Ovo nije klasična knjiga, i nije samo moja knjiga. Ovo je prije svega, dio zajedničkog pamćenja iz jednog, ne kako se to najčešće kaže - lošeg vremena, već vremena koje su kaljali neki ljudi. Postoje samo loši i dobri ljudi u njemu, a iza svih stoje djela i nedjela, kazao je o svom djelu “Hronika zločina 1991-2001” Rifat Rastoder, novinar, publicista, bivši potpredsjednik Skupštine Crne Gore i visoki funkcioner SDP.
Na promociji drugog dopunjenog izdanja čiji je izdavač Forum Bošnjaka Crne Gore, u sali Dvorca kralja Nikole Rastoder je kazao da je ovim djelom pokušao sastaviti “parčiće istine o dešavanjima iz jednog perioda posljednje jugoslovenske ratne drame”. Knjiga sa 1046 strana u dva dijela donosi tematski obrađene slučajeve zločina počinjenih na teritoriji Crne Gore, od Morinja i Kaluđerskog laza,preko stanice Štrpci, do ubistvo porodice Klapuh, deportacije izbjeglica, torture nad stanovnicima Bukovice, terorizma u Pljevljima, napada na kombi sa radnicima i suđenja čelnicima i aktivistima SDA.
“Knjiga nije rezultat književničke inspiracije, ona je moja moralna i ljudska dužnost jer su to dešavanja i dokumentacija iz perioda kada su gotovo sve civilizacijske vrijednosti bile zagubljene i u kojem je stradalo mnogo nedužnih. Nakon svega i dan danas brine da ni u nezavisnoj Crnoj Gori još nema spremnosti za stvarnu istinu, i posebno za pravno suočavanje sa istinom o počinjenim zločinima”, naveo je Rifat Rastoder.
Recenzent, profesor i istoričar mr Sait Šabotić je ocijenio da je autor bio fokusiran “na hroniku i na zločin”, te da je od 1991. do 2001. kao učesnik, posmatrač i hroničar “u lavini raznih –izama” Rastoder nastojao da sačuva čovjeka u sebi, te da medijskoj vasioni pošalje “razumljivu i što je moguće realniju poruku šta se to tamo u malenoj Crnoj Gori dešava”.
Autor predgovora drugog izdanja dr Novak Adžić, pravnik i istoričar, poručio je da je ova knjiga slika o našoj prošlosti i zbirka istorijskih izvora i istoriografske literature, “sublimat svega onoga što je važno da bismo razumjeli sebe, naše okruženje u posljednje dvije decenije naših života”. On je dodao i da je ovo djelo poseban doprinos za proučavanja sa stanovišta istorijske nauke “najnovije političko-događajne, ideološke, nacionalne, religijske, kulturne, ali i mentalitetske prošlosti Crne Gore u zadnje dvije decenije”.
Neprocjenjiv prilog nastao njegovanjem kulture pamćenja
Akademik prof. dr Šerbo Rastoder istakao je da je ovo djelo autobiografsko i dokumentaciono svjedočanstvo o onome što se desilo, te da ona prije svega svjedoči o zlu.
“Zlo se jedino ne ponavlja ako izgubi smisao. Istoričarima je ova knjiga zanimljiva jer nas kao naučnike zanima samo jedna vrsta zločina-organizovani i ideološki motivisan zločin. Srećan sam što živim u gradu koji je imao snage, volje, kapaciteta i morala da među prvima, a tada rijetkima, u Crnoj Gori kaže ne zlu. To “ne” zlu moramo reći njegovanjem kulture pamćenja, kojoj je Rifat Rastoder dao neprocjenjiv prilog”, kazao je dr Rastoder.
Bonus video:
