Vremeplov: Najgori momenat za pomjeranje starosne granice za penziju

Napomena: Tekst koji slijedi objavljen je u "Vijestima" 19. oktobra 2010. godine

3807 pregleda 0 komentar(a)
Strana "Vijesti" od 19. oktobra 2010., Foto: Arhiva Vijesti
Strana "Vijesti" od 19. oktobra 2010., Foto: Arhiva Vijesti

Javna rasprava o Nacrtu izmjena Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju mora biti odložena na period od tri do šest mjeseci kako bi se detaljno razmotrila sva važnja pitanja koja se tiču te teme i pronašla eventualno alternativna rješenja.

To su juče učesnici okruglog stola, na kome se razmatrao zakon, tražili od Vladine radne grupe.

- Smatramo da je ovo najgori izabrani momenat za reformu ove značajne oblasti, zbog aktuelne ekonomske krize. Uz to, potrebno je odložiti javnu raspravu kako bismo provjerili neke podatke koji se ne poklapaju sa podacima koje nam je prezentovala radna grupa. Dobili smo podatak da se za 135.000 zaposlenih plaćaju doprinosi, a od Monstata smo dobili podatak da u Crnoj Gori ima zaposleno 170.000 ljudi. To treba provjeriti. Kažete da je penzioni sistem neodrživ, pa zašto smo onda radili reformu prije nekoliko godina. Prećutali ste i uvođenje državnih penzija – poručio je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđa Keković, dodajući da se njihovi podaci o odlasku u penziju u zemljama EU ne poklapaju sa onim koje je iznijela radna grupa.

Keković je pitao zašto se nadležni ne uhvate u koštac sa radom na crno, zašto se ne vodi transparentna fiskalna politika i provjeri da li se plaća porez na profit, zašto se ne unaprijedi naplata doprinosa, zašto se ne pokrene proaktivna politika otvaranja radnih mjesta, zašto se nije konfiskovala imovina stečena od kriminala...

- Unija želi da se ova reforma odradi zajednički sa kompetentnim stručnim licima i laičkom javnošću i da rasprava traje najmanje pola godine kao što je bio slučaj u Hrvatskoj da bi imali dovoljno vremena da se dođe do onoga što odgovara svima u Crnoj Gori – rekao je Keković.

I u Udruženju penzionera smatraju da je određen kratak rok za javnu raspravu o nacrtu zakona koji ne prati obrazloženje normi koje se uvode.

- Potrebno je produžiti javnu raspravu kako bi se javnost do detalja upoznala sa predloženim izmjenama i potrebno je sačiniti tekst orbrazloženja – rekao je predstavnik Udruženja penzionera Milo Đurović.

U Udruženju ne podržavaju novo rešenje kojim je predviđeno da se penzije usklađuju jednom godišnje na osnovu kretanja indeksa cijena jer se može desiti da se po tom osnovu penzije smanjuju.

- Nejasno je šta se podrazumijeva pod potrošačkim cijenama, odnosno koje su to robe i usluge. Tražimo da se penzije usklađuju dva puta ili da se utvrdi prosječni iznos ispod kojeg penzija ne može ići. Penzioneri su zabrinuti zbog činjenice da se isplata penzija tretira kao neko davanje. To nije davanje nego vraćanje duga jer smo godinama izdvajali novac za doprinose - rekao je Đurović.

Njegov kolega iz udruženja vojnih penzionera Dragan Tiodorović smatra da je problematično što se za dodatne tri godine prolongira rok za isplatu novca koji je država dužna vojnim penzionerima, a na koje imaju pravo po osnovu usklađivanja.

Generalni sekretar Saveza Sindikata Crne Gore Zoran Masoničić kazao je da se kreće sa novom reformom, a ni ona po starom zakonu nije završena.

- Moramo misliti šta novi obračun penzija donosi. Penzije će činiti 40 odsto prosječne zarade i to nije dobro. Ova priča traži detaljnu analizu brojnih zakona i zato je potrebno da se prolongiraju rokovi za javnu raspravu kako bi dobili dodatnu argumentaciju na predložena rješenja – ocijenio je Masoničić.

Iz Montenegrobiznis alijanse predložili su da se rešenje za 25 godina minimalnog potrebnog radnog staža za penzionisanje, spusti na 20 godina.

Predstavnici Vlade na okruglom stolu uglavnom su ponovili ranije iznijete stavove koji se odnose na predložene izmjene i dopune koje donosi nacrt zakona.

Pomoćnik ministra finansija Milorad Katnić kazao je da su izazovi sa kojima se suočava penzioni sistem negativni demografski trendovi, niska aktivnost na tržištu rada i finansijska održivost sistema na duži rok.

On je ponovio da je osnovno rješenje nacrta zakona povećanje starosne granice za penzionisanje muškaraca za dvije godine ili sa 65 godina u 2013. godini na 67 u 2017. godini, starosne granice za žene sa 60 u 2013. godini na 67 u 2023. godini, kao i povećanje granice radnog straža sa 15 na 25 godina.

- Osoba koja ostvari staž osiguranja od 40 godina može da se penzioniše bez obzira na godine starosti, a može da nastavi rad do ispunjenja starosne granice. Izmijenjeni su uslovi i za sticanje porodične penzije, pa tako djeca umjesto 15 imaju bezuslovno pravo na penziju do 19 godina starosti, a minimalna starost za udovice i udovce se povećava sa 50 na 55 godina – ponovio je Katnić.

On je dodao da ”stopa aktivnosti stanovništva od 15 do 65 godina je 59,6 odsto u Crnoj Gori dok u EU ona iznosi 70,9 odsto”.

Prema riječima Katnića, Crna Gora se prema nekim parametrima nalazi ispred nekih zemalja EU, a penzijska reforma će, kako je kazao, omogućiti da se te razlike smanje.

- Ono što je važno jeste da će se sve izmjene unositi kontinuirano i postepeno i da one neće podrazumijevati radikalna rješenja već fazne izmjene - smatra Katnić.

Izdaci za penzije porasli na 10,8 BDP-a

Pomoćnik ministra finansija Nemanja Pavličić kazao je da su izdaci za penzije od 2003. do 2011. godine povećani sa 8,71 na 10,82 odsto u BDP –u, odnosno sa 131,4 miliona eura na 343 miliona eura.

- Deficit penzijskog sistema u BDP–u je u 2010. godini 132,3 miliona eura ili 4,38 odsto. Prihodi od doprinosa su se od 2003. godine udvostručili i dobra je naplata poreza, ali 2,5 puta su se povećali izdaci za penzije zbog nepovoljnog broja zaposlenih i penzionera – rekao je Pavličić, dodajući da je potrebno zaposliti 60.000 ljudi da bi funkcionisao Fond PIO.

Generalni sekretar Unije sindikata Srđa Keković pitao je zašto se nadležni ne uhvate u koštac sa radom na crno, zašto se ne vodi transparentna fiskalna politika i provjeri da li se plaća porez na profit, zašto se ne unaprijedi naplata doprinosa, zašto se ne pokrene proaktivna politika otvaranja radnih mjesta, zašto se nije konfiskovala imovina stečena od kriminala...

Bonus video: