Vremeplov: Neki traže garanciju da neće biti gonjeni kada odu iz politike

Napomena: Tekst koji slijedi objavljen je u "Vijestima" 3. novembra 2010. godine

3234 pregleda 1 komentar(a)
Strana "Vijesti" od 3. novembra 2010., Foto: Arhiva Vijesti
Strana "Vijesti" od 3. novembra 2010., Foto: Arhiva Vijesti

Pokret za promjene (PzP) dostavio je juče Skupštini na usvajanje Deklaraciju o načinu i redosljedu valorizacije energetskih potencijala u Crnoj Gori.

Poslanik PzP–a Branko Radulović kazao je da žele da se usvoji Deklaracija, jer se Crna Gora mora odgovorno odnositi prema resursima koji su joj ostali, a od kojih je najznačajniji sektor energetike.

- Osnovni stavovi Deklaracije su da je Skupština ubijeđena da je energetski sektor najznačajniji potencijal koji utiče na održivi razvoj i socioekonomske efekte, da postojeći izgrađeni energetski kapaciteti predstavljaju nacionalno dobro od najvećeg značaja, da je proizvodno-prenosno-distributivni energetski sistem jedan od najznačajnijih faktora nacionalne bezbjednosti, da EPCG bude u većinskom vlasništvu Crne Gore, da EPCG treba da bude nosilac razvoja energetskog potencijala i novih proizvodnih kapaciteta u energetici... - rekao je Radulović.

On je kazao da Deklaracija, dalje, sadrži stav da Skupština pozove Vladu da pokrene proces usaglašavanja stavova i interesa razvoja energetike i valorizacije zajedničkih energetskih resursa sa nadležnim institucijama Srbije, BiH, Hrvatske i Albanije, da Vlada sačini sveobuhvatnu uporednu analizu izgradnje novih velikih hidroelektrana i termoelektrana.

- Zatim, da Vlada obustavi sadašnju proceduru izgradnje hidroelektrana na Morači i da se pokrene proces izgradnje hidroelektrana Komarnica, Kruševo i Termoelektrane Pljevlja dva, da stimuliše izgradnju malih hidroelektrana i da sačini novi akcioni plan razvoja energetike od 2011. do 2015. godine – naveo je Radulović.

Lider PzP–a Nebojša Medojević rekao je da održivost Crne Gore zavisi od energetskog sektora i da se Skupština mora jasno odrediti da je taj sektor javno dobro.

- Koristeći komparativna iskustva razvijenih i zemalja u tranziciji želimo da uputimo poruku da će pokušaj privatizacije i deregulacije energetskog sektora imati katastrofalne posljedice, i svako ko se bavi pitanjem deregulacije mora znati da ono može doći u fokus pažnje političara onog trenutka kada budemo imali suficit električne energije. Iskustva zemalja govore da je veličina tržišta ključni faktor koji treba da opredijeli Vladu da li da privatizuje EPCG i da dereguliše tržište. Sada je to opasna činjenica koja pokazuje da Vlada nastavlja politiku iza koje ne stoji struka i nauka i interesi države, već privatni interesi pojedinaca i netransparentni dilovi za kriminalna djela koja su se dešavala 90–ih godina. To je i garancija nekima da nakon napuštanja politike neće biti gonjeni - ocijenio je Medojević, dodajući da zato Skupština treba da kaže da EPCG treba da bude nosilac razvoja energetskog sistema i koja može da obezbijedi međunarodni rejting.

On je kazao da se u slučaju privatizacije EPCG neće voditi računa o interesima države i građana nego pojedinaca kojima je bitan profit.

Bolje graditi HE Kruševo, Komarnica i TE Pljevlja 2

PzP je uradio, prema njegovim riječima, kostbenefit analizu koja je pokazala da izgradnja četiri hidroelektrane na Morači nije profitabilna, dok je izgradnja HE Kruševo, Komarnica i TE Pljevlja dva profitabilna.

- Godišnja proizvodnja u HE Komarnica, Kruševo i TE Pljevlja dva se kreće oko 2.100 gigavat časova, što je 340 odsto više od planova za Moraču. Troškovi izgradnje sa kreditom na 10 godina i grejs periodom od pet godina uz eskontnu kamatnu stopu od 10 odsto iznosili bi 490 miliona za razliku od HE na Morači gdje su 470 miliona eura. Profit u prvih 10 godina za vrijeme otplate kredita kod naše varijante je 105,2 miliona godišnje, a kod vladajuće oligarhije za HE na Morači je 8,62 miliona. Po otplati kredita godišnji profit kod nas bi bio 152 miliona eura, a kod njih za HE na Moraču 55,4 miliona. Učesće države u izgradnji u našem slučaju je 12 miliona, a za izgradnju HE na Morači 150 miliona – rekao je Radulović, dodajući da su svi parametri na njihovoj strani, kao i da bi se nakon izgradnje HE na Morači za 25 godina odnijelo iz Crne Gore 917,8 miliona eura.0

Bonus video: