PRIJE 10 GODINA

VREMEPLOV Počeo kupujući propale firme

Napomena: Tekst koji slijedi objavljen je u "Vijestima" 14. marta 2010. godine
1127 pregleda 0 komentar(a)
Strana "Vijesti" od 14. marta 2010., Foto: Arhiva Vijesti
Strana "Vijesti" od 14. marta 2010., Foto: Arhiva Vijesti

Kada je u srijedu američki magazin Forbs objavio listu najbogatijih ljudi na svijetu, mnogi su se iznenadili: iako je već tri godine figurirao među tri „najteža“ milijardera, malo je ko očekivao da će Meksikanac arapskog porijekla Karlos Slim Helu biti plasiran na prvo mjesto.

Slim je tako pretekao poznatog utemeljivača Majkrosofta, Bila Gejtsa i investitora Vorena Bafeta, koji su godinama važili za najbogatije milijardere na planeti.

Titulu najbogatijeg Zemljanina, Slimu je pripala zahvaljujući procjenama imovine od 67,8 milijardi dolara, a u centru njegovog bogatstva su telekomunikacione kompanije Telmeks, Telcel i America Movil, koje na svojim tržištima imaju skoro pa monopol.

Telmeks posjeduje čak 90 odsto meksičkog tržišta fiksne telefonije i upravo je zahvaljujući rastu vrijednosti te kompanije, Slimovo bogatstvo premašilo 67 milijardi dolara. Dobre rezultate bilježi i Telcel, koji pokriva 80 odsto mobilne telefonije u Meksiku, dok Amerika Movil broji preko 100 miliona korisnika širom Južne Amerike.

Karlos Slim je rođen 28. januara 1940. u Meksiko Sitiju. Njegov otac Julijan Slim Hadad Aglamaz doselio je iz Libana u Meksiko Siti i prvi kapital stekao 1902. otvorivši trgovinu namirnicama. Desetak godina kasnije, kada je savladao jezik, počeo je da trguje nekretninama u centru grada. Julijan je imao šestoro djece, od kojih je Karlos najmlađi.

Karlos je već sa 26 godina posjedovao skoro pola miliona dolara. Ušao je u poslovni svijet kao svjež i neiskusan diplomac građevinskog fakulteta, ali sa velikom svotom novca koji je naslijedio od roditelja.

Na početku je kupovao kompanije i restorane koji su se trenutno nalazili u krizi i pretvarao ih je u profitabilna preduzeća. Britanski Gardijan prenosi da je upravo to bila njegova poslovna strategija – kupuj preduzeća u krizi, jer su jeftina, i pametnom politikom od njih napravi zlatne koke. Izgleda da je Slim bio majstor tog zanata.

Karlos do devedesetih godina nije bio poznat kao veliki meksički bogataš. Prve takve epitete stekao je nakon privatizacije Telmeksa, u kojoj je odigrao veliku ulogu. Slim je u kupovini Telmeksa, koji je do tada bio u vlasništvu meksičke države, predvodio grupu ulagača u kojoj su bili France Telecom i Sautvestern Bel korporacija .

Telekomunikaciona industrija brzo je postao centar Slimovog uspjeha i razvoja i u toj oblasti ponašao se kao svoj na svome – na vrijeme je prepoznao značaj telekomunikacija i znao je šta i na koji način treba ponuditi korisnicima.

Kao i u svakoj uspješnoj priči, mnogi su Slimu spočitavali da je nezakonito stekao pravo na Telmeks, ali to nikada ništa nijesu uspjeli dokazati.

Slim, osim telekomunikacionih kompanija, posjeduje i pet osiguravajućih kuća, meksički maloprodajni lanac, rudarsku kompaniju, banku Inbursa, fabriku duvana Cigatam, aviokompaniju Volaris i Internet provajdera Prodidži. Ukupna vrijednost njegovih firmi dostiže polovinu vrijednosti cijele meksičke berze.

Slim je, pokušavajući da se pokaže kao dobrotvor, veću sumu novca davao u humanitarne svrhe, pa je u posljednje vrijeme Telmeks fondacija svakodnevno objavljivao velike reklame mnogih dobrotvornih akcija u najvećim meksičkim novinama.

- Slim je donirao i 100 miliona dolara Klinton fondaciji, ali kada se to uporedi sa donacijama koje su dali Gejts i Bafet, kao postotkom njihovog ukupnog bogatstva, ti Slimovi iznosi su zanemarljivi – prenosi Biznisvik.

Gejts i dalje simbol bogatstva

Iako je pod pritiskom da bi trebalo više sudjelovati u dobrotvornim akcijama Slim se posvetio otvaranju radnih mjesta u Latinskoj Americi jer smatra da je to ono što treba učiniti. Za razliku od Gejtsa, ne razmišlja ni o penzionisanju.

Iako je sa 53 milijarde dolara pao na drugo mjesto Forbsove liste najbogatijih, američki poslovni magnat, filantrop i osnivač moćnog Majkrosofta, Bil Gejts i dalje će biti simbol finansijske i poslovne moći.

On je ove godine, u odnosu na prošlu, bogatiji za cijelih 13 milijardi dolara, dok su dionice Majkrosofta tokom godine narasle za 50 odsto.

Gejts je jedan od najpoznatijih inovatora u revoluciji personalnih računara. On je prilično i kontroverzan, pa dok mu se mnogi dive, veliki dio ljudi unutar softverske industrije njegovu poslovnu strategiju smatra antikonkurentnom, što je u nekim slučajevima dokazivano i na sudu. Ostaće zapamćene i presude organa Evropske komisije, koje su utvrdile da Majkrosoft narušava tržišne principe i zloupotrebljava monopolsku poziciju.

U kasnijim godinama karijere, Gejts se više posvetio doniranju novca raznim humanitarnim organizacijama i programima naučnih istraživanja.

Ostavku na mjesto izvršnog direktora Majkrosofa podnio je u januaru 2000. godine, ali je ostao direktor i utemeljio radno mjesto šefa softverske arhitekture.

Gejtsov posljednji dan punog radnog vremena u Majkrosoftu je bio 27. juna 2008. godine.

Treće mjesto na Forbsovoj listi zauzeo je američki investitor Voren Bafet, koji je bogatstvo u posljednjoj godini uvećao za 10 milijardi dolara na 47 milijardi dolara, zahvaljujući rastu vrijednosti akcija njegovog holdinga Berkšir Hetavej.

Bafet, legendarni ulagač s nadimkom Prorok iz Omahe, vizionarski i hrabro je uložio pet milijardi dolara u Goldmen Saks i tri milijarde u Dženeral Elektrik, usred kolapsa tržišta 2008. Nedavno je kupio i željeznicu Barlington Nortern Santa Fe, za šta je utrošio 26 milijardi dolara.

- Stavili smo puno novca da radi za vrijeme haosa u posljednje dvije godine. Kada pada kiša zlata, posegnite za kantom, a ne prašilicom – naveo je Bafet u svom godišnjem pismu akcionarima Berkšira.