Boško Roganović, diplomirani ekonomista koji radi u Službi zaštite i spašavanja, riješio je da “otvori prozor” nikšićke prošlosti i sugrađane provede kroz vrijeme duže od vijeka. Prije deset godina ovaj Nikšićanin počeo je da sakuplja razglednice i sugrađani su preksinoć, u foajeu Nikšićkog pozorišta, koji odavno nije bio tako pun, imali priliku da sagledaju prošlost Nikšića od kraja 19. do ’80-ih godina prošlog vijeka.
“Sve razglednice značajan su istorijski izvor o pojedinim događajima, ličnostima, nošnji, arhitekturi... To je originalno svjedočanstvo materijalnog i duhovnog života Nikšića u predstavljenom vremenu. Ove razglednice nam govore kako je Nikšić rastao, kako se razvijao i oplemenjivao i na najljepši način afirmisao dostignuća svojih žitelja”, kazao je Blagoje Đukanović, predsjednik filatelističkog društva „ Nikšić “.
Podsjetio je da Roganović u pomenutom društvu obavlja ulogu sekretara, kao i da je izložba, koju su organizovali Opština Nikšić i JU Nikšićko pozorište u okviru Septembarskih dana, rezultat “decenijskog, veoma iscrpnog i strastvenog rada, nemalog ulaganja”.
Na izložbi je prikazano 130 razglednica sa kraja 19. vijeka do početka Drugog svjetskog rata, 120 koje predstavljaju period do ’80-ih godina prošlog vijeka, kao i šezdesetak razglednica Ostroga, Šavnika i Žabljaka koje su izdavale nikšićke knjižare braće Kavaja i „Progres” Radoičića.
„Tu su i razglednice Branka Šobajića, knjižare Mijušković, Rudolfa Mosingera koji je došao u Crnu Goru na poziv kraljaNikole 1910.godine, Knausa iz Zagreba, knjižara Kaluđerović i Knežević sa Cetinja”, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima Roganović je “svojom nesvakidašnjom energijom, strpljenjem i preciznošću, nesebičnim radom, velikim trudom i pozamašnim ulaganjem stvorio pravo bogatstvo, ovu teško procjenjivu kolekciju starih razglednica Nikšića”.
“Po riječima slavnog njemačkog pjesnika Getea da su kolekcionari srećni ljudi ja mogu da konstatujem da je autor izložbe večeras posebno srećan”, zaključio je Đukanović.
Knjiga je novi cilj kome Roganović stremi.
“Moj prvi cilj je bio da se uradi ova izložba, i taj cilj sam ispunio. Drugi cilj je da se sve ovo prenese na papir, jer bi stvarno bilo šteta da to ne uradim. Tako će ostati kao uspomena za sva vremena ovome gradu. Mislim da vrijedi”, kazao je Roganović koji je počeo sa sakupljanjem razglednica sasvim slučajno.
Sakupljajući poštanske markice pojavila se želja da posjeduje i razglednice Nikšića, da svu tu istoriju grada pod Trebjesom, koja je bila raštrkana svuda po svijetu ponovo vrati u Nikšić . I uspio je u tome. O broju razglednica i njihovoj cijeni ne voli da govori jer to, kako je kazao, ne doživljava kao neko takmičenje, već kao nešto što ga ispunjava.
Ljepota kolekcionarstva, kažu oni koji se time bave, je da nikada nijeste završili sa poslom, niti sakupili sve što postoji. Uvijek se nađe detalj koji nedostaje. Svjestan je toga i Roganović, zato i ne namjerava da se stane.
Najstarije razglednice iz kolekcije iz 1896. godine
Najstarije dvije razglednice koju Roganović ima su iz 1896. godine, na kojima se može vidjeti Petrova glavica u izgradnji, što znači da još nije bilo Saborne crkve.
Iako su se u Evropi još tokom XVIII vijeka pojavljivale tzv. ilustrovane dopisne karte koje su rađene na privatnu inicijativu i u ograničenim serijama, vjeruje se da su se prve razglednice pojavile za vrijeme Prusko-francuskog rata 1870. godine, kada su dvojica knjižara na obje zaraćene strane skoro istovremeno počela da štampaju „nešto drugačije“ poštanske karte koje je i pošta zvanično pustila u promet. Avgust Švarc je štampao poštansku kartu koja je na poleđini imala ilustraciju jednog artiljerca, dok je francuski knjižar Leon Besnardo izdavao pravougaone bijele karte koje su bile dekorisane motivima oružja i različitim ratnim simbolima. Razglednice su u masovnu upotrebu ušle nakon Svjetske izložbe u Parizu 1889. godine.
Bonus video:
