Nakon 2070. godine na sjeveru Crne Gore doći će do povećanja temperature od 4,8 stepeni, količina kiše biće manja na više od 90 odsto teritorije Crne Gore, čak i do 20 odsto u nekim oblastima, a nivo Jadranskog mora porašće za 35 centimetara.
Nimalo optimistične prognoze saopštene su juče na prezentaciji Prvog nacionalnog izvještaja Crne Gore o klimatskim promjena. Crna Gora je ratifikovala Okvirnu konvenciju UN o klimatskim promjenama u junu 2006. godine, a postala njena članica 2007. godine. Ratifikacijom je preuzela i obaveze od kojih je najznačajnija izrada izvještaja, koji će biti podnijet Sekretarijatu Konvencije.
Dokument je, prema riječima koordinatora sistema UN u Crnoj Gori Aleksandra Avanesova, rezultat dvogodišnjeg procesa konsultacija i istraživanja koordiniranih od Ministarstva i UNDP, uz uključenje velikog broja institucija i eminentnih međunarodnih i nacionalnih eksperata.
“Godine 1990, ukupno ispuštanje gasova sa efektom staklene bašte bilo je 7,7 tona po glavi stanovnika, što pozicionira Crnu Goru među zemlje sa niskom emisijom u poređenju sa razvijenim zemljama. Na sektor energetike otpada 50,1 odsto emisija ugljen dioksida, a sektor energetike pokriva pretvaranje energije, saobraćaj, usluge, domaćinstva itd. Ukoliko uporedimo emisije iz 1990. sa onima iz 2003, vidjećemo da je došlo do malog uvećanja emisija od oko šest odsto. U skladu sa projekcijama emisija gasova sa efektom staklene, po jednom scenariju, u poređenju sa 1990, nivo emisija gasova sa efektom staklene bašte će se uvećati za približno 40 odsto do 2025. S druge strane, prema scenariju sa mjerama za smanjenje emisija, 2025. godine projektovani nivo emisija će se smanjiti za približno 46 odsto od onog za istu godinu, i za 25 odsto u odnosu na nivo emisija gasova sa efektom staklene bašte iz 1990. To je takođe velika šansa za Crnu Goru da se fokusira na projekte sa niskim nivoom ugljenika i da se stvore nova radna mjesta kroz smanjenje emisija u zgradama, nova radna mjesta u oblasti razvoja obnovljivih izvora energije, da se kreiraju nova radna mjesta kroz modernizovanje tehnologije u sektoru industrij, turizma ili prerade mesa”, kazao je Avanesov.
On je rekao da projekcije o promjeni temperature takođe imaju dva scenarija, jedan za period od 2001. do 2030, a drugi od 2070. do 2100.
“Najveće promjene temperature se predviđaju od 2070. do 2100, kada će na sjeveru Crne Gore doći do povećanja temperature od 4,8 stepeni. Takođe, predviđa se manja količina kiše za više od 90 odsto teritorije Crne Gore, čak i do 20 odsto u nekim oblastima. Predviđa se i da će nivo Jadranskog mora od 2071. do 2100. biti viši za 35 centimetara. To će negativno uticati na priobalni dio Crne Gore, a mogao bi uveliko uticati na buduće investicije na obali”, kazao je Avanesov.
U dokumentu se predlažu i mjere prilagođavanja za ranjive sektore u Crnoj Gori, ponajviše za vodne resurse.
“UNDP, zajedno sa Ministarstvom uređenja prostora i zaštite životne sredine je već otpočeo sa zajedničkim radom na mjerama ublažavanja koje će direktno uticati na energetske emisije. Trenutno radimo na projektu vrijednom 4,15 miliona dolara koji će se fokusirati na projekte sa niskim nivoom ugljenika i na energetsku efikasnost u zgradama. Taj novac obezbjeđuje Globalni fond za životnu sredinu”, kazao je Avanesov.
Ministar Branimir Gvozdenović je kazao da osnovne aktivnosti podrazumijevaju izradu nacionalnog inventara gasova sa efektom staklene bašte, programa mjera za adaptaciju na izmijenjene klimatske uslove i program mjera za ublažavanje klimatskih promjena.
“Iako je očigledno da Crna Gora, kao i region Jugoistočne Evrope u cjelosti, ne doprinose značajnije u globalnim i regionalnim okvirima porastu nivoa emisija gasova sa efektom staklene bašte, bez izuzetka se suočavamo sa posljedicama uticaja klimatskih promjena koje ne poznaju granice. Dodatno, posebnu pažnju posvećujemo prostornom planiranju u kontekstu klimatskih promjena. Cilj je da svaki prostorni plan sadrži i analizu uticaja klimatskih promjena, odnosno dva potencijalna scenarija koja predviđaju veliki i mali uticaj klimatskih promjena. Stimulisaće se svi projekti koji ispunjavaju savremene kriterijume ekološke zaštite, energetske efikasnosti, održive i ekološke gradnje”, kazao je Gvozdenović.
Delte Bojane više neće biti
“Povećanje nivoa mora od oko 35 centimetara izazvaće ozbiljne posljedice. Voda će konstantno plaviti veliki dio obale, a kod plimnih poplavnih talasa značajno će se povećati poplavni prostor, čak i na mjestima koja nikada do sada nijesu bila na udaru poplavnih talasa. Ogroman dio plaža biće smanjen, a pojedine plaže će nestati, rijeci Bojani biće onemogućen postojeći prirodni tok do samog ulaska u more, nestaće delta rijeke Bojane, bujični tokovi neće imati normalan prihvat voda u obalne vode, već će njihova voda da se disperzira u okolni ambijent znatno prije zamišljene prirodne linije obale, a to će imati za posljedicu plavljenje oblasti, koje inače do sada nijesu imale ovakve poplavne karakteristike”, kaže se u izvještaju.
Bonus video:
