PRIJE 10 GODINA

Vremeplov: Izvan Budve još zimski san

Napomena: Tekst koji slijedi objavljen je u "Vijestima" 7. juna 2010. godine

3397 pregleda 1 komentar(a)
Strana "Vijesti" od 7. juna 2010., Foto: Vijesti
Strana "Vijesti" od 7. juna 2010., Foto: Vijesti

Početak i ove ljetnje sezone još jednom je ukazao na sve probleme sa kojima se suočava crnogorski turizam, kao i na greške u potezima koje su vukli kreaotri turističke strategije, pa kao rezultat svega toga imamo poražavajuću situaciju - dok Budva vrvi od gostiju, ostatak primorja je gotovo pust.

Predsezona, od koje su mnogi očekivali mnogo, akcije sa popustima, „bagatelni aranžmani“, po svemu sudeći nijesu urodili plodom, izuzev u metropoli turizma. U čemu je zapravo problem, ili isti niko ne želi da vidi, tek se hvalospjevima o uspješnim sezonama jednostavo prenebregava činjenica da se Crna Gora u turizmu svela na Budvu.

To potvrđuju i zvanične brojke Ministarstva turizma da trenutno u Crnoj Gori boravi 21 hiljada gostiju, što je tri odsto više nego lani. I ono što je krajnje začuđujuće je da je gotovo dvije trećine gostiju, dakle njih 14 hiljada, smješteno u Budvi. Turistička metropola Crne Gore je i u predsezoni uspjela da ugosti deset odsto više gostiju nego lani, što je pokrilo sve one „rupe“ u ostalim turističkim mjestima, pa je ukupna brojka, sa kojom se hvali resorno ministarstvo i nacionalna turistička organizacija, zato i pozitivna.

Postavlja se pitanje šta je sa Ulcinjom, Tivtom, Kotorom, Herceg Novim, svim ovim crnogorskim turističkim mjestima koji su, u zlatno doba crnogorskog turizma, bili jednako atraktivni, ako ne i više od Budve.

“Budva jeste reper, ali bi bilo izuzetno dobro da je i ostatak Crne Gore popunjen. Nama su hoteli popunjeni i tako će ostati do kraja oktobra. Budva bilježi standardno dobre rezultate, nekoliko procenata više ili manje, u zavisnosti od sedmice, ali to je neki nivo koji je odličan u odnosu na ostale konkurentske destinacije na Jadranu i cijelom Mediteranu. Zato kroz vizuru lično moje kompanije „Montenegro stars“ i naših hotela „Splendid“, „Montenegro“ i „Blue star“ ne mogu imati objektivnu sliku, jer smo na niovu rezultata iz rekordne 2008. godine. Slično je i sa ostalim budvanskim hotelima, ali nemam uvid šta je sa ostatakom primorja”, ističe za “Vijesti” predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlansik elitnog lanca hotela Žarko Radulović.

Dugogodišnji turistički radnik Vukašin Ćulafić ističe da je izuzev Budve „Crna Gora bukvalno prazna“.

“Neka neko napravi statistiku koliko je kreveta zanoćilo prazno tokom maja u Crnoj Gori i uvjeriće se da sam u pravu. Nedavno sam prokrstario sa grupom njemačkih turista i novinara cijelom Crnom Gorom, koji su bili u studijskoj posjeti i svi smo konstatovali da je Crna Gora maltene prazna. Pogledajte plaže u Ulcinju, restorane, ceste, Sutomore, gore prema Kolašinu. Manje-više svuda je, takoreći, prazno izuzev u Budvi, koja je imala sreću da je privukla mnogo više gostiju. Ljudi se zanose ako misle da nekoliko hotela u Budvi čine cijelu Crnu Goru. Tri hotela puna, a 33 prazna”, naglašava Ćulafić.

On je ponovio da je osnovna greška što je Crna Gora „otjerala klijentelu“ koja joj je garantovala dobru popunjenost tokom predsezone.

“Otjerali smo engleske i njemačke turiste koji su bili oni koji su dolazili od aprila. Zamjenu za njih nijesmo našli. Bivši jugovići, odnosno gosti iz okruženja, neće u aprilu, maju ili junu da dođu, makar im džabe dali da ljetuju. Svi čekaju špic sezone, jer definitivno postoji taj dio klijentele koji dolazi na more da bude viđen u Budvi, na Svetom Stefanu i ostalim poznatim ljetovalištima. Dokle god ne vratimo zapadnoevropskog gosta, nema ništa od našeg turizma”, zaključuje Ćulafić.

Direktor JP „Morsko dobro“ Rajko Barović je optimista i navodi da su plaže spremne da prime na hiljade gostiju.

“Očekujem jako dobru turističku sezonu. Crna Gora je primamljiva destinacija za goste i vjerujem da ćemo i ove godine imati dobre rezultate. Naše preduzeće je učinilo sve da onaj dio ponude, plaže i sama zona uz obalu bude najuređeniji dio i gostima pruži veći nivo kvaliteta usluga i čistoće”, istakao je Barović.

Optimizma pred početak ljetnje turitičke sezone ne fali ni južnije od Budve, što je slučaj sa hotelijerima na atraktivnom Velikom pijesku.

Menadžer apart-hotela „Kalamper“ sa četiri zvjezdice Elvir Kalamperović ističe da taj hotel goste prima već od prvog maja, a da pravu gužvu očekuje od prvog jula.

“Očekujem da ova sezona bude još bolja od prethodne. Između dvije sezone smo obišli mnogo sajmova, ostvarili kontakte sa brojnim agencijama i postoji veliko interesovanje za Veliki pijesak. Prvi gosti su nam bili Rusi i Njemci, a očekujemo još više njihovih sunarodnika sa julskim vrućinama”, navodi Kalamperović.

On napominje da razloge za optimizam vidi i u tome što se između dva ljeta ponuda Velikog pijeska obogatila za novi hotel sa četiri zvjezdice „Ružu vjetrova“, dok je nekoliko postojećih objekata renovirano.

“Naši gosti uglavnom ostaju od sedam do deset dana, a to su individualci, i mi im nudimo i uslugu ishrane u našem hotelskom restoranu. I ove godine smo zakupili 70 metara plaže ispod hotela, koja je odavno u potpunosti opremljena mobilijarom i spremna za goste”, rekao je Kalamperović.

Na drugom kraju Velikog pijeska, za prihvat godstiju u svojih šest soba, pod vođstvom iskusnog turističkog radnika Svetislava-Sara Markovića, spreman je i privatni smještaj “Elite“.

Marković nije skrivao veliki optimizam, ističući za “Vijesti” u šali kako ne bi bilo nimalo dobro da drugačije misli.

“Smatram da bi ova sezona trebala da bude makar na nivou prošle, ali i da je vrijeme da se konačno iskaže kvalitet u ponudi, da vidimo ko šta i kako nudi. Treba ulagati u kvalitet, ali takođe i u infrastruktru. Nama su ovdje veoma bitni prilazni putevi. Zakupci, takođe moraju mnogo da rade na uređenju plaža, tu ne smije biti kikseva, a broj ležaljki treba svesti na propisani”, rekao je Marković, čiji luksuzni objekat, sa popločanom stjenovitom plažom, u sezoni pohode gosti od Rusije do Skandinavije.

Radović: Tržište je majstorsko rešeto

Direktor Nacionalne turističke organizacije Saša Radović smatra da je, u periodu kada u Crnoj Gori boravi oko 20 hiljada turista, dok u špicu taj broj ide i do 100 hiljada, krajnje vrijeme da se svi pripremni radovi privedu kraju, te da se gosti dočekaju kako to i dolikuje ozbiljnoj zemlji i turističkoj destinaciji.

“Moramo shvatiti jednu stvar, a to je da su turisti u uslovima krize manje tolerantni na moguće propuste u našoj ponudi i više izbirljivi kada je odnos cijena-kvalitet u pitanju. Svi više cijenimo novac, jer ga manje imamo. I to je zajedničko za sva naša tržišta od Njemačke, Francuske i Rusije, pa do Balkana. Svi oni koji su sa cijenama morali izaći puno ranije prema svojim partnerima, a to su hotelijeri, izdavaoci privatnog smještaja koji su dio aktuelne prodajne kampanje NTO i CTU, prevoznici, mislim da su to uradili na način koji je primjeren aktuelnom trenutku i situaciji na tržištu, ali naravno, vođeni postulatom da se bude konkurentan”, smatra Radović.

Iističući da oni koji svoju turističku djelatnost obavljaju tokom većeg dijela godine imaju jače izražen tržišni senzibilitet, Radović navodi kako je sada izazov na strani onih kojima je posao vezan samo za glavnu sezonu ili im je turizam dopunska djelatnost.

“Ali i njih bih pozvao da se zapitaju da li je ispravna logika 'ove godine novca imam manje, pa moram dići cijene da bih se izvukao'. Ili je to ipak- turisti ove godine imaju novca manje, pa svoju ponudu moram prilagoditi tome, kako bih bar nešto zaradio”, rekao je Radović.

Napominjući kako je tržište, ipak, “majstorsko rešeto” te da će se već prvih dana glavne sezone pokazati ko je to shvatio na pravi način, Radović je kazao da poslovna logika pojedinačnog preduzetnika i ne bi bila problem države da “upravo ona ne kreira percepciju naše cjelokupne turističke ponude”.

“Crna Gora je skupa, ako je skupa kafa u nekom restoranu, ili parking mjesto, ili ležaljka na plaži. Još gore je ako je kafa skupa u prašnjavom restoranu pored koga bruje bageri. Ili, pak, ona ležaljka na prljavoj plaži.

Dječje bolesti razvoja turizma jednostavno moramo ostaviti konačno iza nas”, izričit je Radović, ističući kako smo sada u “pubertetu”, odnosno da se brzo razvijamo, gradimo karakter kao destinacija, pa i prolazno mutiramo u nekim segmentima ponude.

On zaključuje da je bitno znati cilj, a to je visokokvalitetna, odgovorna, posebna turistička destinacija, kojoj su nevjerovatna priroda i gostoprimljivi ljudi osnovna komparativna prednost.