Na tržištu umjetnina posljednjih godina pojavio se veliki broj falsifikata radova našeg poznatog slikara Aleksandra-Aca Prijića (1920 -1986). Uprkos upozorenjima javnosti i ljubitelja umjetnosti falsifikatori ne posustaju.
Kako je na tržištu teško doći do originalnih Prijićevih radova, spretni prevaranti su, nimalo se ne bojeći, nastavili sa radom. U ovu rabotu su, po riječima Đura Prijića, umjetnikovog sina, svjesno ili nesvjesno, uključene i poznate podgoričke galerije kao i portali za prodaju umjetnina iz Srbije.
"Lično sam upozoravao vlasnike portala da ne stavljaju falsifikate u ponudu i tako varaju poštene ljubitelje umjetnosti. Za neke falsifikate su sertifikate izdavali čak i veoma poznati istoričari umjetnosti koji, naravno, nemaju pojma o djelu mog oca", ističe mlađi Prijić, koji je i sam slikar.
Ironično je, kaže Đuro Prijić, da se samo kvalitetne stvari falsifikuju, što imponuje, ali vrijeđa činjenica da je ovo moguće u maloj sredini kakva je Crna Gora, gdje se, praktično, svi poznaju.
"Javna je tajna da se posljednjih godina niko ne usuđuje da kupi djelo Petra Lubarde jer je tržište pretrpano falsifikatima. Ceh plaćaju ionako rijetki iskreni ljubitelji umjetnosti. Struka, naravno ćuti”, upozorava Đuro Prijić.
Aleksandar-Aco Prijić, poznati crnogorski i jugoslovenski slikar, pripadao je prvoj generaciji poslijeratnih slikara. Slikarstvo je učio u ateljeu Petra Lubarde i Mila Milunovića. Sa Filom Filipovićem i Gojkom Berkuljanom je osnovao prvu likovnu grupu u Crnoj Gori - “Trojica“.
Bio je jedan od osnivača i dugogodišnji predsjednik ULUCG i ULUJ. Dao je veliki doprinos osnivanju Umjetničke škole u Herceg Novom,učestvovao u osnivanju Umjetničkog paviljona u Titogradu i bio osnivač i dugogodišnji direktor Moderne galerije u Podgorici. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade 1961. i 1965. godine, nagrade AVNOJA za slikarstvo i mnogih drugih.
Imao je preko 20 samostalnih i učestvovao na preko stotinu grupnih izložbi. Njegov slikarski opus je preko šesto umjetničkih slika u tehnici ulje na platnu, pastel, tempera. Njegovi radovi se nalaze u muzejima, privatnim galerijama i kolekcijama širom svijeta.
Od falsifikatora više zarađuju samo trgovci drogom i oružjem
Posljednjih godina i region je bio zahvaćen aferama oko krivotvorenih umjetnina i lažnih sertifikata. Slike hrvatskih i slovenačkih slikara falsifikuju se u Srbiji, a srpskih u Hrvatskoj. Bilo je slučajeva da se falsifikat prodaje po većoj cijeni od originala. Hrvatski galeristi i kustosi upozoravaju da je čak polovina slika koje se prodajusu falsifikati, a na crnom tržištu čak 70 odsto.
Crno tržište umjetnina funkcioniše i u svijetu kao unosan biznis. Po zaradama, od falsifikatora umjetničkih djela “jači” su samo trgovci drogom, oružjem i ljudima.
Kako u svijetu, tako i kod nas, ne postoji uređeno tržište umjetnina, što ostavlja dovoljno prostora vještim trgovcima i prevarantima da se bave “poslom” koji je kažnjiv po zakonu.
Bonus video:
