela iznude, od poslovnih lica formirali grupu i vrbovali optužene Kožara, Vujadinovića, Milana Šćekića i Dušanku Vujović i druga njima poznata lica, da postanu pripadnici zločinačkog udruženja, a što je sve utvrđeno iz njihovog ponašanja, zajedničkog kretanja, korišćenja sredstava veze, telefonske komunikacije i prevozom automobilima”.

Međutim, dodaje se, u razlozima je izostala konkretizacija uloge optuženih organizatora i pripadnika zločinačkog udruženja.

“Prvostepeni sud Boretu, Bigovića i Kožara oglašava krivim da su kao saizvršioci počinili krivično djelo iznude u pokušaju, izostavljajući da je počinjeno u produženom trajanju, kako je to izmijenjenom optužnicom optuženima stavljeno na teret.

Sud uopšte ne daje razloge zašto ne prihvata pravnu ocjenu izmijenjene optužnice. Nijesu dati razlozi ni zašto sud ne prihvata da je u tri navrata aktiviranjem eksplozivne naprave u hotelu “Splendid” izazvana opasnost za 16 oštećenih lica, čija su imena navedena u izmijenjenoj optužnici, a prihvata, kako je to navedeno u presudi, da se radilo o devet oštećenih,” procijenio je Apelacioni sud.

Viši sud je, kako se dodaje, Boretu, Bigovića i Vujadinovića proglasio krivim da su počinili krivično djelo teško ubistvo iako je u činjeničnom opisu naveo da je “ubistvo proisteklo iz plana zločinačkog udruženja, dakle da je počinjeno na organizovan način, što izreku presude u tom dijelu čini protivurječno samoj sebi”.

“Sud uzima da su optuženi Boreta, Bigović i Vujadinović djelo počinili u periodu od 28. jula do 22. ili 23. avgusta 2005. a ne daje razloge u pogledu neprihvatanja vremena izvršenja krivičnog djela iz izmijenjene optužnice da je počinjeno od 28. jula do 30. septembra 2005.

U potpunosti su nejasni i protivurječni razlozi zbog kojih su Boreta, Bigović i Vujadinović oslobođeni optužbe, jer je sud utvrdio da je “džip čiroki” upotrijebljen za teško ubistvo, za koje su oglašeni krivim ti optuženi, a oslobađa ih za aktiviranje eksplozivne naprave u tom vozilu nakon počinjenog ubistva, kada je nastala opasnost za uviđajnu ekipu MUP-a Crne Gore i službenika Specijalnog zavoda za djecu i omladinu, koji su se u momentu aktiviranja eksplozivne naprave nalazili u blizini vozila, kako to sud i prihvata u razlozima presude,” smatra Vijeće Apelacionog suda.

“ I razlozi u odnosu na dio presude, kojom je Milan Ščekić oslobođen optužbe su nejasni, posebno u dijelu tragova nađenih u vozilu “audi A3” vlasništvo Kožara i DNK tragova optuženog (Šćekića), nađenih na pištolju “valter” u stanu optuženog Vujadinovića za koje sud utvrđuje da su Milana Šćekića, jer je imao pristup pištolju.

Presuda sadrži formalne nedostatke, jer je u uvodu samo navedeno ime optuženog Saše Borete za krivično djelo zločinačko udruživanje, pa je nejasno kojim optuženim licima je suđeno, i za koja krivična djela”, piše između ostalog u rješenju Apelacionog suda.

Trka sa vremenom

Zakonikom o krivičnom postupku u članu 152 stav 4 regulisano je trajanje pritvora nakon podignute optužnice. Viši sud u Podgorici sada ima na raspolaganju godinu da donese novu presudu u ponovljenom postupku, od dana kada dobije odluku Apelacionog suda kojom se ukida prvostepena presuda. Ukoliko to ne uradi, pritvor Boreti, Bigoviću, Vujadinoviću i Kožaru će biti ukinut.

“Poslije dostavljanja prvostepene presude pritvor može trajati još najduže godinu dana. Ako za to vrijeme ne bude dostavljena drugostepena presuda kojom se prvostepena presuda preinačuje ili potvrđuje, pritvor će biti ukinut i optuženi pušten na slobodu. Ako u roku od godinu optuženom bude dostavljena drugostepena odluka kojom se prvostepena presuda ukida, pritvor može trajati najduže još jednu godinu od dostavljanja odluke drugostepenog suda”, piše u zakonu.

Zoran Šćekić: Spremam prijave za lažno svjedočenje

Zoran Šćekić, brat pokojnog Slavoljuba, izjavio je “Vijestima” da nakon ukidanja presude, neće se ponovo pojaviti u sudnici Višeg suda u Podgorici. On smatra da nije jedina krivica samo bivšeg sudije Lazara Akovića, već da uopšte ne vjeruje u sudstvo.

“Neću više uopšte da učestvujem u radu suda i neću se pojavljivati na suđenju, jer apsolutno nemam povjerenje u ovaj sud. Neću više da preživljavam ono što sam preživljavao u prethodne tri godine, gdje sam se više puta osjećao kao okrivljeni, a ne da tražim pravdu. Primijetio sam da se advokati ponašaju kao da su oni gazde i glavni u Višem sudu. A u traženju pravde tamo gdje je nikad ne možemo dobiti, ja neću da učestvujem. Za mene su okrivljeni pravi krivci, a Milan Čila Šćekić je direktni izvršilac. Tražiću pravdu u svoje lično ime. Uložio sam žalbu na oslobađajuću presudu za Čilu Šćekića, dok je Apelacioni sud ukinuo osuđujuće presude od po 30 godina trojici. Sada svu krivicu svaljuju na sudiju Akovića. On jeste kriv, ali nije Lazar Aković za sve kriv. Bilo ko da je bio na njegovo mjesto, isto bi se desilo, to je moj osjećaj. Apsolutno nemam više povjerenja u sud ,” izjavio je Zoran Šćekić.

On je najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv svih svjedoka koji su lažno svjedočili i tražiti da se kazne.

“Policijskog funkcionera Miljana Perovića posebno naglašavam, koji je lažno svjedočio. Prema zakonu, za lažno svjedočenje je kazna do pet godina zatvora. Tražiću da se osudi, ako ne zbog Slavka, a ono zbog drugih kolega, kojima bi se, ne daj bože moglo desiti isto”.

Apelacioni sud je donio rješenje kojim je produžen pritvor Boreti, Bigoviću, Vujadinoviću i Kožaru, kojima će ponovo biti suđeno pred Višim sudom