Izložba Pabla Pikasa, jednog od najvećih umjetnika epohe, koja se sastoji od od 42 grafička rada, faksimila crteža, litografija i pojedinačnih gravura nastalih od 1932. do 1969. godine - to su grafičke mape „Dupla flauta“, „Fauna i flora sa Antiba“ i „Pikasovi crteži - Pol Elijar“ - otvorena je u utorak u foajeu dvorane “Park” povodom Dana Herceg Novog.
“Pablo Pikaso, iako je posjedovao vrhunsko akademsko obrazovanje, iako je stotine sati provodio u Pradu opčinjen El Grekom, Gojom, Velaskezom, proučavajući ih i tražeći kako sebe da odredi spram velikih uzora, svoj umjetnički i životni kredo nalazi u slobodi. Slobodi sa sa velikim S. Divlja i iskonska Afrika i njena figurativna nesputana umjetnost daju mu taj damar slobode i nastaju 'Gospođice iz Avinjona', revolucionarni prevrat u likovnoj umjetnosti poslije čega više ništa nije bilo isto. Lijepe žene, društveni prevrati, življenje života punim plućima, hedonizam i angažovanost nisu omele Pikasa da, Ginisovi pedantni hroničari bilježe, napravi 13.500 slika, 100.000 grafika, 34.000 ilustracija za knjige, 300 skulptura”, kazao je otvarajući izložbu dramski pisac i direktor JUK Herceg festa, Stevan Koprivica.
“Pikaso jedreći mediteranskim refulima traži slobodu u erotskom, druguje sa prokletim pjesnikom estetizovane pornografije Apolinerom i to se odražava na njegovim crtežima. Bavi se dekonstrukcijom i rekonstrukcijom forme, razlaže i slaže, igra se, nadmeće sam sa sobom, mimo regula i pravila. Politički sebe određuje kao lijevog pacifistu, što možda djeluje danas kao oksimoron”, kazao je Koprivica i naglasio da je Pablo Ruiz doslijedni antifašista koji svojim djelom staje uz lijevu Španiju La Pasionarije u odbrani od fašizma.
“'Gernika' Pabla Pikasa ostaje za vječnost, Gernika je pobjeda slobode iako je revolicionarna Španija izgubila istorijsku bitku. Pablo Pikaso svoju privrženost antifašizmu pokazuje i radeći plakat za film 'Bitka na Neretvi' Veljka Bulajića, odajući priznanje i dajući poetski pečat narodnooslobodilačkoj borbi naroda Jugoslavije”, kazao je Koprivica konstatujući da je Pikasovo djelo i posveta slobodi.
Djela Pabla Pikasa hercegnovska likovna publika vidjela je zahvaljujući saradnji grada i gradskih ustanova kulture sa prestižnom galerijom „Visconti Fine Art“ vlasnika Lazara i Žive Vujić iz Ljubljane.
“Ovo je dio kolekcije 'Cuatro gatos' (Četiri mačora), četiri velikana u španskoj umjetnosti: to su Pablo Pikaso, Salvador Dali, Huan Miro i Antonio Tapies i obično postavljamo tu izložbu. Ali ovdje nema prostora za to, pa smo izdvojili posebno Pikasa, a možda dogodine izložimo Miroa ili Dalija”, naveo je Lazar Vujić.
Vujić predlaže dva projekta za sljedeću izložbu Salvadora Dalija: La Fontenove basne i Zodijak. A moguće je da publika vidi i izložbu vajara Henrija Mura , čija je postavka bila u Ljubljani u čast 200 godišnjice Šekspirove smrti. “U novembru ćemo u Podgorici imati izložbu posljednjih radova Dada Đurića, to su mali formati kolaži na novinama, naslovnim stranama 'Figara'”,najavio je Vujić. Izložba će trajati do 25. novembra u foajeu dvorane „Park“. Pokrovitelj izložbe je Opština Herceg Novi, a izvršni producent i inicijator JUK Herceg fest.
Njegove ruke nisu nikada mirovale i mijenjale su tehnike
“Pablo Pikaso stvorio je jedan od najobimnijih grafičkih opusa, kojem možda nema premca među stvaraocima dvadesetog vijeka.
U pojedinim periodima njegovog života, grafički zapisi u ploči ili litografski kamen nailaze gotovo u dnevničkom redoslijedu.
Poznato je, da je kao nezaustavljiv stvaralac volio da u danu mijenja prelazi sa jedne tehnike na drugu - sa crtanja na slikanje, sa grafike ka oblikovanju predmeta i skulptura. Zna se da njegove ruke nikada nisu bile u mirovanju, čak je u društvu prijatelja, uz ručak ili večeru, igrajući, gotovo nesvjesno, od slučajno nađenih predmeta ili papira, stvarao iznenađujuće male umjetničke tvorevine”, napisala je u katalogu za izložbu Živa Vujić.
Bonus video:
