PRIJE 10 GODINA

Vremeplov: Napredujemo, ali smo još daleko od NATO-a

Napomena: Tekst koji slijedi objavljen je u "Vijestima" 24. oktobra 2010. godine

2160 pregleda 0 komentar(a)
Strana "Vijesti" od 24. oktobra 2010., Foto: Arhiva Vijesti
Strana "Vijesti" od 24. oktobra 2010., Foto: Arhiva Vijesti

Izvršna vlast u Crnoj Gori trebalo bi mnogo bolje i jasnije da definiše šta želi i da ima puno više autonomije u vođenju čitavog procesa približavanja NATO-u, odnosno da proces ne bude vođen sa strane već iznutra, smatra analitičar CEDEM-a Rajko Radević.

On je “Vijestima” kazao da to što je Crna Gora pozvana u Akcioni plan za članstvo (MAP) nikako ne treba predstavljati kao da je država, maltene, već članica Alijanse.

Govoreći o dosadašnjem učinku države u procesu NATO integracija Radević, istraživač u oblasti bezbjednosti i doktorant na studijama bezbjednosti na Univerzitetu u Ljubljani, ocjenjuje da je Crna Gora do sada iskoristila svaku pogodnu priliku koja joj se pružila da se približi NATO-u. Usvojen je veliki broj dokumenata, a Radević smatra da je i cjelokupna dinamika procesa evroatlantskih integracija na visokom nivou.

„Kroz uspješno učešće u misiji u Avganistanu država je pokazala da je kredibilan partner“, dodao je on.

Ono na šta treba posebno obratiti pažnju u predstojećem periodu odnosi se, prije svega, na neophodnost racionalnijeg definisanja prioriteta za saradnju, a Radević smatra da bi trabalo imati „realnije ambicije“ u pogledu aktivnosti za koje se država obavezuje da će sprovesti u određenom vremenskom periodu.

„Neispunjavanje obećanog, svakako, ne vodi jačanju kredibiliteta i povjerenja među partnerima. Dakle, lijepo je pokazati dobru volju da se ispune određeni zadaci, ali ipak pri tom se moraju imati u vidu resursi koji su na raspolaganju i u skladu sa tim racionalno planirati“, kazao je on.

Radević predlaže da bi u budućem periodu izvršna vlast trebalo mnogo bolje i jasnije da definiše i odredi šta želi, i da ima puno više autonomije u vođenju čitavog procesa, odnosno da proces ne bude vođen sa strane, već iznutra.

Takođe, mišljenja je da bi u narednom periodu trebalo ojačati i saradnju među ministarstvima i preispitati koje ministarstvo ima vodeću ulogu u čitavom procesu.

„Sada se kao glavni akter nameće Ministarstvo odbrane. Međutim, s obzirom na to da je ovo prije svega politički proces tu bi glavnu riječ, čini se, trebalo da vodi Ministarstvo spoljnih poslova“, ocijenio je on.

Osvrćući se na činjenicu da je podrška za NATO i dalje na nivou od oko 30 odsto, Radević je kazao da ne postoji „magična formula” na osnovu koje bi se preko noći značajno povećala podrška građana po tom pitanju.

Podizanje nivoa podrške u javnom mnjenju, predlaže on, trebalo bi prije svega shvatiti kao proces koji zahtijeva određeni vremenski period i dobro planiranje kako da se taj cilj i dostigne.

„To što je Crna Gora pozvana u MAP nikako ne treba predstavljati kao da je država maltene već članica Alijanse. To samo znači da smo domaće zadatke do sada uspješno uradili, ali i da se od sada čitav proces dodatno intenzivira i postaje zahtjevniji”, kazao je on, dodajući da to kada će i da li Crna Gora postati članica NATO-a zavisi prije svega od brzine i kvaliteta reformi koje bude sprovodila.

On je podsjetio na činjenicu da su Hrvatska i Albanija bile članice MAP-a od njegovog osnivanja i u njemu provele 10 godina prije nego što su postale punopravne članice Alijanse.

„Vjerujem da treba sprovoditi kontinuiranu, ali nikako agresivnu, kampanju po pitanju informisanja građana o ovoj problematici”, smatra on.

Kroz istraživanja, dodaje, trebalo bi identifikovati da li su sve grupe stanovništva obuhvaćene kampanjom informisanja o procesu evroatlantskih integracija.

„Možda je načinjen određeni propust u obraćanju pojedinim ciljnim grupama”, kazao je Radević, ocjenjujući da je neophodno otvoriti javnu debatu po ovom pitanju gdje bi se čula i različita mišljenja - pored benefita i loše strane učlanjenja u Alijansu.

Osvrćući se na stanje u cjelokupnom sektoru bezbjednosti u Crnoj Gori, posebno u smislu daljeg približavanja EU i NATO, Radević je kazao da će glavni izazov biti povećanje transparentnosti sektora bezbjednosti, u skladu sa onim što su standardi razvijenih demokratija.

„Pri tom ne mislim samo na finansijsku transparentnost, već i u odnosu na sve informacije dostupne građanima. Sektor mora postati otvoreniji po pitanju toga šta akteri u sektoru namjeravaju da rade, zašto to čine i naravno koliko to košta građane“, pojasnio je on.

Takođe, neophodno je dalje sprovoditi proces depolitizacije sektora bezbjednosti.

„Nedopustivo je pojavljivanje policajaca, vojnih lica ili zvaničnika zaposlenih u sektoru bezbjednosti na političkim skupovima“, poručio je sagovornik „Vijesti“.

On je dodao da bi Agencija za nacionalnu bezbjednost trebalo da se bavi isključivo poslovima koji su joj u dati u nadležnost, zaštitom nacionalnih interesa, a nikako onim za šta je često optuživana - stavljanje u službu partijskih interesa.

Komentarišući rad Odbora za bezbjednost i odbranu crnogorske Skupštine u smislu sprovođenja demokratske i civilne kontrole sistema bezbjednosti, Radević smatra da je ostvaren vidljiv napredak u radu tog tijela od formiranja do danas.

Ipak, da bi odbor bio efikasniji u svom radu, smatra sagovornik „Vijesti“, poslanici moraju biti prije svega „proaktivni“.

„Moraju se truditi da maksimalno koriste mogućnosti koje su im na raspolaganju za kontrolu i nadzor sektora bezbjednosti, i ići u susret eventualnim problemima. Čini se da to do sada nije bio slučaj i da je odbor više fokusiran na rasprave pojedinih izvještaja, predloga zakona, i na reagovanje kada se javi određeni incident ili problem“, kazao je Radević.

Da bi Odbor bolje obavljao svoju ulogu neophodno je prevazilaženje stranačkih uloga njegovih članova, odnosno striktnog držanja pozicije koju je prethodno zauzela stranka iz koje dolaze.

„Poslanici ne bi trebalo da koriste podatke i rasprave pred odborom kako bi kritikovali jedni druge, i na taj način prikupljali političke kredite, već prije svega prioritet treba da im predstavlja podržavanje reforme i informisanje građana“, kazao je Radević.