PRIJE 10 GODINA

Vremeplov: Nacionalna dimenzija važnija od kvaliteta

Napomena: Tekst koji slijedi objavljen je u "Vijestima" 29. oktobra 2010. godine

574 pregleda 0 komentar(a)
Strana "Vijesti" od 29. oktobra 2010., Foto: Arhiva Vijesti
Strana "Vijesti" od 29. oktobra 2010., Foto: Arhiva Vijesti

Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava i bivši v.d. direktora Fonda za manjine Sabahudin Delić kazao je juče da izvještaj o radu tog tijela ne sadrži ključne informacije o stepenu realizacije projekata u vrijednosti od 900.000 eura, te da je novac dijeljen u odnosu na nacionalno određenje, a ne na osnovu kvaliteta.

Tako se desilo da je Upravni odbor Fonda, tijelo sastavljeno od šest predstavnika Savjeta, sekretara Ministarstva za ljudska i manjinska prava, predsjednika skupštinskog Odbora za ljudska prava i sedmorice poslanika, novac dalo za 104 projekta, od kojih se očekuje da utiču na razvoj “nacionalnih, odnosno etničkih posebnosti manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih pripadnika”, kako je to definisano Zakonom o manjinskim pravima i slobodama.

Upravni odbor Fonda dodijelio je, između ostalog, Savjetu Albanaca u Crnoj Gori 2.500 eura za izradu strateškog plana za razvoj poljoprivrede, za projekat “7. mart dan učitelja” 3.960 eura, za projekat “Nezavisno i istraživačko novinarstvo” 2.000 eura. Husejnu Batu Dukaju dodijeljeno je 1.500 eura za projekat “Živjeti s nasiljem”, dok je za Pjetra Arapovića i njegov projekat “Ljeljekanje u Malesiji” opredijeljeno 1.000 eura.

Romski savjet je za projekat “RAE internet radio: najkraći put do slušalaca” dobio 6.000 eura, dok je, kada je u pitanju srpska nacionalna manjina 27.000 eura opredijeljeno za projekat “Obnova svetinja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori”.

Srpski savjet dobio je i 76.650 eura za “Srpski radio”, 31.950 za projekat “Srpske elektronske novine”, a 79.300 za „Srpske novine“ – štampani medij”, a novac crnogorskih poreskih obveznika dobio je i ženski šahovski klub „T-com“ za projekat “Razvoj i omasovljenje šaha kod ženske populacije u Crnoj Gori” u vrijednosti od 1.000 eura, te NVO „Društvo za ravnopravnost i toleranciju“ za projekat “Unapređivanje ljudskih prava” u iznosu od 27.900 eura itd.

Upravni odbor Fonda je, kako piše u izvještaju, a prema postojećim zakonskim rješenjima, srpskoj nacionalnoj zajednici opredijelio 572.580 eura, bošnjačkoj 139.050, albanskoj 90.000, muslimanskoj 71.000 eura, hrvatskoj 19.800 i romskoj 7.470 eura, rukovodeći se procentualnim učešćem manjinskog naroda u ukupnoj populaciji.

Objašnjavajući da je direktor Fonda samo osoba koja se bavi tehničkim dijelom posla i to potpisivanjem ugovora, Delić je juče kazao “Vijestima” da nije zadovoljan načinom raspodjela sredstava niti izvještajem koji je predstavljen na skupštinskom zasjedanju, sa čim je saglasan i njegov nasljednik, aktuelni direktor Fonda Safet Kurtagić.

„Ne smatram sebe dovoljno kompetentnim da bih ušao u takve analize i zbog toga je izvještaj onakav kakav jeste. Neću biti u stanju ubuduće da na slična pitanja dajem prave odgovore“, kazao je Kurtagić prekjuče u Skupštini odgovarajući na poslaničko pitanje o načinu raspodjele novca iz Fonda.

Delić je kazao da je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, suočeno sa problematičnim načinom raspodjele novca, već zatražilo izmjenu zakonske regulative koja je omogućila specifičan rad Fonda.

“Predložili smo promjene zakona, i to one odredbe koje se odnose na Fond za manjine, i to naročito dio koji se tiče raspodjele sredstava, sa predlogom da se omogući da Upravni odbor sjutra može da donese odluku, pošto tamo sjedi vjerujemo 15 ozbiljnih ljudi, koja ne mora da se veže za procentualni dio učešća nacionalnih zajednica, već za kvalitet projekata”, kazao je Delić.

On je kazao da se resorno ministarstvo založilo za “tri-četiri zakonska kriterijuma” koja bi omogućila “pošteniju raspodjelu sredstava”, uz objašnjenje da je predlog odavno proslijeđen Skupštini.

“Naša želja je da kvalitet dođe prije neke grube raspodjele po nacionalnom ključu, te da se da mogućnost Upravnom odboru da kaže, ukoliko to zahtijevaju prilike, da neće opredijeliti niti jedan cent”, kazao je on..

Činjenicu da u izvještaju, osim navođenja imena organizacije i opredjeljene sume, nema informacija o potrošenom novcu i evaluaciji projekata, Delić je opravdao neažurnošću korisnika para poreskih obveznika.

“Poslali smo pismo svima obavještavajući ih da su dužni da do kraja godine dostave izvještaj o realizaciji i potrošnji. Dok sam obavljao funkciju v.d. direktora Fonda, samo je nekoliko pojedinaca dostavilo svoje izvještaje”, kazao je Delić.

Raonić: Fond nije protočni bojler

Programskji direktor Inicijative mladih za ljudska prava Boris Raonić ocijenio je da projekte finasirane od strane Fonda za manjine mora da prati kvalitetan sistem monitoringa i evaluacije od strane Fonda, što po njegovim riječima, nije bio slučaj do sada.

“Državna revizorska institucija mora sprovoditi reviziju tih projekata. Na taj način će se izbjeći situacije poput one u kojoj poslanik Šabović, član UO, kaže da je postojao i konflikt interesa u raspodjeli sredstava”, tvrdi Raonić.

Po njegovim riječima, Fond se mora kadrovski i tehnički ojačati, “kako ne bi imao ulogu protočnog bojlera, već institucije koja će garantovati da sredstva poreskih obveznika, namijenjena ranjivim grupama, troše na najbolji mogući način”.

“Sa druge strane, mora se što prije pristupiti izmjenama zakonske regulative, kako bi se anulirala očigledna disproporcija u raspodjeli sredstava između manjinskih zajednica u Crnoj Gori”, rekao je Raonić.

“Naša želja je da kvalitet dođe prije neke grube raspodjele po nacionalnom ključu, te da se da mogućnost Upravnom odboru da kaže, ukoliko to zahtijevaju prilike, da neće opredijeliti niti jedan cent”, rekao je Delić

Preporučujemo za Vas